DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 380 — U staji bila je mala rupa, kroz koju je taj kunić izlazio i unilazio, da svaki dan potraži svoje đružtvo, koje dakako nije više našao. U dvorištu bilo je mnogo kućne živađi, ali sve ga je izbjegavalo. Živađ je osamljena kunića uviek kljuvala i proganjala, 6im bi joj se približio, a jedini pas (ogar), koji je svakom zecu neprijatelj, obljubio je kunića sirotana. Iz početka dakako da je na kunića neprijateljski navaljivao i njega često po dvorištu vijao, ali opomenom domaćine umiri se ogar, te posve zavoli kunića. Kunić je cienio ogarovu ljubav, te je psa od sad neprestano pratio i njemu se umiljavao. Kunić osmjeli .se napokon tako, da je pred psom človio, t j . na stražnjih noguli stajao, skakao i prevrćao se, a to sve za to, da psu još bolje omili. I pas ga je tako zavoljeo, da je i ostala živad odustala od svakog napadaja na kunića, jer ga je uviek njegov drug ogar štitio i branio. Takovih primjera prijateljevanja naći ćemo u ptičjem svietu. Posije duge zime, kad grane sunašce proljetno, budi se i medju pticama medjusobna ljubav, a tako biva ne samo medju domaćimi, nego i medju pomorskimi pticama. Na milijune ptica (gavka, potapljač-crnovoljaca, galeba, alka* i t. d.) sjate se na glasovitom briegu, nazvan „ptičje brdo", u Laplandiji, da si nadju ženku i da sagrade gnijezdo, te odgoje svoje mališe. Ali medju pticama ima često više mužaka nego ženka, te se usljed toga porodi žestok boj i perušanje. Jedine alke žive u najboljoj slozi. Pošto medju alkami više ženka ima, nego mužaka, to mnogi mužak neima svoju drugaricu, pa takovi samci ipak nisu zavidni onim mužakom, koji su si ženku našli, pače takovi su osamljeni mužaci pvavi kućni prijatelji sretnoga para. Ako ženka na jajih sjedi, a njezin drug-mužak pred gnijezdom stražu straži, onda mu se uviek pridruži samac-alk, a ako mužak na jajih sjedi, onda straži na straži onaj samac alk. Odleti U i ženka i njezin drug-mužak, da potraže hranu, onda odmah uleti u gnijezdo samac alk, te legne na jaja, da jih grije mjesto ženke sretnoga druga. Ovakova požrtvovnost mora zaista i samoga čovjeka postidit. U gorah, u kojih se alki nasele, neima ptica-sirotica. Ako po kojoj nesreći ugine i ženka i drug-mužak, onda onaj kućni prijatelj alk odmah sjedne u gnijezdo, te grije jaja i leži na njih tako dugo, dok se ne izlegu mališi, koje onda svim žarom ljubavi prigrli, nje hrani i brani mjesto otca i majke. Zar ne, da je to liep primjer ljubavi svog iskrnjega ? Naproti ovoj Ijiibavi ima u ptičjem svietu i mnogo mržnje i neprijateljstva. Svakomu je poznata „roda*. Domaća roda broji se medju najrazumnije ptice, a poznata je rodina ozbiljnost, njezina ljubav za svoj rod i za svoje leglo. Ali i roda ima mana. Rodu se smatra za miroljubivu i bezazlenu pticu; nu to nije ipak tako. Ona se hrani obično samo od ubijstva i pliena, pa ako neima hrane, a ona će ubiti i pticu svoga plemena, da glad utiša. Ima puno slučaja, da rodo (mužak) navali na tudje gnijezdo, te onda pobaca.iz gnijezda tudja rodina jaja ili mališe, pa tako osvoji tudje gnijezdo, da se u njem njegova ženka-đrugarica ugnjezditi može. Ima i takovih roda, koje ne trpe u blizini ničije tudje gnijezdo, te se vole potuči, nego da jim bude gnijezdo u susjedstvu. Ako se rode potuku iz Ijubomornosti, t Gr. prof. Brusina zove alka „gnjorba", a tako ga pomorski Dalmatinci zovu, a to će biti od njoriti, roniti (untertauchen). Tko hoće da se upozna s hrvatskim nazivljem ptica, onomu preporučam prekrasno djelo prof. Brusine: ,iVIotriocem ptičjega svieta". |