DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 31     <-- 31 -->        PDF

-- 319 -~~


stoku od ljetne žege svojiml.krošnjami brani odnosno, da niarvi stvori »naravnu


staju". Samo dvie staje imadii drugu svrhu t. j . da obližnja sela od strahovite


bure brane.


U kategoriju prvih staja brojimo predjele: Glogovo, Dašnje, LjublSir*e,


Visoki, dio Brguđca, a u drugu pako Hum, koji štiti od bure pod njim ležeći


Podhum i Lukovište Kikovicu.


Te nas staje nehotice sjećaju na krasnu prošlost kraških šuma. te punim
pravom zaslužuju, da ih nazovemo »monumentom sjajne prošlosti´-.
Konačno u devastaciji sa sječnjom možemo spomenuti jednu, koja je posve
posebne naravi, a to je uništenje kraškog predjela „Dubine".


To je predjel, koji je sa svih strana zatvoren planinami, a leži sred glasovitog
grobničkog kamenitog polja. — Taj je predjel najužasnije uništen, a
grdno se i danas ništi, pa su tek sad pripravljena potrebita sredsta, da se
spasi. — Tu je Ba površini oko 20 rali bila od prilike 80 godišnja hrastova
šuma, kojoj danas nalazimo tragova u izbojcih 20 cmt. visokog, kržljavog hrastića^
kog uništuje u rastenju zloglasna paša a đonjekle i bura.


Popunjujući konačno ovaj dio razprave obazrieti ću se u kratko na
steljarenje.


Rekoh na dotičnom mjestu, da je stelarenje kao pogubno krškom gospospodarenju
imenito sakupljenje Rhusa i Salviae. Nii u obće steljanenje u tih
krajevih pogubno je za svako razborito šumarenje, jer se sgrtanjem suhoga lišća
oduzimlje rodna snaga tla, a ono malo gnojiva od pasuće stoke neima bez stelje
onog djelovanja, koje je Ije potrebito za plodnost tla. — Eeći ću u kratko:
„ako u Slavoniji s plodnim humusoiS ..ipak vape za steljom, mi po gotovo moramo
još više jadikovati, buduć srtio samim golim kamenom okruženi.


Zaključujuć ovaj´ odsjek razprave, reći ćemo, da od organs]znamenito djeluju ha devastaciju:
a) ljudi i
b) životinje u zajedničkom djelovanju naime: paša, stelarenje, kontrabanti,


sjeLa, raznim načinom exporta, čupanje korienja, palenje vapnenica, neracionalno
uživanje gmajna i pašnjaka, nehajstvo pučanstva, siromaštvo pučanstva,
posvemašnja devastacija pojedinih predjela, bilo to sječnjom ili pašom, kraško
urbarsko gospodarenje odmah po segregaciji, te ono što mimogred napomenuh
u prvom odsjeku ove razprave.


IH, Elementi kUme i geoložke tvorbe.


Prirodne elemente, djeiujuće na devastaciju Grobnika^ razvrstati ću u


a) vodene pojave,


b) snšu,


c) buru,


d) tlo i položaj.


Ad a) Tradicija u grobničkom puku, da je današnje polje njekad jezerom