DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 47     <-- 47 -->        PDF

- 525 —
gg. člaiiovota, Da je pod gornjan naalovom ozuagoni ^Registar", kojega je sastavio


g. Joa. Ettinger, dotiakala ovdašaja knjižara „Dioničke tiskare". Registar je u veličini
Snmarskog lista, i obsiže do 6 štampanih araka a dobiva se u istoj knjižari za cienu
ođ 50 novč.
Kako nam je iz ovog Registra razabrati, to nam u oči odmah pada najvedi broj
objelodanjenih članaka, koji se tiču dakako šumskog gospodarenja i uzgoja šuma. Ovo
je najomašnija grana u šumarstvu, a kod nas još nepođpuno obradjena. A pošto u
šumarstvu nema absolutnosti, u njem nema pravila, koje bi uviek i svagdje jednako
vriedilo, pak de se uviek imati učiti, iztraživati i razmišljati, i tako de ova grana gospodarstva
u „Šumarskom listu" i u buđude najvažnija ostati.


Na polju lova nalazimo manje radnja. Dakako da se ta grana neda na učilištih
prisvojiti i priljubiti, ved je više umjetna nego znanstvena, te se tek u praksi izučiti
dade, tko ima volju za nju.


Ljubitelja prirodnih znanosti, kano što je botanika, opaža se takodjer malo, a
zoologijom ih se bavi još manje. Još manje radnika ima na polju mineralogije, geologije
phisiologije i dr. znanosti, koje uplivaju više manje na razvoj šumarstva. Dok se ove
grane u šumarskoj struci kod nas više nepriljube, nema nade, da će se znanstveno šumarstvo
na literarnom polju onako razviti, kako se očekivati ima.


Različitih viesti i bilježaka priobdeno je prilično dosta kano: družtvenih viesti,
zakona i naredaba, prodaja različitog drveda, o šumskom i gospodarskom knjižtvuj o
hajkama i množini ubijene zvierađi, zatim su priobćivane razne osobne viesti kano: imenovanja
i umirovljenja, natječaji i objave. Zatim su priobdivani slučaji nezgode i smrti
družtvenih članova, koji broj u četrnaest godišnjih tečajah kako iz ovog Registra uviditi
mogasmo, žalibože znatan ubilježiti se može i to:


U Hrvatskoj i Slavoniji bilježiti nam je naravnom smrdu umrvši: 2 šumarska
ravnatelja, 7 šumarnika, 9 nađšumara, 14 šumara, 3 šum. protustavnika i 2 šumska
vježbenika.


Od počastnih članova stranom iz Hrvatske i Slavonije kao i inozemstva umrlo je
ukupno 14.


Koliko je od čuvarskog osoblja (lugara) u četrnaest godišnjem razdobju naravnom
gmrdu umrlo, nemože se točno uzeti, jer se nije prvih godina u šumarskom listu obaviešdivalo,
nu svakako je broj umrvših 40 premašio.


0 žrtvali kod službujudih, koji su pali ubojničkom rukom, bilježito je u istom
razdobju 4 šumara i 19 lugara.


Osim pomenutih žrtva, stradalo ih je mnogo paležom kuda, kao i gospodarstvenih
staja, gospodarske marve, uništenjem usjeva i m. đr. koji slučajevi nisu se uviek
đružtvenome listu prijavljivali, zato se nemogu brojno izkazati. Po tom modi de svatko
uviditi, kako je i šumarsko osoblje kod izvršivanja svoje službe opasnosti izvrgnuto.


Kako kod svakog ureda registar je od preke nužde, to de ovaj svakomu šumaru
dobro dođi, jer de isti modi po njem brzo naći sva đata koja, ga zanimaju, a i naši
šumari, koji nede imati šumarski list od prijašnjih godina, znati de što se dosad u
istom razpravljalo i pisalo.


Obzirom na gore iztaknuto, smatramo si za dužnost, da nabavu spomenutog a
registra svim našim šumarom što toplije preporučimo.


Osobne viesti.


Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je u
statusu činovnika imovnih obdina: Šumarskog pristava gjurgjevačke imovne obćinepriv. upravitelja kot. šumarije u Koprivnici Gjoku Ciganovid a kot. šumarom i stalnim
upraviteljem iste šumarije; đosađanjega šumar, pristava urbarijal. obdine Martinska