DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 435 -*
iz novina razabrati raogao, i kao što yam i sara se OBVjedo&io, padale su čavke


jatomice po voćnjacih u drugoj polovici lipnja i to punili 10-14 dana. Od


stabla do stabla politaie au te ptice revidirajuć tako rekuć svaku grančicu,


tražeći međju lišćem zapredene kukuljice, U tom pogleda izkazale su se čavke


kao pravi kultivatori, ja to naglaSujem tim jače, što gubar kako već spomenuh


nikakovog drugog neprijatelja imao nije.


Početkom ^lipnja bavili su se i škvorci (brljci) sa svojimi mladići 2—3


dana po voćnjacili, nu oni su kako se čini tamanili kukuljicu od Gastropacha


neustria i cbrjsorhoea, jer te su baš u to doba zakukuljene bile. Čast dakle


i škvorcu, jer i one dvie vMi gusjenica znaju voćnjake do gola obrstiti


Što se anorganične naravi u borbi proti gubaru tiče, to se može čuti
i Čitati, da vlažno i studeno vrieme uništuje gusjenicu« Janiesam toga muienja;
kako znamo, gubar se leže u travnju, a poznato je, da je travanj u Hrvatskoj
i Slavoniji takav hirovit mjesec kao riedko koji: hladne kiše, koje po dva tri
dana a i dulje uzastopce potrajati znaju, vihrovi, laki mrazovi, momentana
žega, sve se to danomice izmienjuje, i u prkos tomu, da su gusjenice u to
doba još posve malene, ipak su tako žilave^ da svima tima nepogodama vremena
prkose; ja barem nisam mogao opaziti, da bi ikoja od zime ili kiše krepala,
jer ako bi krepala jedna, moralo bi ih i više propasti, a to bi se svakako
opazilo. Koliko sam ja opaziti mogao, neprijazno vrieme prieči ih, da ne rastu
i ne napreduju onako, kako bi po uaravi svojoj morale, i to je sve. Veli se^
da im i vlažno lišće škodi, to je moguće, no lišće se kako znamo u jedan čas
osuši; jedino ono u gustim mladim zabranama, kamo ne dopire vjetar kao u
granje visokog drvlja, ostaje po dulje vremena vlažno, ali zato gusjenice ni ne
idu tako rado na nizku šumu kao na visoku.


Time smo krupnimi potezi orisali život gubara, kako nam se isti prikazuje
u normalnomu svojemu razvoju. Sada ćemo jošte navesti nekoliko pojava,
koji nam se čine dosta interesantni a da nebi bili vriedni spomena; nekoji
tih pojava jesu u tiesnom savezu sa degeneracijom gubara.


Najzauimiviji pojav svakako je ovaj: cio predjel šume od 500—1000 rali
sav je obršćen, te izgleda kao usred zime, samo 1—2 hrasta ostala su zelena,
da ih gusjenica ni dirnula nije; takovih hrastova bilo je jako malo, na lOOO
rali mogao se je naći jedan, najviše dva. Kraj svega nastojanja, da saznam
uzrok tomu pojavu, nije mi pošlo za rukom; zato liepo molim sudrngove svoje,
da budu tako dobri, te da u „šum. listu" jave, jesu li oni taj pojav u svojim
šumama opazili i jesu li mu uzroka našK? Ja sam taj pojav opazio ne samo
u staroj, nego i u mladoj 50 godišnjoj sastojim. U toj stvari je i to intresantno,
da je baš hrast a nikoja druga vrst drvlja ostao poštedjen


Prelazeći na degenaraciju, to mislim, da joj je prvi uzrok to, stoje
gubareva gusjenica polyfaga t. j . što ždere lišće maPne sviju vrsti drvlja;
daljnji uzroci biti će, ona ogromna sila gusjenica, usljed koje se okaže i obole,
zatim pomanjkanje hrane, najeđnaki broj spolova i t. đ. Degeneracija ae pokazuje
se samo kod gusjenice, nego i kod ostalih stadija razvoja. Nekoji