DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 31 <-- 31 --> PDF |
-- 319 -~~ stoku od ljetne žege svojiml.krošnjami brani odnosno, da niarvi stvori »naravnu staju". Samo dvie staje imadii drugu svrhu t. j . da obližnja sela od strahovite bure brane. U kategoriju prvih staja brojimo predjele: Glogovo, Dašnje, LjublSir*e, Visoki, dio Brguđca, a u drugu pako Hum, koji štiti od bure pod njim ležeći Podhum i Lukovište Kikovicu. Te nas staje nehotice sjećaju na krasnu prošlost kraških šuma. te punim pravom zaslužuju, da ih nazovemo »monumentom sjajne prošlosti´-. Konačno u devastaciji sa sječnjom možemo spomenuti jednu, koja je posve posebne naravi, a to je uništenje kraškog predjela „Dubine". To je predjel, koji je sa svih strana zatvoren planinami, a leži sred glasovitog grobničkog kamenitog polja. — Taj je predjel najužasnije uništen, a grdno se i danas ništi, pa su tek sad pripravljena potrebita sredsta, da se spasi. — Tu je Ba površini oko 20 rali bila od prilike 80 godišnja hrastova šuma, kojoj danas nalazimo tragova u izbojcih 20 cmt. visokog, kržljavog hrastića^ kog uništuje u rastenju zloglasna paša a đonjekle i bura. Popunjujući konačno ovaj dio razprave obazrieti ću se u kratko na steljarenje. Rekoh na dotičnom mjestu, da je stelarenje kao pogubno krškom gospospodarenju imenito sakupljenje Rhusa i Salviae. Nii u obće steljanenje u tih krajevih pogubno je za svako razborito šumarenje, jer se sgrtanjem suhoga lišća oduzimlje rodna snaga tla, a ono malo gnojiva od pasuće stoke neima bez stelje onog djelovanja, koje je Ije potrebito za plodnost tla. — Eeći ću u kratko: „ako u Slavoniji s plodnim humusoiS ..ipak vape za steljom, mi po gotovo moramo još više jadikovati, buduć srtio samim golim kamenom okruženi. Zaključujuć ovaj´ odsjek razprave, reći ćemo, da od organs] a) ljudi i b) životinje u zajedničkom djelovanju naime: paša, stelarenje, kontrabanti, sjeLa, raznim načinom exporta, čupanje korienja, palenje vapnenica, neracionalno uživanje gmajna i pašnjaka, nehajstvo pučanstva, siromaštvo pučanstva, posvemašnja devastacija pojedinih predjela, bilo to sječnjom ili pašom, kraško urbarsko gospodarenje odmah po segregaciji, te ono što mimogred napomenuh u prvom odsjeku ove razprave. IH, Elementi kUme i geoložke tvorbe. Prirodne elemente, djeiujuće na devastaciju Grobnika^ razvrstati ću u a) vodene pojave, b) snšu, c) buru, d) tlo i položaj. Ad a) Tradicija u grobničkom puku, da je današnje polje njekad jezerom |