DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 372 — vidio sam upravo predivni uspjeh takove ogoje kod akacije (robinia pseudoaccacia). Ođnošaji kultura, branjevina i visoke šume, te od tud uzsliedivši načini gospodarenja pružaju ovoj kot. šumariji posebni ured, kakovog niti jedna šumarija u hrvatskom provincijalu neima. Sad si u poslu u velikoj šumi medju stoljetnim bukvama i smrekama; čas si u užasnih goljetinah medju 30 — 30 cent. visokim hrašćem; sad si u umjetnim kulturam, a sad u branjevini, a evo te opet u sjeni smokve i u blagom mediteranom uzduhu, te opet u snježnih zametih Snježnika i medju kosodrvinama Risnjaka. Šumar je dakle svud i svuda; nu lugari su već u konstantnijem položaju: prvi imade glavnu skrb u visokoj šumi, drugi u umjetnih kulturah, a treći u branjevinah. U mjesecih siečnju i prosincu te donekle i u veljači, kad bura huji i ruši, kad ne smiješ izpod krova, onda uživaš još ponješto mira, ali drugih 10 mjeseci čeka te posao do posla. U ožujku, travnju, listopadu i studenu su najintensivnije radnje u Kršu, a u drugih mjesecih u velikih šumah. Lugarsko osoblje, njih trojica, je u području ove šumarije po svom zvanju dosta dobro. Dvojica od lugara ima propisani državni izpit, a treći ima valjanu i kod pošumljenja Krša osobitu praksu od neprocjenje okretnosti. Jednog plaća zemlja, a drugu dvojicu obćina. Prvi ima 300 for. stalnih beriva i 86 for. stanarine od strane obćine, a druga dvojica svaki po 250 for. Potonji nisu istina najbolje plaćeni, nu na svom vlastitom dosta unosljivom posjedu mogu životariti. Svi su domaći ljudi U ostalom primjećujem, da na strašnih strminah u površju od 9000 kat. rali malo ima 3 lugara za čuvanje, nu tješim se, što su oni ipak valjam i čestiti. Kod zaključka ove razpravice nemogu mimoići, a da se neosvrnem na one, koji kažu da se Krš pošumiti nedade. Neću da se upuštam u pobijanje takovih nazora, jer su takove nazore sjajno oprovrgla dva poznata kapaciteta Wessely i Demontzey. Ja ću dakako ostati kod Grobničkog Krša, jer su mi osim ovoga drugi predjeli takove vrsti nepoznati. Ja vehm, da se Krš pošumiti dade i da tomu ništa na putu ne stoji. Držeć se stanovišta gore rečenih stručara, tvrdim to s pođpunim osvjedočenjem. Ja se držim on6 rečenice: „da na svietu stalna samo mjena jest i da čvrstom voljom čovjek brda valja, a na ravnici opet druga diže." Krš je mrtav, on je u prahu, ali se preporodit mora i vratiti u prvobitno stanje. Pa ako onakovi iztraživaoci tako apodiktički svoje tvrdnje o mogućnosti pošumljenja Krasa tvrde, onda ne pitaj: |