DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 38 <-- 38 --> PDF |
326 — svietu u pradobi moglo biti osim jezera \ močvara suhib pustara, niti je ih biio. To se prirodoslovju protivi, izuzevši ipak ]edeae stožere. Smnarskili propisa Egiptćani nisu iniali a zm se, fla nisu ni oni kao ni .Iru-i stari narodi drveće niti obožavali a niti štedili. Za toliki narod trebalo je razsipno trošiti gradnju za niornaricj, koja je sastojala najvećim djeiorn valjda iz čunova (doduše i pleteniii bijaše) i omanjih iadjica, splavi, zatim za gorivo, talenje željeza, jer su se tim još tada bavili. Nadalje su se paiUe tame. da se dobije bolje paše u brežuljcih i briegovih, te tada za umjetno rezbarenje i stolarije kod hramova, pa osobito za sanduke mtimija iz svkomore. Nedvojbeno se je silnu množina drva potrošila, i mi možemo kazati, da je duž Nila već oko 1700 god, pr. L šuma nestalo; vajjda već onda, kada su i Hyksi pastirski narod u Sgipad provalili jer su i nevolje obično povodi ratovanju. Babiioncš i Asircš: Kralj Ninirod je tu državu uzpostavio uz glavni grad BabiioD, pa iza toga razJirio se isti narod i postao mnogobrojan i jak tako, da se je do skora i drugi glavni grad Ninive u ogromnoj veličini sagradio i to još prije 2000 god, pr. I Babilonci, koji su se inače i Kaldejci zvali po opisu ilerodotovu stanovali su izmedju Eufrata i Tigrisa, te su tjerali osobito ratarstvo. Kao i Egipćani sagradili su m^nogo navodnih i odvodnih kanala. Ali i u tih ravnicah su velike poplave vladale. Babilonci podjarmiš© skoro cielu Aziju do Baktrlje i Indije, Feničani Ovo je bio na glasu trgovački narod od pradobe i Herodat pripogeđa, da su oni i Afriku oplovili a da sa već god, 1100 pr. I. podigli grad Gadix; Iz svoje domovine, koja je ležala duž obale Sirije, putovali su po svih stranah svieta, te su osobito dovažali kositar (Zin) i jantar od sjevernoga mora. Vino su dobavljali iz Sirije. Već tada bili su Feničani na glasu najbogatiji trgovački i inače mirni narod, a u toj moći svoga sjaja dosta razkošni. Oni su već kao trgovci, gramzeć ko i danas za časovitim dobitkom izharali sve svoje susjedne šume, pa zato nastadoše onuda ciste goljeti. God, (300, pr, L m Feničani kao trgovci utemeljili Kartagu, gdje je bilo takovih bogataša, da je pojedinac do 20.000 robova držao (Fellahi) za ratarstvo. Uz mnogo robova držali su i mnogo konja, rogate marve, ovaca i koza, ai ne svinjah. Sbog Sicilije vojevali su i proti Grkom, ali su ih ovi nadjačali. Bili sn gospodari dapače južiie Španije, Oorsike.. Sardinije i Malte, Žfrjovf: Ovomu je naroda povjest takodjer vrlo stara, te se spominje, da je jedan ^in Abrahamov bio lovac a drugi ratar uz pastirstvo, a sinu Jakovu na je ctao or.ac ovaj blagoslov; J;ao ti Bog nebeske rose, mastne ´zemlje, pune žitu 1 viBM". Spon)injese,da8U pastirstvoŽidovina veliko tjerali a imali su : ovaca, deva, krava, magarca a svinje se ne spominju. To je biio u doba, kad su Židovi stanovao u Mesopotamiji i Kananu. God. 1500, pr. I. iza nasljedstva Josipova aolaze ti Židovi u dodir kao putujući pastiri sa Egipćari. koji su ih, |