DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 32 <-- 32 --> PDF |
,— 320— . bilo, kojega seje "rasiiia nalazila uzduž frhova´"„Huma´^ imLi geoMkili4\ydro ložkih´podloga, feoje tu činjenicu potvrđjuju, aza oas <^e biti´dosta ročeno, ako rečem, da Je današnje polje većinom posuto oblim kameiijemj što najjasnije do kazuje, đa je zbilja ta jezero bilo, Spominjajući tradicije jezera, reći "ću niiz grediiOj da-imade još više takovih tradicija, a osebujna je navlastito" ona, koja tvrdi, đa je današnja´ Pde&ina, koja Istru od Hrvatske djeli, imala prije; svoj tok i-preko Grobničkoga polja prema Krasici^ a odatle pak uticala u´ more. Dokaza za tu tradicija neimamo, a, mene kao šumara na´ ovoui mjestu ´baš-to nezanima. Dosta je,, da pitam: „kako vode Grobničkom krgu škode?" Najglavnije njihovo djelovanje kod devastacije jest to, da voda ođplavljuje plodnu zemlju sa strmina u-doline, usljed česa brda posve ogole. To se osobito opaža u onih predjelih, koji su neobrašteEi, ali ipak dosta bogati na plođaoj zemlji. To odplavljivaBJe biva na dvojaki način, naime tekućima ponornicama ili bnjicaina, koje postaju od otopina sniega ili plaMh kiša. ´ . .. Medju pomenute ponornice spadaju Čičavka, pod Kamenjakom, Zala nad Podkilavcem, Lužka nad Zoretići i Lužac u Kilavcu. , . . Corpus delicti tih ponornica u dolinah,-te golih vrbovah daju-nam najekiatantniji dokaz gornjoj istini. Česte pozebe te na viših predjelih jaki mrazovi znatno djelojti na nazadak kraškog bilja, a prvi osobito u unijetnih kulturah; ad b) Suša nedieijuje toli žestoko na vegetaciju, kako bi se to na prvi mah pričinilo. Ona veću štetu ipak nanaša samo umjetnim nasadom, biljevištem. 1 travam. Kod pošumljivanja uvjek je važno znati to, da li je predjel i u koliko suncu izvržen, pa to osobito vriedi kod tla, 6iste vapnena formacije. Na brusilovcu manje djeluje sunce nego na prije´spomenutom tlu. Značajno je^ da^ je dugotrajna suša godine 1890, počinila više kvara na viso6inah„^ nego u nizinah. K prvoj stavci (formacijam) navadjam za comparaciju brusilovati Zaiucki u Grobniku i vapneni Gubitnik u Hreljmu, a k drugoj (suši) dolinu-Čičava a nizini i vrh Sviba u visini. . Ovdje obstojeća: „Prima piova de-agosto, refresca mar e bosec^" je značajna, to´jest do kolovoza djeluje vaaredna suša, koja tek onda prestaje djelovati, kad pade prva kiša u kolovozu; ad.e) Medju.najveće neprijatelje proti zagajivanju spada nedvojbeno hura. 0 njoj se može reći, da najviše škodi predjelom, koji se u neposrednoj blizini -Grobničkog polja nalaze, nadalje onim, koji se uzduš Lujzinske ceste stero. Drveće izloženo buri ne kržlja toli fizično, koliko materijalno.´ Bura ruši i izkorenjuje starija stabla; ođnaža ođ suše postalu sipku zemlju sa strmina u doline te škodi prirastu, a još više rastenju drveća. , Najviše trpe od bure oni predjeli, koji su na strminah, te oni/koji ^obrastoše nizkim drvećem, izmješanim mjestimice sa starijimi stabli. Bura se kao prirodni elemenat može smatrati najužasnijim i prvim neprijateljem pošumljivanja. |