DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 52 <-- 52 --> PDF |
-^ 4M, markantniji pojavi degeneracije jesu sliedeći: dok je gusjenica normalna, dakle u prvoj gođlEi svoga glavnoga žderanja, ide toli energično napried za branom, da ne zna za nikakove zaprieke; u drugoj godini već je ta energija na toliko popustila, da su se gusjenice umjesto da idu dalje za hranom tek nešto preko polovice odrasle već zakukuljile, a veliki dio istill nije se niti zakukuljio, nego se skupio u hrpe, koje su znale 0.50-1.00 hL velike biti, te su tako u hrpi zajednički pokrepale. U brdskoj šumi moglo se je opet opaziti, da su u nekih predjelih žđerale samo hrastovu šumu, a bukovu niti đirnule, a u nekih predjelih bilo je baS obratno- Bilo je i takovih slučajeva, da je gusjenica obrstila jedno stablo, recimo šljivu, te akoprem je tik do šljive nalazeća se kruška i jabuka još u punom listu bila, ipak gusjenica ne hćede na njih udariti, nogo se je nekud troma i umorna zakukuljila, akoprem nije još posve izrasla bila. Kod leptira opaža se degeneracija u tomu, da ne bira onako točno mjesto, gdje će jaja snesti, kao prve godine^ nego ih snese ma gdjegod: na ogradu, na zid i t. d. A sada ćemo jošte nekoliko obćenitih opazaka spomenuti. Svaka šuma, predjel, voćnjak, u koju je gubar uljegao, bila je triput po gusjenici obršćena i to tako, da su prve godine (u mojoj šumariji 1889.) obrstile 40—8^/0 lišća, druge godine (1890.) pobrstile su svu šumu još prije, nego U su podpunoma izrasle, treće godine (1891.) obrstile su većim đielom degenarirane gusjenice 10—30% lišća. Može-se dakle kao pravilo reći, da se gusjenica više ne vraća u onaj predjel, k 0 j e g a j e j e d n 0 m t. j. u d r u g 0 j g 0dini posve obrstila, nego napreduje nekim preduzetim. si pra v cem nap r e d. Buduć da je obršćeno lišće nanovo izraslo, to je šuma u ove tri godine, četiri puta podpuno i dva puta po polovicu listala, dakle u mjesto u tri godine triputa, morala je šuma svoje zelenilo petputa producirati: u tom višku, koji je na lišće izdan, sastoji se valjda manjak u drvnom prirastu. Svi mi, koji smo Sa gubarom imali posla, osvjeđočiU smo se, da je čovjek naprama tomu zarezniku nemoćan, zato smo upravo znatiželjni, kako će se dovršiti rat, koga su u Njemačkoj imenito u Bavarskoj proti borovu prelcu poveli- Koliko smo do sada saznati mogli, posjeklo se je tamo dosta šume u tu svrhu i izdalo se već preko stotine tisuća maraka, ali 0 kakovom uspjehu čini se da nije još ni govora, jer taj zareznik pojavljuje se neprestance u novih predjelih. U Bavarskoj ravna tim poslom šumarski nadsavjetnik Huber, te je on ciele „ratne osnove« proti gusjenici izmislio, nu kako se čini, doći će na posljedku i on do istoga uviđjenja kao i rni ovdje, da je najbolje gusjen^u prepustiti samoj sebi t.i d a s e uslj ed 0 gro m n e mn ož i n e sa m a sobom uništi, kao što se je uništila. Jer uzmimo, da nam je pošlo za o?´´;Ao^^´^ ´ "" drugoj godini uništili 80% gusjenica i time spasili recimo 20-30 /o hšća, onda bi time postigli samo to, da bi se ono 20o/o preostalih gusjenica, koje nismo mogh uništiti, normalno razvile, (buduć su imale dosta brane) te bi se sljedeće t^ j , treće godine opet u istoj ogromnoj množim pojavile. |