DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 56     <-- 56 -->        PDF

tak, pošto se šumski prestupci sbivaju riedko. Od god, 1866. da god.^1884.
saSinilo se tamo, prosječno, godimice okolo 30 zapisuika, a od god. 1870. do
god.: 1888. izMjti&M samo 15 (od 8 do 23 godimice), izmeđju kojih je samo
1 doprinešen sudu, 10 ih dovršeno nagodom, a 2 ostali bez posljedka. „Naj-
Sestiji prestupci jesu prestupci prava lova, te ae neizpunjivarija onih ustanovljenja,
što no su drvotržcem za eksploataciju drvosjeka opredieljena. Slučajeva,
da bi se kralo stojeća stabla, neima.


C) U francežkih đržavnib Šumali dozvoljeno je siromakom na temelju posebne
imenične bilete, da bezplatno kupe sucje za gorivo, a smiju ga iznositi
samo na tovare. U ovome bezplatnome podavanju drva kao i onom podavanju
za ođplatii u naravi ne vidi se samo jedina humanost, nego i gospodarstvena
uvidjavoost, da se poprimu svi potrebiti oprezi protiv samovoljnoga koristovanja
iz šume. „Posve je shvatljivo, da ako li ne daš goriva onomu, koji nema
novaca, ali ga može odrabotat, ili ga ne daš onomu, koji nem.a niti novaca, a
niti radne snage, da ga uzima iz šume sam. Zima i glad, neumoljivi su, baš
kao i smrt, te ne slušaju glasa prava ni savjesti.´*


D) Vrlo su zanimiva i priobćenja, što ih Nestorov doprinaša pogledom
na izvođenje sječe i načina pomlađjivanja — prirodnoga i umjetnoga — u
šumi Berce.


U ^privatnih šumah departemeata Sarthe, koje zapremaju 74.092 đesjatine,
ili 88% ukupne šumske površine, prihvaćeni su veoma kratki rokovi sječnje:
za listnjače (hrast, bukva, breza i t d.) 8—12 godina, a za četinjače (obična
i primorska omorika) 25--30 godina. Tu i drugdje sječnja se neprekinuto izvodi
u svezi sa pomladjivanjem, u listnjaČah prirodnim prirastom, a u četinjačah
umjetno sijanjem, pri čemu se posije 35—45 funti sjemena primorske omorike
na desjatinu. Takovim načinom došli su francezki privatni šumno - vlastnici bez
ikakih teoretickih razsudjivaBja do uvjerenja, da je koristno uvedenje kratkih
rokova sječnje 25—30-godišnje za omoriku, koja je, kako se ukazuje po izračunavanju
financijalna, te su i počeli da to i u praksi izvode. U Njemačkoj
jedva da bi tko risikovao, da sječe četinjačke nasade u 40-50-godišnjoj dobi,
akoprem da bi bilo financijalnoga uspjeha;*


Nu u državnih hrastovih i bukovih šumah drže se u Francezkoj vrlo dugih
rokova sječnje u 180—200-godišnjih. ^Kao temeljni gospodarstveni princip zavedeno
je tamo, da se hrast ne uzgaja u čistih porastlinah, nego u smjesi
s bukvom, kao vrstom, koja gusto prelistava. Taj princip neuklonivo slieđe na
svakoj parceli i pri svakoj šumskoj operaciji


^ U BJemaČkoj šumarakoj literatari susretSemo samo 0a jednome mjestu pravilnu
eksploitaeij-a SetiBJačkih laasađa uz jošte daleko kra<5e rokove sječenja. Na moravskom
naime imanju kneza Liebtensteitia Hrodigu, pokraj tvrdjave Olomuca, razvedeni su na
Zinatnoj površini gusti usjevi omorikovili nasada, pa buđudi da pri svakogodišnjim
vježbam tvrdjavne artiletije treba množtvo fašina za naprave šanaca, sjeku omoriku a
desetgodignjife rokovili (S. Gentralblait ftir daa gesammte ForstweseQ 1880. str. 281).