DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 520 — ves Josipa Borijanc a privr. šumarakim pristavom kod gjurgjevačke imovne obćine, obadva sa sustavnim! berivi. Umrli. Nakon duge i težke bolesti umro je Antun M. Gilrtler, kot. šumar križevaSke imovne obćine, dne 29. listopada t. g. u Zagrebu u bolnici milosrdnica. Pokojnik služio je nakon svršenih šumarskih nauka na našem domaćem učilištu najprvo na gospoštini Cabarskoj, zatim neko vrieme kod otočke i I. banske imovne obdine, odakle je na vlastitu molbu stupio u službu križevačke imovne obćine, ter je bio u zadnje doba šumarom u sv. Ivanu Žabno. Od god. 1883. bio je članom našega družtva. U svemu je služio preko deset godina a ostavlja za sobom razcviljenu suprugu Milku rođjenu Migše i troje još nejake điece. Nadalje umro je vlastel. šumar Josip Bednja r nakon duge i težke bolesti u Velikoj, koji je bio takođjer našim članom. Poko j ji m duši ! Sitnice. Uspjeh jesenskih državnih izpita. Prema naredbi visoke kr. zemalj. vlade od 23. kolovoza 1891. br. 38.133 obđržavao se je ove jeseni državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja dne 12. i sliededih daua mjeseca listopada t. g. Izpitu predsjedaše g. Mijo Vrbani ć kralj, vladini šumarski nadzornik, a povjenici bijahu gg. Dragutin Hlava , kralj, profesor šumarstva i Ivan Kolar , kralj, državni nađiumar; od strane visoke vlade bijaše prisutan p. n. g. odjelni savjetnik Jos. Eug. Tomid. K izpitu se prijaviše deset kandidata, a od tih pristupiše pako devetorica i to: Dragutin Wiethe , šumarski vježbenik gjurgjevačke imovne obdine u Novigradu; Rađivoj Ljubinkovid , šumarski pristav petrovaradinske imovne oboine u Ku pinovu ; Šandor pl. Lajer , šumarski pristav križevačke imovne obćine u sv. Ivanu-Žabno ; Mate Kolbaš , c. k. nadlugar u Benkovcu u Dalmaciji; Mate Baranovid , obdinski kot. šumar u Šibeniku; Leo Kaderavek , šumarski pristav gjurgjevačke imovne obdine u Belovaru ; Demetrija S t i a s n y, obdinski kot. šumar u Našicah ; Antun Jančikovid , obdinski kot. šumar u Pleternici i Andrija C o p, šumarski vježbenik ogulinske imovne obdine u Modrušu. Spomenuti kandidati su svi abiturienti kr. gospođarsko-šumarskog učilišta u Kri ževcu, a po narodnosti su trojica iz Hrvatske, četvorica iz Slavonije a dvojica iz Dalmacije. Dne 12. listopada t. g. poče pismeni izpit, te dobiše kandidati sliededa tri pitanja: I. Sadašnja 40-godišnja visoka listnata šuma ima se pretvoriti u srednju šumu tako, đa će imati poslije pretvorbe visoki razred najstariji 100 godišnju, a nizki razred 20-godišnju uporabu. Visoki razred neka pokrije 5.000 m´´ po ha. Izim najstarijeg visokoga razreda imade se jošte iz svakoga visokoga razreda polovica od onoga broja stabala rabiti, koliko se nalazi u najstarijem t. j . u prvom razredu. Jedno 120-godišnje stablo neka pokrije 64 m* „ 100 „ „ „ , 54 „ >. 80 „ „ , „ 36 „ » 60 „ „ „ ,., 24 „ » ^o „ „ „ „ 1 ^ „ » ^0 „ „ „ „ 4 , II. Koliko stoji vlastnika jedan ral šume 25 godina stare, ako je za pomladjivanje dao 12 for. Godišnji troškovi za upravu, čuvanje i porez iznašaju 1 for. 30 nč.; ral šumskoga zemljišta vriedi 25 for., kamatna dobit jest 3"^^? |
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 52´7 — III. Opis i ocjena Karlovo g naSina za uređjenje šuma? Slieđeći dan 13. bijahu nastavljeni pismeni izpiti, te kandidatom stavljena daljnja tri pitanja, I. Koje radnje nastaju kod valjanog uredjenja šumskih medja i postavljenja medjašnih oznaka, te koji su u nas običajni načini omeđjašivanja ? II. Opis Winklerovog visinomjera i opis načina, kako se dade visina s ovim visinomjerom ustanoviti ? III. Neka se navedu oni strojevi, koji se rabe u šumarskoj praksi za mjerenje knteva u svrhu izmjere površina i neka se posebno opiše busola? Na što treba prije, nego li se sa stanovitim kutomjerom počme operirati, obzir uzeti i kako se ima taj posao obaviti kod busole? Kako demo se koutrolovati nakon dovršena posla sa kutomjerom kod stanovite površine, e da li smo sa strojem točno operirali. (Za potonje ima se poseban primjer navesti) ? Poslije dovršenih pismenih radnja pređuze povjerenstvo ocienu istih, a nastavi dne 14. i 15. listopada t. g. s kandidatim ustmeni izpit onim redom, kako je koji brojku vukao. Nakon svršenih ustmenih izpita obavi povjerenstvo prema svestranom prosudjenju klasifikaciju kandidata, te budu šestorica od njih aprobirani s do voljnim uspiehom a trojica reprobirani na rok od šest mjeseci. Oni, koji položiše izpit, dobiše propisane svjedočbe za svoju legitimaciju. M. V. Fouka lugarom. Lugar II. banske imovne obćine Jovo Dabid bio je jedan od pristalih i uglednih lugara, a kao takav vriedio ne samo kod svojih pređpostavljenih, nego i u narodu. Nije ni čudo; u Krajini je služio kao stražmeštar, a kao takav uži vao veliki ugled; čovjek inače pristao, te tako ta svojstva prenesao i u lugarsku službu. Prema tadašnjim okolnostim vriedio je kao najbolji lugar. Njeko vrieme bio je i šuma rev zamjenik, te doznaku samostalno obavljao. To je zaista za jednoga lugara dika i ponos, što u svojoj službi samo doživiti može. Nu neleži vraže: On nije htio s tom praznom slavom biti zadovoljan, nego okrete taj svoj ugled upotrebljavati na svoju korist a na tudju štetu. Zlobna misao ga navede i on poče njih više mlađih ljudi na govarati, da de im pribaviti lugariju, ako mu u to ime dadu po 50 for. Naravno sva koga je posebice nagovarao i novce u četiri oka primao. Od njih trojice je primio po 50, a od četvrtoga samo 37 for. , jer ovaj nije više imao. Od njih četvorice trojica su dobili lugarije, a samo je četvrti ostao bez nje. Ona trojica dobili bi lugarije i bez Dabića, jer su mladi i vidjeni ljudi, no htjeli su stvar pospješiti, a znajući da je Dabić ugledan lugar, povjerovaše njegovim rie čima i dadoše mu novce, buduč je on kazao, da će novce poslati predsjedniku, šumaru i nadšumaru. Ovoga zadnjeg ali nije učinio, nego je novac liepo za sebe zadržao, a njegovom lukavošću pošlo mu je ipak za rukom, da su slučajno trojica njegovih kan didata, koji prije koji kašnje lugarije dobili. Onaj četvrti, što je ostao bez lugarije, kad je vidio da mu Jovo Dabid nede modi pribaviti obedane lugarije, zatraži on svoje novce natrag. Ovaj mu nehtjeđe dati, nego ga svaki put odpravljaše riečima: „idi ti pa isti od predsjednika i nadšnmara, jer sam ja tvoje novce njima dao". Tako taj glas kolao po narodu, te napokon dodje i predsjedniku do ušiju. Znajući da je u cieloj stvari nevin, počne tim glasovom ulaziti u trag, te mu pođje za rukom pozitivno doznati, tko i što je lugaru Dabiću u ime lugarije dao. Na temelju skupljenih podataka i očitovanja, dobljenih od samih onih, koji su mu novce dali, podnese predsjednik proti lugaru Jovi Dabiću pritužbu imovnoj obćini. Na temelju ove pritužbe preduzeti su daljnji nuždni izvidi, krivnja Dabića jest konstatovana, s toga bude od službe i plaće s mjesta suspendiran^ a ciela stvar kompetentnoj oblasti na razpravu ustupljena. m^gmmK^^jL^ |
| ŠUMARSKI LIST 11/1891 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 528 — Dana 7. rujna t. g. došlo je do glavne razprave pred sudbenim stolom u Petrinji, te nakon preslušanja mnogobrojnili svjedoka bje izrečena osuda, po kojoj je Jovo Dabić radi zločina prevare, pošto je himbenim načinom od raznih stranaka na svoju korist izmamio novaca, — osudjen na devet mjeseci težke tamnice, pooštrene svakoga mjeseca jednim postom, naknadu sudbenih troškova i da plati odnosno vrati strankam njihove novce skupa sa 6"/^ kamati. Jeli mu to bilo nužđno. Služio je već 17 godina samo kod imovne obćine, uživao liepi glas i ugled, a sada proigrao je sve : mirovinu, čast, ugled i građjansko poštenje, pa ne samo svoje, nego je i njegova porodica sramotna. Neka ovo bude drugim lugarom stroga pouka, pa neka se manu svakoga ćoravoga posla, jer: „krivo stečeno, nije blagoslovljeno". —<5. Zanimiva šumarska parnica. Čitamo u bečkom Centralbl. fiir Walderzeugnisse sliedeće: Uprava dobra kneza Hohenlohe-a u Slawentzitzu podigla je tužbu proti željezničkom fiskusu, koja če tužba i širije krugove zanimati. — Kneževska uprava tvrdi naime, da dim iz lokomotiva i dimnjaka prometnih zgrada kolodvora Kanđrcinskog, razvitak stabala u blizini kolodvora nalazečih se zapriečuje. Pošto su nazor ov j šumarski vještaci podkriepili, traži kneževska uprava od željezničkog fiskusa odštetu. Proti tomu navadja tužena oblast, da prirast kolodvoru graničeće šume zaostaje jedino sbog slabog tla, a onda sbog toga, što se u njoj nalazi škodljivi kukao: "VValdgartner (hilesinus piniperđa), — Kako ce se ova parnica riešiti, obje stranke u uzrujanosti očekuju. Izgubi li parnicu željeznička uprava, biti de po nju to od kobnih posljedica. I. St. Obćinski pašnjaci i šikare u području I. i II. banske te slunjske imovne obeine. Već mnogo puta je iztaknuta i svestrano dokazana neukloniva potrebu — da se pašnjaci u obsegu gornjih imovnih občina pošume, — da se uzmogne bar donjekle priskočiti najmarkantnijim gospodarstvenim neprilikama; — potaknula je gospodarstveni ured I. banske imovne oboine, da tu činjenicu predoči svojemu zastupstvu, nebi li ono uticalo, da se predlog u narodu prouči i predloži mjerodavnim faktorom na riešenje. Žalibože predlog je taj uzprkos tomu, što je bio popraćen strukovnim dokaznim mnienjem gospodarskog ureda I. i II. banske imovne obćine te svib u području istih se nalazedih kot. šumara, — propao. Ne preostaje dakle ino, no ustrajno očekivati nebi li visoka kr. zemaljska vlada, uvidiv temeljitost i neizbježnu potrebu tog koraka, sama taj predlog uvažila i izvesti dala! Katalog izložaka vlastelinstva Kutjeva. Slavni šumarski ured vlastelinstva Kutjeva izvolio je na ovo uredničtvo priposlati 80 primjeraka kataloga o izložcih, koje je spomenuto vlastelinstvo prigodom ovogodišnje jubilarne gospodarsko-šuraarske izložbe u posebnom svojem paviljonu izložilo, u svrhu bezplatnoga razpačanja na one p. n. gg. članove šumarskoga družtva, koji žele taj katalog imati. Pozivljemo dakle ovim učtivo gg. članove naše, da nam kratkom dopisnicom priobde, da li žele dobiti upitni katalog, pak demo ga đotičnikom priposlati bez platno , u koliko naime gornja zaliha doteče. Dopisnica uredničtva. P. n, gg, suradnikom: M. D. 0. — L. u Beogradu: Vaše članke primismo, nu nemogosmo jih u ovom broju otisnuti, jer je bilo od prije materijala, kog smo morali upotrebiti; izvolite se pretrpiti, dođi de u bududem broju. Ono što izvoliste u cienjenom listu iztaknuti, uvažiti ćemo, a onaj stanoviti opis bio bi nam od potrebe, jer ga nismo još s nijedne strane dobili. U ostalom hvala Vam ! I. St. u Vinkovcih Priposlano dobismo, upoti-ebit demo kasnije; biti de nam osobito drago, ako se nas vedkrat sjetite kojim člankom ili viesti s Vaših krajeva. St. St. u Vinkovcih: Vaša viest nam je došla u ruke, upotrebit ćemo ju dogođice. V. B. u Petrinji: Vaš oglas otisnuti demo u bududem broju, nede zakasniti. Uredničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak 0. Albrechta. |