DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 376 — jer su prestari hrastici, koji kad kada ovakve naplavine zapremaju, po naravi vrsti tog drvlja i sbog kradje tečajem vremena u tako riedkom sklopu, da sigurno nije ni polovica zemljišta čestito obrasla, a osim toga bilo bi tlo srednjom šumom uviek zastrto, te bi mogli s manjim gubitkom čekati, dok bi se počele sjeći i dok bi se pružila zgodna prilika za prodaju ili drugu potrebitu porabu vriednih vrstih drveća. Napokon su u okolici ovih šuma takodjer sela, koja se kad kada baš iz takovih predjela grijati moraju i druge potrebe na sitnom drvu namiriti imadu, a baš u svu tu svrhu jesu upravo srednje šume najprikladnije, bez da se za namirenje svih tih potrebština dira u drvo nadstojnog drveća, koje se može i te kako unovčiti. U takovih predjelih ne preporuča se gojenje mješovite visoke šume, jer bi produkcija i vrstnoća drva premalena bila naprama suagi i produktivnosti onoga tla. Proti gojenju takovih srednjih šuma protivila bi se dosadanja praksa, jer ne samo, što je takovo gospodarenje svakako teže, nego kod takovog uzgoja izključena bi bila za stoku paša i uporaba šumskog tla za preiazno gospodarsko uživanje. Prelazeć preko prvog toliko nevažnog prigovora, reći ću glede paše to, da bi upravo shodno bilo, ako bi se paša na taj način posve u šumah zabranila, jer je upravo ona uzrok naučnom gojenju i pomladjivanju, pošto i pastiri sjeMrora i vatrom (slučajno i hotomično) haraju šume, dočim s druge strane ni žiteljstvo neima nikakove koristi od takove paše. Ovakove narodne institucije, kao što su baš imovne obćine, imale bi upravo ići za tim, da se paša ukine, jer bi upravo tim podigle materijalno stanje u domaćem pučanstvu. Hranjenje blaga u stajah svakako je bolje, jer ne samo da se blago bolje hrani i pomaže, nego se i gnoj ne razsiplje, kao što to biva, ako stoka po šumi pase. Bolje je, da naš puk kod kuće u staji manji broj marve hrani, nego da pase po šumi množinu stoke, za koju mora držati više pastira, koji se u mladih godinah, planđujuć po šumi, samo na lienčarenje i dangubu nauče. Šumska paša prestala je u drugih naprednih zemaljah, pa bi sigurno dobro bilo, da i kod nas tako bude. Ovo bi se dalo učiniti i kod nas, jer ima imućnih seljaka i dosta dobrih gospodara, koji i sad svoje blago samo u staji hrane i to baš s onih istih razloga, koje sam gore spomenuo. Slično tomu patila je šuma kod nas do nedavna i sgrtanjem lišća i kopanjem crne zemlje za gnojenje, pa danas ipak nitko ni ne misli, da iz šume gnoj vozi za svoje polje. Osobito štetna je šumska paša u kraških predjelih, a toga radi kao i radi onoga, što sam u tom pogledu jur naveo, ne mogu propustiti, a da tom zgodom ne upozorim na jedan laki način, kako bi se paša malo po malo posve iz šume iztisnuti mogla, a to bi bilo, ako bi sbog gajenja „jednoć zabranjene šumske predjele mučke za uviek od paše izključili". U kraških šumskih predjelih cislajtanije raste takodjer trava, te je gdje gdje u Primorju narod mnogo siromašniji, nego kod nas, pa je paša ipak za |