DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 381 — onda se takav boj bije do smrti, pa često u tom boju postrada i ženka, ako je ona toj Ijubomornosti kriva. Takav slučaj sbio se je u gradu Seesenu u Brunšvigu. Jedna ženka (roda) zavolila je naime njekog tudjeg rodu (mužaka), za što ju je njezin vjerenik tako dugo u gnijezdu kljunom tukao, dok nije bila prisiljena iz gnijezda hoćeš nečeš pobjeći. Od to doba je njezin pravi vjerenik lutao sam samcat od nemila do nedraga, a nije nikad tražio prilike, da ai nadje drugu pošteniju družicu. God. 1888. priobc´io je prefekt iz Timova bugarskoj vladi u Sofiji o čudnovatom boju, koji se je nad Tirnovom bijo. U osvitku zore vidilo se je, da od iztoka leti oko 200 orlova prama građu, a za njeki čas obletavali su ti orlovi briegove „Jantre". Sijaset ljudstva gledaše taj veličanstven prizor, kad na jednoč doleti množtvo roda na isto mjesto. Jedno vrieme gledalo je jato orlušina na jato roda posve mirno kao da hote omjeriti jakost jedne čete s drugom četom. Na jednoč počeše orlušine i rode ljut bojak biti, a čas po čas opazise ljudi, kako sad orio, sad roda sa bijueima krilima na zemlju padaju. Kad su se jata orlušina i roda prilično proredila, presta tad i krvava bitka, a obje vojske odletiše svaka drugim pravcem sa bojišta. Na bojištu nadjoše ljudi mrtvih 34 orlušine i 23 rode, a po broju mrtvih vidimo, đa su se rode baš junački ponijele. V. R—č -. Eako da se oporave i pomlade platane. Zna se za važnu ulogu, što ih platane imadu pri poljepšavanju i uriesivanju šetališta kao i trgova mnogobrojnih gradova. Interesno je dakle, da se znade, kako se ima postupati, da ih se podržava u dobromu stanju i što je mnogo važnije, da se oporave i pomlade, kad počmu prerano propadati. Žalibože to se sbiva u velike u mnogih naših velikih gradovih. Mi demo se prihvatiti onih primjeraka u glavnome gradu, da osvietlimo pitanje. Što je krivo, đa velik broj platana imađe slabu vegetaciju i inkorektnu konformaciju? Nanot je o tome objelodanio specijalnu studiju, pa evo što veli, koji su glavni uzroci toga: Stabla su zasadjena odviše blizu jedno drugoga; odviše su zatvorena medju zidovi kuda ; bez razlike lošo su obrezivana i zaljevana; često su zasadjena u tlo, koje im ne prudi, a napokon atmosfera velikih gradova sadržava elemenata, koji su njihovoj vegetaciji škodljivi. Ovi razlozi čine nam se temeljiti. Probitačno je, đa se stabla zasađjuju razmaknu tije, nu težke su neprilike uklanjati se blizini kuda; pa đa se to postigne, ne smiju se stabla obrezivati u piramidalnoj formi, jer takova forma poganja stabla, đa se preko mjerno razrastu i da se lišavaju najdoljnjih razgranaka. Treba se zadovoljiti, da se platane u formi piramide obrezuju, dok su još mlade, i to koliko je nuždno, đa se iz vise, pa da ne prieče prolazak. Naproti obrezivanje odraslijih stabala ima se držati ovih pravila: 1. postriži okrajke pobočnih grana, koje se prekomjerno razširuju, te po mrsnju ravnoteže stabla, spriečavaju prolaz kola i zatomljuju svietlo. 2. Porezi na lomljene grane, izguli panjeve i plješiva debla, koja su odumrla. 3. Svake treće ili četvrte godine porezi vrške stabala, koja se prekomjerno razgranjuju. Zaljevaju se navađno oko podnožja, a to je nedostatno. Povrh toga riedko je, đa u velikih gradovih narav tla platanama prudi. One imadu d igo i žiljasto korenje i trebaju duboko, prokopljivo i svieže tlo. U Parizu, gdje se nasipano tlo na mnogih mjestih susrede s vapnenastim, prevladivo suhim elementom, vrlo se trse te ponačinjaju zasadbene jame i napunjuju ih prinesenora zemljom. Nu neobhođno potrebito je, kad se radi o platanah, đa se ta zemlja odabei´e i đa se mjesto vrtlarske zemlje uzima zemlja glinasta i crnica. Uz ovakove prilike postupak naprama lošim platanam sastoji u tom, đa se iz najprije izčupaju oni zasadi, koji su preblizu jedan drugome. Da se i u kratko vrieme uzmogne viđiti, đa se je nešto popridiglo, pa da se ved prvih godina pribavi dovoljno |