DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— U3 Po prilici mora biti razmak vrhova takov, kao što je to pod normalnimi odnošaji kod obrasle đvie do tri godine starije šume. Uzmemo li, da u obće porastline kod visokoga šumarenja onda najbolje nspievaju, kad im se krošnja razvije na V2—74 visine, to možemo prema đoljnjem razjašnjenju i matematički ovaj razmak ustanoviti. Po tom će biti ovaj razmak jednak umnožku dobivene normalne visine vrška i cotangente kuta, što ga čini sunčana zraka, kad sunce najviše stoji sa porastlinom, upadajući u nju u ^jz—^k njezine visine. Lik 1. raj^jasnjuje nam gornje navode s odnosnim tumačenjem pobliže. g li = visina porastline a c = razmak stabala od nosno širina krošnjel ^ c = duljina krošnja lik l ^ & a c == kut upada sunčane zrake, W ^ AG= razmak stabala poslije sieka, B 0 = duljina vrška, koji se od sjeći ima, ^B AG = kut upada sunčane zrake. Sbroj stabala na površini = Z Površina , . . . , = ^F c. Razmak stabala =vi= ac ft h c-^ ae tang. ^^1) ac \ pj-jje ac = h c cotg= -^h ac I sieka BG^AGtang. A G = B G cotg. ^BAGj sieka dl i ef= stabalca, koja \ se imaju u visini kod raz- A G okresati > maka gi h i B == stabalca, — ^ ^ y koja ostaju. Gore spomenuti način sieka uporavio se je god. 1873./´^4. u predjelu Lipik šumskog kotara Slatina na kneževskoj gospoštini Virovitica. Kresala se tad mlada hrastova šuma, koja Je iz sjemena metlasto porasla. Izvadja se ovaj siek ili sjekirom, koja ima široki rez i dugački držak, ili nožem, sličnim lovačkom« Vješt radnik može na pomenuti način za osam sati najmanje Vs—´A katast. rala izsjeći. Obzirom na osobiti postupak, koji se upotrebljuje kod ove vrsti kresanja, i obzirom na osebitu narav mlade hrastove šume postaje ova metoda sieka izvrstan ogojni način hrasta u čistim gustim šumama, kad se one razvijaju od mladikovine do dobe, kad postanu sposobne za prvu sječu. |