DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 42 <-- 42 --> PDF |
-^^ 330 ™ Jo§ bi imao k^TT^M o drajub. liekova B njekom bilinom, ali to ću Činiti onda kad se o ljekovitosti dotične biline osvjedočim. Medena rosa (Melligo, Malaeris) jest takova teku6im, koja je liepljiva i adržaje slador, a takova tekućina nalazi se gdje kad na ližću biljka kao svejednaka pokost (vernix, Flrniss) ili je slična majušnim kapljieam. Ovakove kapljice kaplju na predmete^ koji su izpod takova ližća, te jib orose. Ovaj pojav svadjao se prije na rosu, koja da iz vazduba po lišdu pada; nu danas je poznato, da ta rosa dolasi od samib bilina. Medena rosa ukazuje se obiSno u Ijetnib toplib mjesecih i to ponajviše na drvedu. Vidimo ju na lipi, javora, briestu, vrbi i na orahu, 0 postanku medene rose gata se svakojako. U mnogih sluSajih radja se medenarosa od ušenaca (apbidina), koji ozdo! na plojki lišća i na mladib Ijetorastib´jatomice žive i svojim rilcem sok iz biljke sisu. Taj usisani sok izštrcavaju ugenci kao majušne kapljice kroz žliezdu-medovnicu. koja se nalazi na stražnjici ušenca, a te kapljice nisu drugo nego medena rosa. Ovakove kapljice padaju onda po lišću, a m to vidimo^ da je medena Tosa orosila samo gornju plojku lista. Ali njeki tvrde da se medena rosa tvori i onda, kad neima ušenaca^ U tom slučaja misli se, da medeua rosa postaje odlučivanjem meda iz medovnik a (nectarium) biljke, te da je njeka vrst bolesti, o kojoj do đas ništa pobliže ne^namo. Medena rosa svakako škcrdi biljkam (drveću) posredno i neposredno i to u toliko, sto se ovakova rosa pomieža sa praginom^ čađjom i t. d,, te tvoreć na lišća njekai vrst mazi, koja prieĆi izblapljivanje para J izmjenu plinova iz izlišća. Neposredno škodi takova rosa tim, sto se na njoj rado priliepe trusovi raznih nametnlca-gljivica i ondje veselo uzbujaju, a baš nsljed toga pojavi se kasnije na tih mjestih Šesto medljika (Mehlthau) ili Čadjika (Cladosporium famago) osobito u onomu slućaju, ako jaka kiŠa neopere onu liepljivu tvar. Za uredoičtvo Y^ K—č —. Hješto o đjetelju, 0 životu djetelja znademo koješta, §to su o njemu pisali prirodoslovci; nu nigdje točno ne kažu, tko je pravi graditelj gnjezda, da H mužak ili ženka. Jedni piSu, da oboje dubu duplje sa gnjezdenje u stablu, ili da u duplju starog stablja gnjezdo prave i tako se upravo ne zna, sto je na tom istine. Dakako da je i prirodoslovcu mučno sv^e saznaći, ako baŠ sluŽajno ne naidje I ne motri gradnju gnjezda. Ja ću ovdjo priobćiti što sam opazio promatrajući djetelja kod gradnje gnjezda. Proale godine mjeseca ožujka sasfcah se s lugarom u sumi ^Kustošija", Nakon poduljeg hodanja po Sami Bjednem s lugarom pod njeku bukvu. Kako je dan bio liep, pjevahu ptice na sve strane, da ih je bilo miiota čuti. U jedan mah doleti kliktajući djetcij na vrh jt.dne bukve, koja je od nas 20 metara udaljena bila, Djetelj odbrza od vrh bukve dole jedno dva put svojom poznatom brzinom i vještinom, a podjedno kljucaše po bukvi amo tamo. Ja mišljah u prvi mali^ da traži kukce, nu Ba jednoč popostane na deblu bukve u visini od zemlje oko S metra, te udri kljucati što igda mogaše u bukvu. Lugar^ primjeti: valjda taj djetelj nije lud, da će u zdravoj bukvi jamu za gnjezdo dubsti? Ja sam dobro vidio, da je taj djetcij bio na glavi crven, a to je znak, da- je bio mozak, te po vrsti srednji djetelj (Picus medlus). Nakon pol´ sata napornog kijuoinja zakliknu i odleti. Mi se ođmalt zapatismo bukvi, da vidimo gdje je kljucao i šta jo radio. Kraj debla bukve opazismo na zemlji sitne kore i zdravog iverja, što je djetelj oštrim svojim kljunom iz bukovog debla odbijao. Na stabla opazismo, da je kolobarom označio mjesto, kako široko treba da bude jama, a po tom sam sudio, da namjerava u toj bukvi izkopati jamu za gnjezdeuje. Razgledavši s lugarom bukvu na sve strane, da !i je gdje trula, nijesam mogao opaziti, da je takova, jer je bilo i deblo i grane kroSnje podpuno zdravo. 3 toga pomislih, koliko će vremena trebati, dok u toj zdravoj bukvi izkopa duboku jamu, koja treba da služi za gnjezdenje pa rekoh |