DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 349 — U XV. vjeku otimao se Trs t proti Mletčanom za Kopar, koji je Habsburgom pripadao. Nu g. 1797. podloži se ciela mletačka Istra Habsburgom. U Istri bio je Kopar gl. grad za Mletčane, a pod Habsburgi Pazin i konačno Trst. — Još u XV. stoljeću zasadjene su goljeti oko Piran a sa maslinom i vinovom lozom, a tomu slično bilo je svakako i u okolišu. Poreč (Parenzo) brojio je još za Rimljana 10.000 stanovnika, a podpadao je pod ove kao i ciela Istra još g. 178. pr. I. Montovium (Montona) još je po Rimljanih sagradjen na šumovitom brežuljku, pa i danas imade ovdje u ravnici 2365 jutara državne hrastove šume. Pulj bio je za Rimljana važno mjesto, a sav okoliš zelen šumom, te imade još 1 danas do 500 jutara hrastika u okolišju. Amfiteatar mogao je 15.000 duša primiti, te je Pulj morao prije Rimljana obstojati. Bio je rimska colonija i tvrdja proti Ljburniji i Dalmaciji. Uz veliku napučenost mnogo je susjedne šume potrošio. G. 493. pade Istra pod iztočne Gote, g. 555. pod bićansko carstvo, a g. 789. pod Karla Velikoga. Koliko je tom promjenom izharano šuma? PosHe Karla Velikoga vladaše Istrom krajiški grof. U to se počeše otimati Genovezi i Mlečani za Pulj, koji češće nemilo poharaše. Na svršetku g. 1374. preuze iztočni i srednji dio Istre Austrija, — a zapadni ostade Mletčanom, te kad je republika Mletačka g. 1797. propala, dopane cjela Istra Austriji. St Vincenti selo bilo je još g. 1600 opasano gustom hrastovom šumom, kojoj sada niti traga nema. U Istri kao svagdje imali su još Rimljani dobrih cesta, pa i tu su šume propale. Pazin (Pišino) bio je negda, a još danas znamenit radi bačvarskih sajmova, a ima još liepih gajeva i šumica. Sv. Petar u šumi (S. Pietro ia Selve). Ovdje su kuće izgradjene u sred maslinovih nasada. Labin (Albona) imade takodjer mnogo rimskih ostanaka. Medju Labinom i Plominom imade maslinovih nasada, a i kestena. Čepić diže se na šumovitom brežuljku, a do njega stoji stari grad. Lovrana imade mnogo kopri vica, od kojih su pojedini i 800 god. stari, a ima i marona. Beršeć imade maslina, tečna kestena i klena, a leži u šumovitom predjelu. Otok Lošinj imade još od Mletčana zapuštenih vetrenjača. Još g. 1384. bili su Lošinjani pastiri, a već g. 1852. imadu 95, a god. 1870. već 122 trgovačke ladje. Osor na otoku Cresu bio je još za Rimljana znamenit kao Apsorus i služio za pristanište brodova izmedju Salone i Aquileje. 1018 oteo je mletački dužd Orseolo grad Osor Hrvatom i ovi plaćahu mu 40 kunovih koža i 5 libara zlata, a s toga moralo je ovdje i šuma biti. |