DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 46 <-- 46 --> PDF |
´ ™- 334 — pliena´ a bome ni krivnje. Nu ´ Sini se, đa i u carstvu gmheiljlvlh ptica počimaju si put utirati napredne ideje o udruživanju ; madu i one, Uo pjeva stari pjeBnlk Dubrovčanin : „nejaka je rieka svaka, kS. se u dosta dleli traka". Komunizam raora da je već i do" jastrebova dopro, jer dne 9. svibnja t. g, ne jedan ili dva, ve6 čitavo jato njih upravo 27. na broju, mimo Brdjana i Zrinji preietješe, poljem preko sela.Rogulje. Mislio sam da su to ine ptice; inače bijaše mi sgoda sustaviti njih dvojicu trojicu pa upitati j^iiajuetivije^, odkuda au,. koje li im slo dodijalo, da li imadu, ako su poštenjaci, propisaue ,,putnice´* i koji li je to veliki zadafcak civilizacije, što ga oni u toliku broju kane izvesti? Ili su morđa dobili pozivnice m glavnu razpravu radi počinjenih robija svojih"? 0 svem tom nećemo do vrieka ništa pozitivna saznati; samo znamo, da „žalibože" kod nas ne htjedoše stati, da ih hrvatskom gogtoljubivo^Ću barem pogostimo kao štovane putnike s daleke zemlje; jer čim ih ops^ziše k6ke, u svih selih nasta metež, kako bi se toli vrledni putnici dostojno dočekali makar i šupljini gvoždjem; pa kad vidješe, da im dolazak nije incognito, onda „iiepim redom vuk§, u planini", neznanim putem njih 27 vriedne brade na žalost našu odjuriŠe dalje. f. Hrastova kora. Aleksander Figermann, član komore za trgovinu i´ industriju u Budimpešti napisao je u broju 893. od 1. ožujka 1891. parižkoga lista: „L´Echo Forestier" (specijalni organ sa trgovinu šumskom rohom) Članak pod naslovom: kora (Ecorces). Buduči da se prilike iztaknute u tome članku tiČu i naših šumskih odnošaja^ mi ga ovdje u cielosti prevedenoga reproduciramo. Članak glasi; , , . K o r a, . ;. - Budimpešta, 24. veljače ´ 1891. . , U ovomu člaiiku govorit <5emo o hrastovoj kori, šumskoj robi, kojom Austrougarska i Francezka na njemačkom tržištu konkurijaju. Ovdje hodemo, da pružimo rezultate od prošle godine u pogledu onogOj sto se odnosi na produkciju i eksportaciju kore, koja se udilj sve jaČe u Njemačku odprema. Za vrieme prvih deset mjeseci god. 1§90. pogledom na importaciju navodimo sliede<5e brojeve. Za vrieme te periode primila je Njemačka 970,000 kilograma hrastove kore, negdje 62,000 kilograma više, nego li god. 1889.^ a tečajem istoga razđobja. T E količinu izvezle su ove zemije: 1890. 1889. Austro-Ugarska 628.000 . ´ 531.400 Francezka . . . . 264.300 227.300 Belgija ..,,.. 90.800 . 77,600 Nizozemska ... ... 29.000 26.800 Busija -.....„ 10.200´ , 17.900 Iz ovih brojeva razabiremo, da je Austro-Ugarska izvezla 2.600 kilograma manje god. 1890,, nego li god. 1889. To je čudnovato, buduči da se je kupovanje u Njemačkoj u obče ponmožalo. Uzrok ovoga umanjenja ne može se drugojačije tumačiti van s opadanjem vriednostne ciene zlata, čime čemo se malo podalje baviti. I u Rusiji se je umanjila prodaja kore. Ta velesila, kao i Austro-Ugarska ima mnogo papirnoga´ novca. U Francczkoj naproti prodaja se je pomnožala za 37.000 kilograma, u Belgiji za 18.200 kilograma, a u Nizozemskoj za 2.200 kilograma. I druge zemlje, koje isvoze za Njemačku, pokazuju pomnažanja. Sad da progovorimo o umanjenju naše prodaje, koja datira od onda, kad no je publikacijom bila o američkome novcu proizveden baisse na zlatu 190 maraka koje su prije vriedile 60 do 62 forinte, ne vriedige više od 52 forinte. To padanje učinilo je, da ne možemo konkurirati a ni dizanje ciene čekati. Kesultat toga je umanjenje poslova, Kad^bi u sljedećih mjesecih tečaj vriednosti zlata s nova poskočio, poslovi U se oporavili, ah ne bi medjutim i.cieliii one gubitke prijašnjih mjeseci. Zimi su bile transakcije dosta živahne, ;nu svakako neznatnije od prijašnjih godina. Posljedica ove nevolje je, |