DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 18 <-- 18 --> PDF |
352 — Njekoliko crtica iz pral Jesenas zamienismo u našoj petrovaradinskoj imovnoj obćini stari cjenik novim. — Da li će taj biti bolji, o tom će budućnost odlučiti. Predobro će biti mojim drugovom stručnjakom poznato, kakovih mana imao je stari cjenik. Imali su se zaista i oni boriti sa raznim anomalijama, proiztičućim iz raznih ustanova bivših starih tarifa. Da spomenen samo jedan abnormitet našeg starog cjenika, što je naime za obračunavanje šumskog kvara do sad bila ogromna razlika u cieni jednog punog metra hrastovine sposobne za tehničku porabu, naprama cieni za trgovinske svrhe. Najveća ciena tehničkog drva za obračunavanje šumskih šteta udarena bje sa 6 fr. 34, dočim u svrhe trgovačke sa 9 fr. — dakle gotovo za 50%. Da li se je s tim htjelo pravoužitnike štediti, — a pustilo se iz vida, da će ih to navadjati na zloporabe obzirom na daleko veću vriednost hrastovine, — ja neznam, ali kako mi se čini, to su.tvoritelji starog cjenika valjda imali uvjek pred očima, da će se šumske štete, počinjene po pravoužitnicih, činiti Uh za kućevne svrhe i za potrebštine pravoužitnika ma kakve bile, a nesjetiše se, da će se možebit kasnije naći i spekulativnih glavica, koje bi tegnule okoristiti se diferencijom izmedju ciene drva za šumske kvarove i faktične trgovinske vriednosti istog. Medjutim „de mortuis nil nisi bene" ostavimo stari cjenik neka počiva mirno u prahu arkiva, nego da vidimo, što nam je novi cjenik donio dobra i imali u njem što god, što bi moglo djelovati štetno na vršenje službe ili na šumsko gospodarstvo u obće. — Prije svega novi cjenik razdieljuje sve šume petrovaradinske imovne obćine prema kakvoći u dva razreda, a tim ima neku veću prednost pred starim cjenikom, koji u tom pogledu nije pravio nikakove razHke. Lugovi u šumariji Morovićkoj strpani su svi u prvi razred. Neznam da li je baš u tom pogledu bila imovna uprava sretne ruke, kad nije činila razlike izmedju lugova šumarije u Moroviću. Po mojem nemjerodavnom mnienju valjalo bi i ovdje šume razvrstati u razrede, jer dosta je samo proputovati lugovima šumarije morovićke unakrst, pa će oči odmah razabrati razlike kakvoće pojedinih šuma. Eno ako počnemo oko Save, pa pogladimo lugove Eadjenovci, Novi, Vratična, Varadin Smogva, a predjimo zatim u šume s lieve strane kanala Bosuta kao n. pr. Gjepuš Vranjak, Dubrave, onda bi nam bio rezultat iztraživanja odmah jasan. U prvo navedenih šuma duža je i čistija deblovina, a u šumah s Ijeve strane Bosuta prevršena stabla od kratke čiste deblovine oštećena su i zbog raznih upliva čvornjasta i neugledna. Prema tomu mislim, da bi se i šume ove šumarije morale podieliti na razrede, a za tu moju tvrdnju navesti ću još dokaza po procjenbenih cienah stabala od pojedinih šuma. Hast na hrast vriedila su debla u pojedinih sječinah evo ovako: u lugu Gjepušu 1 hrast 12 fr. 25 nč. „ „ Vranjaku 1 „ 15 „ 30 , „ „ Smogvi 1 , 15 , 70 , |
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 353 — u lugu Županja 1 hrast 20 fr. 40 nč. „ „ Vratična ...... 1 „ 45 „ 70 „ Iz ovo malo brojeva uvidit se može razlika u cieni stabla pojedinih sjefiina, a mislim da se može iz toga zaključiti i na hrdjaviji kvalitet drveta, a ne samo na razliku kvantitativnu. Mora se uzeti u obzir još i to, da tu nisu sve šume navedene, a zaista bi se onda još veće razlike pokazivale. Osim toga plaćaju trgovci´ n. pr. u lugu Vranjaku izradbu 28—32 nč. po akovu pintarske gradje, dočim u lugu Smogva i Vratična 18—20—22 nč. po akovu, što je takodjer dovoljan dokaz razlike u kakvoći stabala u tih raznih lugovih. Vratimo se sad opet k novom cjeniku. Hrastovina naime za tehničku porabu razvrstana je ponajpre na drvo za brodarinu, drvo za topničtvo, drvo za ciepanje duga, daščica i vesala i napokon na drvo za rezanje gradje i za zanatlije. Ciena punom metru drva za brodarinu jest 11 for. 60 nč. a onomu za topničtvo pako 10 fr. 80 nč. Ciene predidućih sortimenata udarene su bez razlike na debljinu, dočim ciepka drva razvrstana su po debljini na tri razreda i to: od 46—80 cm. debljine stoji puni metar 6 fr. 50 nč., od 81 cm. do 105 cm. stoji 9 fr., a od 105 cm. i preko stoji puni metar 11 fr. i napokon subari bez razlike debljine 3 fr. 50 nč. kubični metar. Ovdje bi mogao samo iztaći razliku u cieni suhareva za ciepanje i za rezanje gradje. Puni metar cjepkog drva od Buhareva stoji 3 fr. 50 nč. a za rezanje gradje 4 fr. Mislim da bi bar kod suhareva mogla biti jedinstvena ciena tim više, što je težko ustanoviti granicu 0 tom, da li je stanoviti suhar prikladniji za ciepanje ili je još vrstniji za rezanje. Najveća promjena od starog tarifa pokazuje se kod drva za rezanje gradje i t. d. Dočim je stari cjenik vrstao drva po debljini samo u tri razreda, to ih novi cjenik kod hrastovine vrsta u šest razreda po debljini i to: izpod 22 cm., dalje od 22 do 82 cm., od 33 do 45 cm., od 46 do 80 cm., od 81 do 105 i I. ragred od preko 105 cm. debljine. Ciene su prema današnjim trgovačkim konjukturam veće od prijašnjih, te s toga stoji puni metar hrastovine od I. razreda debljine U for., od II. 9 for., od III. 7 for., od IV. 6 for., od V. 3 for. 50 novG. i konačno od VI. razreda 3 for. Neću ni najpanje niekati, da je ovo razdieljenje u šest razreda za prodajne odnošaje posve umjestno; ah drugi razlog nuka me, da izrazim neke bojazni, a to su odnošaji čuvarstva. Stari cjenik imao je i za tanke razrede debljine dosta visoku cienu od 5 for. 7 nvč., dočim novi cjenik, kako sam gore više iztaknuo, ustanovljuje cienu punog metra od 22 do 31 cm. sa 3 for. 50 nvč. odnosno izpod 22 cm. sa 3 for. Ako uzmemo na um, da naš pravoužitnik veći dio svojih potreba podmiriti može takimi stabli izpod 33 cm. srednjeg promjera, onda ćemo odtud donjekle zaključiti, da ga odštetne svote neće baš odbijati od šumskih šteta odnosno od krađja. Pa neka bi i bilo, kad bi se te štete činile lih za kućne potrebštine, ali ima tu i drugih zakučica. Dan danas zinuo je sav sviet na šumu, a tako imade i medju pravoužitnicima osoba, koje šumu smatraju sgodnim sredstvom, da se iz momentanih novčanih neprilika izbave. Takovi nesretnici, kad ih stegne nužda, udare na šumu, pod 28 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 354 — sieku nekoliko hrastića (razumije se od najbolje vrsti), pa odsjeci ćutak dva, a ostalo ostave ležati na božjoj milosti pa hajd š njimi na pijacu ili pako tamo, gdje imadu svoje stalne prekupitelje, koji robu istodobno i dalje odvažaju za to, da zametnu svaki trag. Na taj način dobije takav štetočinitelj od kupca 3 do 4 for., a mari on, što će bog zna poslie njekog vremena, ako ga je lugar uhitio, imovnoj obćini imati platiti odštetu — recimo — po novom cjeniku ne veću od 4 do 5 for. za ukradena drva. Tim je on tek pokrio svoju momentanu nuždu. Baš iz zvedljivosti govorio sam sa jednim takovim štetočiniteljem i predstavio mu, da on vrlo hrdjavo kraj toga prolazi, jer valjda mora nešto da cieni i svoj rM i svoj podvoz, a osim toga mora pomisliti i na to, da je za šumski kvar odsudjen na zatvor od 8 dana, pak s toga mora i njegovo gospodarstvo trpiti. A znate, što mi je na to odgovorio? Jok gospodine, reće on, radio bi i kod kuće i ja i moji konji, a što se tiče zatvora — ta ima i osim mene tko će u kući da ostane. Liepa je to logika doduše, ali samo slab napredak pored nje. Naravski da ima zlikovaca, koji ni onako neimaju oišta svoga, te se gotovo samo šumskimi kradjami prehranjuju. Takovim je cjenik deveta briga, vriedio kubični metar 20 for. ili bio 3 for. Za takove bagre ljudi potrebita su druga sredstva, a ne visoki cjenici. Da je tomu zbilja tako, eno dokaz su od sjekire zabranjene banjevine Panovača, Kleštevica, a donekle i Naklo. Osobito pako bojat se je za prva dva luga, da će biti devastirani, ako ne bude brze pomoći. A priori moram uzeti lugarsko osoblje u obranu, da se to pustošenje ne pripiše njihovoj mutavosti u grieh. Po mojem shvaćanju nalazim uzrok tomu u preblagom osudjivanju štetočinaca, a ponajglavnije u tom, što neka obćinska poglavarstva slabo ili nikako ne utjerivaju odštete za šumske prestupke. Za prvu tvrdnju mogao bih navesti dosta primjera, nu dosta je spomenuti, da su nekoji štetočine! po više put prijavljivani za šumske kvarove, pače i do trideset puta u godini tako, da bi morali odsjediti barem 200 dana zatvora. Ali već iz broja šum. prijava može se viditi, da se to sgadjalo nije. A da su pako zaostatci šumskih odšteta dosegli već ogromne svote, razumije se. Ako se ne varam imovna obćina petrovaradinska ima kojekakovih zaostataka ^o blizu 100.000 for. Kada sam jednoć razgovarao o tom sa njekim mojim glavarom, reče mi isti, da bi valjalo političkim vlastim, kad zatražuju podpore od imovne obćine za svrhe obće koristne, cedirati odnosnu svotu makar i veću u šumsko-odštetnih svotah, a da bi se tim načinom i sve utjerive šumske odštete zaista platile. Probatum est. Dakle moje je subjektivno osvjedočenje, da bi valjalo za šumske prestupke dignuti cienu hrastovini izpod 33 cm. debljine na svaki način bar do iznosa od 5 for. po punom metru. Medjutim može bit da se varam ili da suviše pesimistički gledam u budućnost U ostalom pokazat će sama budućnost na koliko su te bojazni opra\dane, a dotle tko živ tko mrtav. Iz gorerečenog se vidi, da je poprečno dignuta ciena punog metra kod debljih razreda hrastovine za tehničku svrhu sposobne za 22"/o. Analogno |
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 355 — hrastovini upriličena je ciena i drugim vrstima drveća, samo što su za jasen, javor i brest uzet \ kao temelj četiri razreda po debljim na mjesto šest, kao kod hrasta. Prvi razred od preko 105 cm. srednjeg promjera stoji puni metar 6 for. 50 novč., drugi razred od 81 do 105 cm. stoji 4 for. 50 nvč., treći razred od 33 do 80 cm. stoji 3 for, 50 novč., a zadnji razred odnosno četvrti izpod 33 cm. debljine stoji 2 for. 50 nvč. Premalo je, da rečem, nikako razvit promet od tih vrsti drveća za tehničke svrhe u morovićkoj šumariji, a da bi mogao iz vlastita izkustva kazati, da li te ciene odgovaraju mjestnim tržnim okolnostim. U ostalom takove vrsti drveća ne rabe se ovdje niti za gradju, niti za rukotvorstvo u velike, nego većinom samo kao drvo za gorivo. Pripominjem samo to, da je prvom razredu udarena ciena od prilike za 28^0 veća, nego što je bila u starom tarifu. Iza napomenutih vrsti drveća dolaze u novom cjeniku po redu vriednosti odmah šumske voćke, dočim po starom cjeniku bijahu u taj red strpani još i grab, cer i lipa, koje su vrsti po novom cjeniku ostavljene u redu sa vrbovinom i topolo vinom. Drvo za gorivo razvrstano je po izboru na četiri razreda, a ne kao što u starom cjeniku na tri. Prvi razred jest čista cjepanica, izmetak, zatim oblišci od granja. Po vrsti razdieljeno je drvo za gorivo na tri razreda. U prvi razred spada grab, cer, jasen i javor, u drugi hrast, brest, divje voće i bagrem, u treći lipa, topola, vrba i ine napomenute vrsti. Za drvo prvog reda udarena je ciena po m´ za čistu cjepanicu 1 for. 12 nvč., za izmetak 1 for. 2 nv., za obliške od debla 88 nvč. a od granja 58 nvč. Prema tomu udarena je ciena drvu drugog reda po m´ sa 64 novč., 58 novč. 46 nvč. i 40 novč.; gorivnom drvu trećega reda pako po m´ sa 40 nvč., 36 nvč., 32 nvč. i 20 nvč. Najveća razlika u cieni drva za gorivo opaža se kod vrsti prvog reda. Tu je ciena dignuta skoro za 757o5 a za vrsti drugog reda povišena je ciena samo za 20°j^ dočim u trećem redu nije drvu za gorivo ciena povišena, nego je jedva nješto snižena. Ovdje sve nadane ciene razumievaju se za lugove I. razreda, a pošto svi lugovi šumarije morovićke spadaju u I. razred, to ću mukom preći cjenik šuma II. razreda, te ću samo napomuneti, da su ciene šum. proizvodom tih šuma snižene od prilike 30~36"/o prama onim I. razreda. Ostale ustanove cjenika nisu tako obćenite važnosti, da bi se o njih razpravljalo. Lane opisah požar u zabrani Raškovici, te obećah, da ću dogodice priobćiti vještačko mienje, koje tom prigodom sudbenog izviđa radi dadoše u zapisnik kr. šumari H. i B. iz Morovića kao zaprisegnuti sudbeni vještaci. Njihovi zaključci čine mi se toli interesantnimi, da ću ih u kratko ovdje razpraviti. Sjećati će se vriedni čitatelji „Šum. lista", da je ta zabrana pogorila lani u proljeće, zatim nekako mjeseca kolovoza i napokon početkom mjeseca oktobra. S bog zadnjeg požara, koji se je dogodio uslied neopreznosti" radnikž,, radećih na leževini od hrastova za proizvadjanje tanina, izadje sudbeno povjerenstvo u rečenu zabranu na garište sa sudbenim pristavom, a njemu uz bok šumski vještaci. I ja sam se tomu povjerenstvu pridružio kao provodić i podjedno kao zastupnik imovne obćine. Obišav cielo garište i ustaaoviv data za obračunanje |
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 356 površine, podjosmo na bivša garista i to ponajprije na ono mladjeg datuma, naime na ono, koje je nastalo u mjesecu kolovozu Od tog doba, pa do doba izviđa bijaše skoro svaka ogorela hrastova biljka iztjerala bujan i snažan izbojak iz korena od 5—10 cm. visok. Žalibože nadjosmo, da su mladice mnogo postradale od ranog mraza, koji je bio nekoliko dana prije. Prešav i to omanje garište, uputimo se na ono od proljeća god. 1890., nu prije nego što ću da oslikam tadašnje stanje tog garišta, neće biti suvišno, ako kažem nekoliko rie6i o slici zabrane prije požara. Štovanim mojim sudrugom biti će za cielo poznato, da veći dio naših slavonskih zabrana, koje postaše naravnim pomlađjivaojem bar u okolišu Morovića, izgledaju kao neki kaos svih mogućih i nemogućih vrsti šumskog drveća, korova i grmovlja, izmedju kojih se mlada hrastova biljka žilavo bori za život i to obično dugo vremena, buduć ju u mladosti gotove sve vrsti drvljadi u rastu nađkriljuju, koja obično već i prije podmladjenja postoje. Tako je od prilike bilo i u toj 5—6 godišnjoj zabrani Raškovici. Većim dielom posta i ona naravnim pomladjenjem, samo što je mjestimično žir posijan. Kad dodjosmo do tog mjesta, ugledasmo i zbilja zanimiv prizor. Jasen, brest, topola, glog, crni trn, to sve stajaše golo oprženo bez izboja, gotovo kao neka strašila, a izmedju njih talasali se bujni i snažni izbojci hrastovi, od kojih nekolicina dosegoše visinu od 20—30 cm. u jednoj vegetativnoj periodi. Nekoje stare izgorele stablike mogosmo već lake muke rukom odlomiti, a tako će vremenom svaka irgorela stablika odpasti. Ovakovu stabliku će nadomjestiti izdanak iz korena. Na temelju ovih činjenica, a i na temelju sobstveua izkustva dadoše vještaci sliedeće mnienje u zapisnik, koje ću u kratko, u koliko se sjećam, ovdje reproducirati. „Pošto mlade hrastove biljke nakon požara izbijaju kriepke izdanke, ´koji se mogu razvijati i dorasti do podpunih debala, a s druge strane okohšno većim djelom nadstojno grmlje i drveće nije više u stanju kriepke izdanke nakon požara izbijati: to u svakom ovakovom slučaju neima požar štetnih posliedica za zabranu. Razlog je taj, što nakon požara nestaje onog toli štetnog zastora nad mladimi hrastići, te izdanci brojnim svojim prirastom nadoknadjuju svaki kvar, koji je požarom na biljkah učinjen." U ovom konkretnom slučaju obračunaše ipak zbiljnu štetu, uzev za podlogu gubitak šestgodišnjeg prirasta (koji će biti takodjer naknadjen bujnijim prirastom izdanaka i odpadajućimi šestgodišnjimi troškovi za upravu, porez i t. d.), i na tom temelju ustanoviše odštetnu svotu. Imao sam prilike čuti mnienje njekog drugog od naših strukovnjaka u tom pitanju, te on izrazi bojazan, da će ti izdanci biti sposobni izrasti u pod- puna debla. Osim toga mnije on, da će takovih izdanaka više iz jednog korena izbiti, pa će se tim otimati i boriti jedan s drugim za obstanak života i usljed toga kržljavo uspievati. Mislim, da niti jedno niti drugo nije opravdano. Obće je poznato, da izdanci tim slabiju dugotrajnost imadu, čim je biljka starija, te je znanost i izkustvo opredielilo svakoj vrsti granicu dokle je još u stanju kriepke izbojke tjerati. Analogno "tomu čim je stablika jača, tim i kriepčije izdanke |
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 357 — izbijati može, pa6e u najmladjoj dobi izbojak iz korena kadar je uspješno natjecati se sa stablikami, niklimi iz sjemena." Istina bog, da iz korena nikne njih kadkad i po više, nu baš ta količina izdanaka biti će uzrokom, da će stabalca hrastova čista od granja liepo u vis rasti, a razboritim i shodnim proredjivanjem lasno će se suvišni izbojci odstraniti. Ovog proljeća završena je velevažna kriza, koja je od obćenitog interesa kako za nas slavonske šumare, tako i za drvotržce. Onim koji nisu upućeni u naše trgovinske odnošaje, razložiti ću ovo malo izdalje. Poznato je svakom, da su postajale, a i postoje dvie glavne tvornice za proizvodnju tanina i to u Županiji i Mitrovici, koje upotrebljuju hrastove odpadke, tako zvane gule za fabrikaciju istog tanina. Potreba tih odpadaka vrlo je velika, tako na pr. tvornica u Mitrovici troši na godinu 18.000—20.000 hvati odpadaka, a ova u Županji još daleko više. Te odpadke podmirivale su tvornice poglavito u ogromnih sječinah šumskog erara i invensticionalne zaklade. Do prije dvie godine bijaše modus prodaje takav, da je trgovac kupovao cielokupnu drvnu gromadu u sječini i za sebe izradio dužicu, panjevinu i česa se našlo, a odpadke prekupile bi tvornice tanina. Mora se priznati, da je taj modus bio dosta povoljan za tvornice, jer su tako dobivale prilično jeftino odpadke od samih trgovaca, a radeć sporazumno mogli su donekle i cienu ustanovljivati. Medjutim prije dvie godine prodavaše šumski erar i investicionalna zaklada trgovcem sa drvi samo tehničko drvo i biela drva za hvatovinu, dočim si pridržaše pravo i sa hrastovimi odpadci razpolagati po volji t. j . oni su po svršenoj izradi takove odpadke posebice prodali. To urodi zamašnom konkurencijom po oba industrialna poduzeća. Na dan dražbe osta dostalcem svijuh odpadaka u svih sječah tvrdka B. S, iz Osieka, omiljeno diete božice Fortune, preplativ preko procjene skoro do 37 postotaka. Iz početka mislilo se, da je to na prosto trgovačka finta u svrhu preprodaje, no doskora se opazilo, da je ta stvar dublje zamišljena, nego što se iz početka činilo. Neki bogati kapitahste budu zadobiti za ideju osnutka nove tvornice za proizvodnju tanina, a duša tom pokretu bijaše već gore spomenuta tvrdka S., a tehnički rukovoditelj daroviti g. L. do onda namještenik tvornice u Županji, a valjda budući ravnatelj nove tvornice. Sa stanovite strane podupiralo ?e to poduzeće svim mogućim silama, a obe druge tvornice imadoše se boriti neprilikama glede dobavljanja odpadaka, jer im se sa svake strane klipovi pod noge bacali. U kratko poskočiše hrastovi odpadci u cieni; oni imadoše, da se izrazom burze poslužim, svoj „hausse", a usljed toga mnoga i mnoga sječina kod naše imovne obćine bje prodana jedino radi te konkurencije na lanjskoj dražbi uz cienu, kakovu će rieđko kada dosegnuti. U kratko da kažem: obe tvornice po mojem shvaćanju mora da su izbacile što preplaćujuć drvo, što imajuć drugih troškova za to vrieme najmanje svotu od 200.000 for., što mi se čini, da nije ni najmanje pretjerano. Županjska tvornica tražila je hrastovinu u Bosnoj, gdje joj se bilo boriti sa potežkoćama izvoza, a tvornica u Mitrovici pokuša svoju |
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 358 — sreću u Srbiji. Naravski da te kupovine pod moraš nisu mogle unapredjivati razvoj tih industrialnih zavoda. Medjutim napredovale su radnje oko nove tvornice u Gunji, te je ista svršena jesenas. Al nebje joj sudjeno, da pod ovim konzorciom producira tanin, jer je vlastnici prodaše ovog proljeća obim tvornicam n Županji i Mitrovici zajedno sa sveukupnom drvnom zalihom. Za oto, i što ih je na to sklonulo, biti će da je uzrok smrt intelektualnog voditelja tog poduzeća L., koji umre zimus u najljepšem cvietu mladosti. Može biti pako, da se je i kapital natrag povukao, buduć su troškovi gradnje tvornice premašivali daleko preliminar i troškovnik. Po čuvenju utučeno je u gradnju te tvornice do 800.000 for. a tanina proizvadjala nije. Bilo kako mu drago, ipak sada, odkad je i tvornica u Gunji u upravi dosadašnjih tvorničara mislim, da jim neće biti zaprieke za miran razvitak i napredak, a težko da će se slična konkurencija ikad dogoditi, jer će manjkati svi uslovi, koji su ovo poduzeće S. et consortes podupirali. Ovako će biti sve dotle, dok im ponestane realne podloge, t. j . kad ponestane hrastovih odpadaka, nu dotle će se i tvornice izplatiti. ToliKo o naših prilika, a budući put više.* —y— Osvrt na Kras Grobnika. Piše kot. šumar Josip Majnarić. (Svrgava se). IV. Upliv materijalnog stanja pučanstva, te djelovanje uprave. Veliko umnožanje pučanstva, te istodobno širenje krši uplivalo je odsudno na devastaciju. Nikoji drugi elemenat, pa niti neracionalno gospodarenje ne pruža toliko zaprieka intensivnom pošumljivanju, koliko siromaštvo. Neka bura bjesni koliko joj drago, suša neka pali dokle hoće, još uvjek imade nade pošnmljenju; ali gdje je ubogi narod i gdje se paša izrabljuje tamo i šuma pada. Kad bi se iz Grobnika narod izselio, nestalo bi i marve i kad bi se pošumljivanje prirodi pustilo, tad bi se uz malu pripomoć stručnjaka u roku od pol stoljeća ondje sve zelenilo. To mi dokazuje branjevina Borovica, gdje je iz pusta kamena bor niknuo, to mi dokazuju trsatske pećine, gdje se usred vapnenca jasenić veselo diže. Prigodice čuli smo što vriedi narodu paša i mljekarija, a sad ću još razložiti njegovu potrebu na drvu. * Ovaj je članak više lokalne naravi, nu mi ga priobćujemo s toga, da nekvarimo volju za rftđ mladoga pisca, nego da ga još više na to ohrabrimo. U ostalom neškođi, ako nam se prikaže prava slika šumarenja iz raznih krajeva naše zemlje; jer samo tim načinom doznat ćemo, što nam i kako valja učmiti, da složnim radom unapređimo naše domade šumarenje na uhar i korist naše zemlje. Uređničtvo. |