DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— sa?.´ — ´ . ´kako je spomeHuto, vrlo mrko gledali, i jer su njeko vrieme pod´gospodstvom ovih stajali, to su Faraoni zbog velikog razplodjivaoja odredili, da se svako mužko rođjeuo djete u Nilu utopiti mora. Mojses bijaše srećom ipak spašen u pletenoj košari na Nilu plivajuć, te je god. 1500 pr. L kao vodja zidove svoje ali kao pasti r pomoću Arona: preveo preko crvenog mora u Arabiju. Tom je zgodom izdao na Sinaju briegu X zapovjedi i prešao i Jordan u zemlju Kananićana, a ovi su se pretežno pasfcirstvom bavili (bregovito). Na liibanoa ne bijaše još dopao. - U to vrieme spominje se uljika i ručni mlin kod Filisteja, koje je kralj Saul podjarmio kao i Amonićane i Moabićane i ćak plemena do Eufrata Kralj židovski David od god. 1055. pr. I. zavladao je odlučno već nad" Filišteji, Amonićani i Moabićani i dopro do građa Nisibisa i Damaska. Zauzeo je veći dio Sirije do Eufrata pa sve do južnog arabskog zaljeva. Jebusićanom oteo je grad Jerusalem i tvrdju Ziou i napravi Jeluzolim glavnim građom, koji uzveliča svojom kraljevskom palačom uz pripomoć graditelj a Tijra. To je dakle dokaz, da su zidovi još pretežao pastiri bili, a kao takvim ne bijaše im ni šumu čuvati. Tada je za ovu palača izsječeno m n o g o cedrovine na Libanonu, Eoslie Davida nasliedio je kraljevsku stolicu Salamon god. 1015.—975. pr. I. a ovaj odpoče graditi glasoviti hram na bregu Mariji, gdje je opet kralj Tijra uz zamjenu za ulje i žito dao potrebitu cedrovu-gradju sjeći iz Libanona uz feničanske drvodjelce. Kao pastirski narod nisu Židovi do te dobe niti konja poznavali No Salamon skupi te dobe 12.000 konjanika i 1400 bojnih kola. Židovi su pretežao kao, pastiri ,po opisu protivnika bili ipak dosta junački narod i već toliko mnogobrojni za dobe Davida i Salamooa, da im onaj malen jprostor, na koji se stegnuše, ne mogaše na dugo potrebna drva dati I u tom ^e predjelu bilo već izmedju 1000—1500 pr.. L dovoljno pustoši a ne prašuma to tim većma, ako si predstavimo, da su Židovi po običaju kao i svi drugi orientalni narodi podjarmljene u robstvu držali, a time su potrebe drva znatno poskočile. Šumskih propisa nisu ni zidovi imali Nu već god. 97.6.—722. pr. L razdvoje se Židovi u 2 kraljestva a babilonski kralj Nebukađnezar zarobi ih god. 588. pn I. i kašnje je silni perzijski kralj Cyrus Židovom opet dopustio, da se mogu u Kanaan vratiti (Nastavit ce se.) |