DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 321 — Ako bjesni u maiih nasadih, onda De škodi izkorenjivanjem stabalca, nego saoK) titn, što ti nasadi po 10 godina niti mogu rasti, niti priraštaja. Najraauje trpe od bure sitnogorice, TiavListito one, koje rasta u gustom sklopu i ako su premašile visiim oko 4 Kietra, dakako na prilif^ao obsežnom tlu. Umjetni nasadi uz Lujziariu u t. z\\ pKosova´% koji sastoje od bora, te kojimi su upravljali nadšumari Boacek i Broaig. stari od prilike U. godina, doscgo^e visinu od 35—40 ciitm. Boridi pako, zasadjeni u Zalučkom, te zasadjeni pod upravom sadanjeg kr. žup. aadšurnara od prilike 3—4 godine, dosegoše visinu od 30—40 cnmt. Mora se pako znati, đa su bori u Kosovu izvrženi silovitoj buri, dočim su Zalucki prilično zaklonjeni. ^ Osim toga bura naopako dieluje i tim, što ona nilada stabalca kod panjeva iskrivljuje. Žalibože moramo konstatovati, da se to vidi koli u Zalučkom, toli u Kosovu. Kod prirodno uzgojenili predjela, koji uzrastosc u gustom sklopu, nedieluje bura ubitačno. Od bure na rastu i prirastu i na grbavosti stabalca postrađaše predjeli: Borovica, Noviji, Orist, Žirenj, Zakameni, Vrh Strani i Kosovo, a napose na grbavosti Zalučke kulture. Napokon o djelovanju bure evo još nješto. Jakost bure može se po praktičnom vjetromjeru označiti sa 6—7. Ona prema okolnosti ruši krovove i velika stabla. To opažamo u mjestih Podhumu i Podkilavcu, koji svoje krovove jakitni uzeti vežu, U kratko se može reći; da ako u Trstu radja, a na Rieci marida (t. j . ženi), onda na kršnom Grobničkom polju piruje. Bura je dakle najveći neprijatelj kršu i racionalnom šumarenju. Ona donaša silne studeni, baca i ruši, što joj na put stane. Završujuć tim ove tri točke, još ću se u kratko svrnuti na snagu tih upliva. Kod vodenih pojava opazit ćemo najveću silu kod nabujalih ponornica od kiše, U jeseni digne se ta sila do te visine, da se veliki dio G-robnickog polja napuni vodurinom, po kojoj bi mogli parobrodi ploviti. Koliko ta ,vodurina" odnosi plodna tla, suvišno bi bilo spominjati. U ljeti su ponornice bez osobita djelovanja, proljećem (travanj i ožujak) deru jače, a zimi i pod konac jeseni najjače. Medju najgore nabujale ponornice spadaju Čičavka { Sušica. Toplota, koja rađja sušu, najžešća je u lipnju, srpnju te sve do prve kiše u kolovozu, a dosiže 30—37 stupnjeva C. Za buru možemo označiti slieđeće mjere: proljeće 2 - 4, ljeto 2—3, jesen 6—7, zima 7—8, gdjekad i 9. Prije nego šio ću progovoriti o škodljivosti bure >:a prirast i na rastenje valja uvjek kod proučavanja jediiog od jur navedenog zla in?.ati na umu još i ona druga dva zla, koja buri pripisujemo, buduć su medjusobno uzko spojena, prem svaka svoju devastantnu ulogu igra. Dogodice kazao sam već, da užas Grobničkog i Krša ništa tako ne uveiičuje i do strahote diže, kao što žalostna njegova formacija, naime: fonuacija 2i |