DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 505 - Dra. Karla Gayera: Mješovita šuma, gojitba i uzgoj sa šumarenjem mjestimičnim i u iirpaii. Piše kot. šumar Jul. Vraničar. Najvažnija je grana šumarske znanosti ona „o gojitbi i uzgoju šuma"To naglašujem ovdje s toga, jer mi je slavno uredničtvo u zadnjem mora članku u šumarskom listu od kolovoza o. g. izvoljelo ovakvu izreku izpraviti tako, ,da je ta grana o bok stavljena znanosti o šumskom uredjenju". Ovu tvrdnju obrazlažem u kratko i jednostavno time, da šuma i koristonosnost šume ne odvisi toliko o uredjenju šumskom, koliko o ogojnom šumskom radu, jer šuma i njeni proizvodi nisu produkt naših računa već prirodnih zakona, a nauka o gojitbi i uzgoju šume upravo je uporaba tih prirodnih zakona.* Ovo je mnienje i prvih šumara svieta, koji današnja najvažnija pitanja o šumi radnjom u ovoj grani šumarske znanosti riešavati nastoje i riešavaju, držeći, da je šumsko uredjenje drugotne naravi, koje se tek po svagda mogućoj gojitbi i uzgoju šuma izgraditi imade. U tom je smjeru i načelu navedeno djelo, iz koga bude ovdje najvažnije u izvadku priobćeno, i zato, jer bi se ondješnja metoda šumarenja i kod nas gdjegdje upotrebiti mogla. U uvodu na čelu citiranog djela veli pisac, da nastala obćenita potištenost i nesigurnost cielog svjetskog gospodarskog stanja djeluje i na naše šumsko gospodarstvo. Mienjaju se drugi produktivni obrti i akomodiraju zahtjevu vremena, pa treba, da se u istom smjeru i za šumsku produkciju nešto učini. Prestala je nekadanja ciena drveta bilo koje vrsti, i nastala nužda za tehničko uporabivo drvo. Za novo stvorene Čiste šume nismo sigurni, da će u budućnosti zadovoljiti, te krize slične sadanjim mogu jednom opet nastati, pa da bude gospodarstvo za vremena sigurnije, treba stvoriti šumu elastičnije forme — drugog oblika, druge, nutarnje sastavine, — koja će takovim eventualno nastalim zahtjevom vremena zadovoljiti moći. Opravdanost rečenog zahtjeva uviđjaju i sami strukovnjaci, jer je nuždno, da šuma u trgovačkom pogledu „trajnu i sveobću" vriednost imade. Nu kod ove promjene treba da uvažimo uz nepredvidljivost trgovačkih zahtjeva u budućnosti i nemogućnost, da šumu najednom — u kratko vrieme — promienimo, jer je šuma konservativne naravi, produkcija šumska je dugotrajna, polagana i strogo postupična. Ovim zahtjevom odgovarat će mješovita šuma sa šumarenjem mjestimičnim i u hrpah, jer po nutarnjem sastavu, po obliku šume i po rečenim načinom šumarenja bit će udovoljeno zahtjevom gospodarsko-trgovačkim i samoj naravi šume. * Povodom gore iztaknutih nazora g. pisca moramo sa svoje strane primietiti, da gojitba i uzgoj Sumfi. u uzkom savezu stoji s uređjenjem šuma; pobližega komentara k tomu ne trebamo, nego upućujemo gg. šumare u tom pogledu na načela, koja nam propisuje šumarska znanost. Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 506 — U daljnih poglavjih crta on obstojeće šumsko stanje — jednostrana šumska produkcija i opasnost po obstanak samih šuma — kao posljedak extremno razvijenog gospodarenja u sječinah (Sclilagwirtschaft), te onda u novije doba priznatu nuždu mješovitih šuma, kulturni rad u tu svrhu, i kod pitanja, kakav je uspjeh ove novije radnje, veli, da je nikakav ili veoma riedak, jer se nije uvažila različita snaga rastenja (Wuchskraft) pojedinih vrsti drveća u istoj dobi na svagda nalazećoj se stojbini, i prema tomu nužda za izlučenje u dovoljno velikih hrpah ili mjestih po dobi i vrsti drveća. Sav uspjeh dosadanjih radnja ođvisio je skoro posvema od uzgojnih radnja i to pravodobnih, neprestanih i obsežnih proreda. To se ne da u gospodarstvu u velike izvesti a s financijalnog gledišta često je i neopravdano, jer se ustalilo načelo, da onda proredjujemo šumu, kad možemo drvo unovčiti. Da se uzmogne uspješno uzgajati mješovita šuma, treba da je sama šuma svojom nutarnjom sastavinom kadra mješovitost uzdržati, a polag najnovije prakse, koja se temelji na naravnih putokazih, polučit ćemo šumu takvog oblika i sastavine pomladjivanjem mjestimičnim i u hrpah. Pomladjivanje mjestimično i u hrpah u uzkoj je svezi sa gospodarstvom u mješovitih šumah, a sastoji obćenito u sliedećem: Pomladjivanje je naravno pomoću zastornog drvlja i na taj način, da šumu nejednako progaljujemo (ungleichformige Hiebsfuhrung) i da za naplodjenje površine višegodišnji rod upotrebimo. Nastali raznodobni mladik je po dobi odieljen na mjesta i u hrpah. Stupanj dobnog diferenciranja odvisi od vremena trajanja pomladjivanja, te kad je ovo vrieme čitava obhodnja, dobijemo prebornu šumu, a ako ga ograničimo na 20 do 30 godina, imademo predmetno pomladjivanje. Za rečeno, ovako ograničeno, vrieme pomladjivanja, veli pisac, da je podpunoma prama svrbi, da uzgojimo trajno mješovitu šumu, jer ćemo uz mjestimično sondiranje vrsti drveta medju mjestimičnim! hrpami mladika postići još toliki stepen raznodobja, te će se mješovitost sastojine uzdržati do srednje dobe kolja (mittleres Stangenholzalter) — pogledom na stojbinu i odabrane vrsti drveta — a mješovitost šume do te dobe zajamčuje trajnu mješovitost i za kašnju dobu, kad su uzgojna sredstva — prorede — moguća i financijalno opravdana. Kulturna radnja obavlja se uz princip, da ne proredjujemo u jednakoj mjeri, i jednolično i pravilno po cieloj šumi, koju pomladiti imademo. Prva sječa ima biti za prozraku i pročišćenje onih mjesta, gdje imade upotrebljivog mladika, a gdje takvoga nema, tamo ćemo siekom pojedinih stabala tuj i tamo samo sklop izprekidati, što opet ne smije da bude jednolično i pravilno po cieloj žurni. Mjesta, gdje i koliko se sieče, odvisi od broja stabala, koja se moraju izvaditi — obzirom na njihovu nesposobnost za daljnji rast i napredovanje, od mjestimične stojbinske prikladnosti za uspjeh pomladjivanja i od svojstva vrsti drveta na zahtjev pram svjetlu. U rečenu svrhu pomladjivanja siečemo samo onda, kad je šuma zbilja urodila ili kad je predvidjeti, da će za sigurno uroditi. Inače vriedi, da treba |
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 507 — svaki rod upotrebiti i da je za postignuće mjestimičnog pomlađka upravo srednji ili slabiji rod sgodniji. Novo pomladjivanje u šumah, gdje već iraa i:omIadka, sbiva se uviek na rubovih tih starijih mlađika, na kojih se novi raladik u formi kolobara niže i nastavlja i manje ili više duboko pod zastorno drvlje siže, u kojem se sječa naokolo tih pomladjenih mjesta nastavlja, čim je novi mladik dovoljno ojačao. U ostalih mjestih velike šume, koja se nalaze medj uspjelim mladikom, pa se za sada još ne pomladjuju a služe za izradbu i izvoz medjutim posječenih stabala, imade se podpuni sklop šumski uzdržati u tu svrhu, da se sačuva vlaga, stelja i da se korov i drač ne razvije. Pomladjivanje ima nadalje biti uviek iz unutrašnjosti šume na polje k rubu šumskom. Ima se kod toga osobiti obzir uzeti na stabla, koja preostaju — pričuvna stabla (Ueberhaltstamrae) — koja moraja biti sposobna, da potraju 20—30 godina i da rastu i jačaju u slobodnijem stanju, u svjetlu i zraku. Kad je napokon veća površina pomladjena i medjutim većina pričuvnih stabalja posječena, dolazi na red dovršna sječa i popunjivanje i popravljanje time, da veće praznine dobrimi biljkami zasadimo. Pogledom na uzgoj specialno mješovitih sastojioa slieđiti je posebni obzir na razne vrsti đrveta. Ovdje je zadaća, da uzgojimo mješovitu sastojinu sa mjestimičnim odieljenjem i primjerenom dobnom razlikom pojedinih vrsti drveta. Da se postigne dobra razlika, treba slieđiti načelo, da jedna vrst drveta za drugom nastaje, to jest svaka vrst u svoje vrieme. Dobna je razlika med raznim vrstim drveća ondje nuždna, gdje samim mjestimičnim odieljenjem nije osjeguran obstanak stanovite vrsti drveta napram drugoj vrsti iste dobe. Drugčije se radi, kad mješovitu šumu pomladjujerao na mješovitu šumu sa istimi vrstmi drveta, a drugčije opet, kad imademo od sađanje čiste šume buduću mješovitu šumu uzgojiti. U prvom slučaju nuždna je obzirna i svrsi shodna sječa, a u zadnjem je slučaju postupak pomladjivanja, polučenje dobne razlike te sjeguran uzgoj mješovite šume mnogo lakši, jer je posve u naših ruku, kad budemo koju vrst usadili i obstojeću šumu pomladili. Tuj se jedino o tom radi, budemo li prema zahtjevu vrst drveta nalazeće se sastojine na svjetlo i sjenu — prije ili poslije pomladjivanja od prije obstojeće sastojine novu vrst drveta sadili. Daljnje je uspievanje sjegurno, kad je samo gotova mlada šuma svojom nu tarnjom sastavinom i prikladnom stojbinom za nalazeće se vrsti drveta kadra u mješovitosti uzdržati se do rečene srednje dobe kolja. Prvi uzgojni rad do te dobe odpada posvema, a ako je ipak od potrebe, dade se izvesti, jer je manjeg obsega. Ovaj prvi uzgojni rad za dobe samog pomladjivanja mora biti dogotovljen, kad mladik visinu čovječju postigne. Kasnije prorede dolaze u dobu, kad se može proredno drvo unovčiti te stupanj prorede, mjesto i vrieme, kad se pređuzeti imadu, od visi od potrebe uzgoja šume. Jača šuma jače se proredjuje, jer starija stabla u svrhu boljeg |
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 508 — razvitka u deblovini trebaju više svjetla (Kronenfreihieb). Prorede nas opet dovadjaju na sam čin pomladjivanja. Ciela opisana radnja u šumi, to jest uživanje i pomladjivanje te uzgoj šume, obavljena je sa osobitimi obziri na uzdržavanje i popravljanje tla. Da opravda opisanu metodu, veli pisac, da nas sama narav upućuje na uzgoj mješovitih šuma sa mjestimičnim pomladjivanjem. Od raznih prigovora proti toj metodi bio je glavni i najvažniji, da je težko šumsko uredjenje, jer se pomladjuje na velikih površinah, gdje se uviek nalazi velika količina pričuvnih stabala (Nachhiebsmasse). Nu ovdje veli pisac, da u nijednoj grani šumarske znanosti nema toliko neizpunjenih ideala i liepih teorija, koliko u znanosti o šumskom uredjenju, pa jer zakone svih sistema uredjivanja, po kojim se šumar i šuma ravnati imadu, izvršuje sama gojitba i uzgoj šuma, to je jasno, da se šumsko uredjenje ima ravnati po mogućoj gojitbi i uzgoju šuma a ne obratno! Uvjeti za uporabivost ove metode jesu mogućnost naravnog pomladjivanja, prikladno tlo gledom na humus a ne na mineralnu sastavinu tla, nadalje stegnuta paša, vrst uzgoja i drveta. Za stojbinu vriedi, da je dovoljno, ako je tlo raztrešeno, to jest ovdje ondje podobno za naravni pomladak, a za vrsti drveća da su pogodnija ona, koja sjenu trpe, nu nisu izključene i vrsti, koje ljube svietlo. * * * U opisanom ima koristnih razlaganja za imovinske šume nekadanje gornje krajine, u kojih izčezava bukva i jela te smreka postaje jedino gospodujućom vrsti drveta. Sam bi se pak način pomladjivanja mogao upotrebiti u naših brežuljastih predjelih u nekadanjih mješovitih šumah od bukve i hrasta, gdje ali odredjenom čistom sječom, upotrebljujući naravni pomladak i bezuspješno popunjujući rukom vriednije vrsti drveta, polučismo čiste bukvike i grabrike sa mješavinom svega i svačesa, što ima samo toliko vriednosti, da drvo jest, dočim 0 odgoju tehnički dobro upotrebivog drva nema ni govora. Građjevnu potrebu namirujemo pretežno brezom i topolom, dočim je hrastovina riedka a s toga i preskupa za siromašnije pravoužitnike. — Nu dok s jedne strane dižemo glas za pravoužitnike, moramo s druge strane u postupanju s njima u toliko prigovoriti, da imaju obzirom na uživanje šuma toliku protekciju, da je svaka kultura, ako ne posvuda nemoguća, ipak jako težka. Svaki energično prisilni zahtjev na obdržavanje kakvih propisa i reda šumskog kod nas je u većini slučajeva nemoguć. Bojimo se otežčati i stegnuti šumsko uživanje a ne svraćamo se na obzire za šumski obstanak. — Urbarske imovne obćine stoje u toj stvari po mom izkustvu puno bolje, jer ondje mogu i mala gospoda — šumari i kotarske oblasti — na temelju samog šumskog zakona jako zgodno i uspješno uredovati, pa je sva prilika, da će u budućnosti i to već za kratko vrieme njihove šume ljepše biti od imovinskih! |