DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- 324 —
Prema tomu vidimo, da je vapiieni ugljen najznamenitija primjesma tla
odnosno vapna koje in« drago Krške kategorije, i da svako trijadno vapno
kakvu takvu primjesu gline ima,, do6im takove u krednoj formaciji u obće nema.


. (Nastavit (5e se.)
Pabirc! za šumarsku povjest hrvatsko-srbskih suma.


Piše vlastel. šumarnik Mijo Radoševi^.


Povjestničarineimaju podataka za svoja iztraživanja a dobi prije obće poplave,
nu zato nas ipak prirodoslovci uvjeriše o obstojnosti biiiastva i životinja
prije potopa pomoćju fosilnih raznih predmeta, a ođtud doznasmo, da je već
u ono doba bilo šuma crnogoričnih. To nam dokazuje i jantar te i oriaške paprađi
i njim slično okamenjeno rastlinstvo.


Čuli smo 0 pokamenjenoj šumi a pješćarah.


Znamo, da sivi i crni ugalj nije ništa drugo, nego pred više stoljeća naslagane
hrpe šumske crnice i drveća a ni treset (torf) nije ništa drugo, nego
pretvorba bilinskih naslaga; đočim je jur spomenuti jantar izlučena^smola iz
crnogorica, koja´ su pokopana u dubini sjevernog mora, te ga voda još i danas
na obalu izbacuje. Taj jantar kupovali su kroz Fenićane i najstariji narodi
uzduž sredozemnog mora za ures već 2000 godina pr. I, pa i naši slavjanski´
prađjedi bili su od pamtivieka poznati kao trgovci s jantarom.


Svi narodi polaze od jednog plemena, te se razvrstiše u,4 glavne grane:
kavkazko, mongoisko, amerikansko i malajsko. Stara povjest bavi se- samo
prvim plemenom, jer o svih drugih piemenih žalibože neima podatka. Tvrdi se,
da je Nojin nasljednik Abraham godine 2000 pr. L živio. Izmedju ostalih pi.
saća najzaslužniji je Herodot, koji je još god. 500 pr. L proputovao Egipat i t. đ,


. Bilo je poslie njega i drugih pisaca, koji su što šta "iz najstarije dobe za
nas sačuvali. Na temelju predaje sastavljena je povjest one dobe, kojom se može
dosta izvjestno složiti i povjest za mnogu kulturnu granu, dakle i za šumarstvo
ili povjest naših hrastika.


, Stara povjoBt o Indijcih, Egipćanih, Babiloncih, Asircih, Feničanih, Židovih
i Perzijancih dosta je manjkava i sastavljena više od^ prifia i iz pjesme; .no
povjest Grka, pa Rimljana imade već.izvjestnih podataka.


Ja ću ovdje iztaknuti same njekoje predmete i uputiti čitatelja u povjest
pojedinih naroda a .za šumarstvo js^lasiti ću to: „U povjest! svakoga naroda
ima ra^dobja, u kojem je po broju pučanstva najjaSi bio, i u svojoj državi
najmoćniji: fizično, duševno i materijalno bio je i u toj´ dobi najvrstniji ratar,
obrtnik, trgovac, a gojila se Je i umjetnost u to doba, no šuma. se´žalibože:
smatraž-e po obstanak naroda nuzgredna, ona je bila kao većim djelom još i
daoas, krava muzara. Jedino Rimljani i Grci bijahu narod,-koji je u svojoj
vjeri u šumah nalazio bogove i tako šume .štovao. Temelj šumarstvu ipak udariše
prvi Germani, pa im´ slava!"