DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 373 — Da li vi protivnici „apodikticki" možete protivno dokazati? Uztrajnim radom, žilavom odvažnošću i Ijubavju kraškog pačanstva prema svojoj siromašnoj, al vanređno ubavoj postojbini, poći će bez dvojbe jednoć za rukom, da će malo i veliko u jedan glas kliknuti: „Kršu, zelen si bio i opet ćeš biti!" Šumsko-ogojni rad kod imovnih obćina. Piše Julijo Vrauičar, kot. šumar. Skoro kod svih imovnih o^jćina tuže se pravoužitnici, da dobivaju premalo drva za ogriev, pa dočim možemo posve zadovoljni biti još sa sađanjom obskrbom s drvi, jer ovom nedostatku leži krivnja u razsipnosti s drvi samih pravoužitnika u njihovom kućanstvu, to je izgled u budućnost svakako ozbiljan, čim populacija veća bude. Nuz obće norme svakog gospodarstva i nuz uporabu drugih disciplina šumarske znanosti, najvažnija je u šumarenju svakako ona „o gojitbi i uzgoju šuma", a to posvjedočava i najnoviji preokret u šumarskoj znanosti, jer je nauci oko šumsko-gospodarskog uredjenja c bok stavljena i nauka o gojitbi i uzgoju šuma. Uporabom ove nauke radimo direktn o za budućnost, pa se za to osobito preporuča kod šamarenja s imovno-obćinskimi šumami. Sadanje poslovanje imovnih ureda brini se ponajviše samo za sadanje vrieme i ono stanje, kakovo je. Uprava tih ureda nastoji, da se odredbe za občuvanje šuma strogo vrše, te da se dorasle porastline po opredieljenoj mjeri i redu razborito uživaju, ali pokraj toga je poslovanje o gojitbi i uzgoju šuma dosta nuzgredno i prilično podredjeno. Kod odmjerivanja čuvarija i šumskih srezova postupa se u praksi po načelu, da veličina čuvarija i srezova ima biti udešena prema manjem ili većem navaljivanju pučanstva na dotične šume t. j . ako je veća navala štetočinaca onda su čuvarom i manji srezovi opredieljeni tako, da se poslovanje tih službenika, kojih imade priličan broj, pretežno sastoji samo u izvršivanju šumske obrane, a po tomu se poslu i kvalificiraju. U cislajtaniji i u drugih naprednih zemaljah odlučuje u tom kulturna potreba šuma. Gojitba šuma imovnih obćina sastoji se jedino u ,nekakvoj" sjetvi i sadnji, te u gajenju i proredjivanju šume. Potonje preduzima se u novije vrieme ponajviše samo u tu svrhu, da se namire ogrievom oni pravoužitnici, koji se nisu mogli u Sječinah dospjele šume s drvi namiriti. Za sjetvu i sadnju rekoh, da je nekakva, jer se malo obziremo na sličnu takvu radnju u drugih zemaljah, a nemarimo ni za pisane ciele knjige o izboru vrsti drveta, uzgoja, o razlikovanju tla i t. d. |