DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 3.82 — sjene, mogu se platane i dosta blizu zasađjivati, na pet metara jednu do druge; nu da se za buduće ljepota stabla ne odnemari, pa da im se pusti, da se mogu razgra nati, trebalo bi ih deset ili dvanaest godina iza zasađjenja proredjivati. Mnogo platana po šetalištih velikih gradova propade s uzroka pretjerane blizosti, Pomladjivanje se izvodi pomoću obrezivanja i to onako , kako smo obrazložili. Izkustvo pokazuje, da platana podnosi i vrlo kratak rez, te poganja i na starome stablu veoma lasno. Treba dakle upriličiti tako, da operacija bude prema onomu, što se želi. Tu se pako o drugom ne radi, nego da se obrezivanje vrši po sistemu, koji odoljeva svakoj kritici. Nu sada, gdje se nadje, da stablo prerano propada, treba ga jošte za mlada izkinuti, te misliti na to, da se drugo zasadi , a pokušati sve mogućno, da se očuvaju ona, što ih se ima. Kesultati ovako postignuti vrlo su povoljni. Najvažnije je, da se olakoti pridolazak vode do najdohijeg žilja. Za to se uzi maju ovalne posude, te se postavljaju na sredinu onoga intervalla, koji luči stablo od stabla. Voda, koja se raztače ovakovim načinom, više odgovara svrsi, nego li kad se izlieva okolo podnožja stabla. Jedino je gore u tome, što je taj postupak neudoban za prolazak šetaoca. Amelioracija tla postigava se tako, da se zemlja okolo posude u okrugu od 2´r,o do 3 metra polag đimensije žilja okopa. Prostor nam ne dopušta, da se u precizni detail toga praktičnoga postupka upuštamo. Ponovno upućujemo na bro šuru, što ju je Nanot objelodanio. ^^Le Boia". Carinsko pitanje pogledom na drvno tjestivo za fabrikaciju papira. * „Le Soleil" od IG. siečnja t. god. objelodanio je pod gornjim naslovom članak, koga idemo da pretresemo i ovdje reasumiramo, izpuštajući sva ona razmatranja, koja više spadaju u list politički, nego li u naš. Kako to navodi list, što ga citujemo, nova osnova carinske tarife ustanovljuje carinu i na drvno tjestivo, koje je sve do danas k nama slobodno ulazilo. Poznato je, da drvno tjestivo služi za pravljenje papira i da je mnogo jeftinije od krpa tako, da se skoro izključivo rabi za fabrikaciju papira za žurnale, klasičke knjige, đjačke teke i t. đ. Krpe ne rabe više, nego li za luksusni papir. Suroviuu pako za pravljenje tjestiva za papir daje jelovina. Drvo se postavlja pod žrvnjeve, melje se sve do u prašinu. Ta se prašina zakuhava u posebnih spremah s bisulfatnom lužinom do vrućine, koja razstavlja teklinu i smole. Drvno tjestivo pravi se poglavito u Švedskoj i Norvežkoj, koje zemlje jelovinom obiluju. Danas francezke tvornice papira, hvala za to đrvnome tjestivu, mogu da odole svakoj konkurenciji. One obskrbljuju domaća tržišta, te osim toga eksportuju godimice 22 milijuna kilograma papira i representuju vrieđnost od 15 do 18 mil. franaka. Udari li se uvozna carina na drvno tjestivo polag vladinih propozicija, naša industrija papira ne bi više mogla proizvoditi dosta jeftino, a da izdrži stranu konkurenciju. Papir bi se plaćao draže na domaćih tržištih, a mi bi na korist Belgije i Njemačke izgubili eksportaciju papira, pače i na korist Švedske i Norvežke, koje bi umjesto da se ograničavaju pretvorbom drva u tjestivo, podjedno i pretvarale tjestivo u papir. Vladina osnova izuzima od svake carine surovine naših poglavitih industrija: minerale, vunu, pamuk, nepređenu svilu, kože i t. d. Pa zašto da se udara na surovinu papirije ? * U oči g. 1892., koja je toli ominozna za trgovačke odnošaje izmedju pojedinih država, glože se u Francezkoj dvie struje: protekcijonistička i ona slobodne trgovine. „ Le Bois" prati pomno tok tih struja te i ovaj clančić priobćuje u br. 402. t. g. Pošto su s pobjedom jedne od tih struja angažovani interesi naše šumske trgovine, pratit ćemo ih i mi te u prevodu reproduciramo za naše čitatelje ove redke, iz kojih izbija na površinu mnogi point zasnovane carinske reforme. (Uređničtvo.) |