DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 384 —


teoretiCkom pogleda, nego i pođpuno odgovara onoj predstavi o bolesti, koju si može
i praktik stvoriti, budući da je osnovano na oi´ievidnib znakovih, zavisedih od takovih
procesa, koji sbilja ugrožavaju život rastline, a tim i interese gospodara. Ono tim
ujedno i znatno olakoduje izučavanje fitopatologije, izključujući iz nje ogromni broj bolesti
pai-asitskoga karaktera. Obraćajući se k posmatranju uzroka bolesti, mlađi lektor
usvaja mnienja autoriteta i dieli ib na dva oveća odsjeka, a svaki od ovih mogućno
je porazđieliti na kategorije:


A) uzroci bolesti rastlina, proizvedenih uticajem stranih organizama ili parasita :
a) rastlinskih i b) životinjskih;
B) uzorci, proizvedeni djelovanjem neorganičke prirode: a) uticajem tla i b)
atmosferićkimi uticaji.


Poznati talijanski stručnjak, a bivši direktor šumskoga zavoda u Villonbroso dr.
Berenger izkazao je u svome djelu: „Selvicoltura Napoli 1887" i klasifikaciju bolestnih
rastlina:


Razredi: Redovi:
Kodovi :


1.
Traumata (ranarice).
1.
Traumatičke
2.
Sepedogenesis (mokri trulež).
I.
Bolesti stabalja 2. Truležne (Saproge-3. Nekrosis (suhi trulež).
i kore nesis). 4. Oenanthema (povrieda gljivama).
3.
Teratologićke (Me-5. Monstrositas (mjestna nakazljivost)
tallaxis). 6. ^ (obća nakazljivost).
7.
Parasitismus (parasitizam epifit).
1.
Micetogeničke (My-
II.
Bolesti cvjetova,
8. , ( , endofit).
kosis").


plodova, lišća i


t.
d. 9. Anabrosis (povrieda zareznicima).
2, Entomatičke. 10. Oedematis (prorast).
1.
Tlom.
li -Trophopatis (bolesti hranit-


III. Bolesti Čitabene).


voga organizma 2. A.tmosferičkim uti


´12. Astrobolis (sunčana ožega i t. d.).


oajima.


Okončavajući s klasifikacijom bolesti, prelazi na obću karakteristiku gljiva, te ih
porazdieljuje na nekoliko kategorija, a zatim upućuje, kako je nuždno, da se fitopatologija
dieli u čistu patologiju, koja opisuje znakove ili simptome bolesti, etiologiju,
koja izslieđjuje uzroke, koji BO proizvode te pojave i terapiju s profilaktikom, koje
poučavaju, kako se izpravlja zlo, bolesti prouzročeno, ili kako mu se predusreta, da
se u buduće ne ponovi. Akoprem da lektor i priznaje mogućnim, da se protiv bolesti
šumskoga i voćnoga drveća „hasnovito primjenjuju neke mjere liečenja,* ipak se u
sbilji pokaziva, da je fitoterapija nemoćna i sve se privodi na profilaktiku polag odnošaja
napram pojedinim individuom.


,,Kao osnovno pravilo najobćenitijega svojstva preporuča se, da se odmah svako
oboljelo drvo iz šume ukloni, pa tako predusretne zarazam ostalih."


Pri izpitivanju tla u gospodarstvenom odnošaju riedko se kad osvrću na to, da
ga kemioki analizuju, većim dielom zadovoljuju se mekaničkom analizom, ili bolje govoreći,
ocienjuju ga na oko.


,Opis načina, kako se tlo mehanički analizuje onako, kako je prihvaćen u ratarskih
laboratorijah Petrovske akademije", može koristiti i šumskim gospodarom.
. jAHCHOii jKjpHaJt".


Uredničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albrechta.