DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 557 - Nješto 0 uredjenju šuma otočkoga šumskog ureda. Uporaba bavarskih skrižaljka za vodjenje pregledno knjige (Evidenzbuch.) u državnih šumah otočkoga šumskoga- ureda uvedena je redovita preborna sječa sa 150 godišnjom obhodnjom. Kod svake šumarije razdjeljene su šume u više sjekoredah, te se svakim pojedinim poput uredjajnog razreda samostalno gospodari, dotično za svaki je posebna gospodarstvena osnova sastavljena. Sjekored djeli se u okružja, a okružja u odsjeke. Obhodnja razdjeljena je u 6 periodah od 30 godina, a svaka perioda u 10-godišnje odlomke — periode. U prvoj obhodnoj periodi nastoji se redovito prebornom sječom izvaditi sva prastara stabla, kojih je prirast u padanju, te u obće sadanje nepravilno stanje šuma ukloniti, i koliko je moguće postići normalnu dobru postupnost pojedinih razreda tako, da će u sliedećih obhodnih periodah užitci biti približno jednaki. U toj su dakle obhodnoj periodi užitci veoma različiti od onih u sliedećih periodah, jer se isti ravnaju polag sadanjeg nepravilnog stanja šuma, a interesi gospodstva zahtjevaju, da se ona prastara stabla što skorije posjeku, jer im je popriečni prirast već davno u padanju. Dodje li se pako sa sjekom u sredorasle i mladje sastojine, to se nesmiju izvaditi takova zdrava i za daljnji rast sposobna stabla, jer doznačivanje obavljajući šumar mora sveudilj misliti na to, koliko mu drvne zalihe imade po rali za ostale 4 obhodne periode ostati, i da li je dobna postupnost razreda na istoj površini zastupana, jer će samo onda u daljnjih periodah naći stabla za sjek sposobna, te tako moći jednako potrajno gospodariti. Iz ovoga se vidi, da je netemeljita vika, koja se čuje od njekih nestrukovnjaka, da se šumami lošo gospodari, te da se sve od reda sječe. Sječe se ali samo ono stabalje, koje je za daljnji rast nesposobno i kojega je prirast u padanju, jer bi bio loš gospodar, koji bi takova stabla do buduće periode ostavio. — Da se pako uzmogne saznati, koliko je drvne gromade iz kojega okružja izvadjeno, te prema tome drvosječna osnova za sljedeću godinu, a uporabna osnova za sljedećih 10 godina sastaviti, to se imade uslied više odredbe svako za sjek doznačeno stablo u prsnom promjeru izmjeriti i kubični sadržaj pomoćju bavarskih skrižaljka pronaći. Pomenuto izračunavanje drvne gromade potrebito je za vodjenje pregledne knjige vrhu glavnih užitaka, jer se samo tako može približno znati, 1 oliko je drvne gromade u pojedinom okružju izvadjeno, te koliko je preostalo za ostale godine i obhodne periode, pridodavši naime prirast, pa će se prema tome bu dući užitci imati ravnati, i moći postići svrha, za kojom gospodarska osnova teži. Jstina je, da mjerenje svakog doznačenog stabla u prsnom promjeru i |
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 558 — izračunavanje drvne gromađe nam šumarom zadaje dosta posla, ali je to neizbježivo, ako se želi u svako doba imati pregled vrhu drvene zalihe, koja se u šumi nalazi. Pošto bi pako bio ogroman posao, kada bi se za svako stablo posebice tjelesnina iz bavarskih skrižaljka vadila i tako konačni obračun činio, to će se u sljedećih redcih i primjerom sa skrižaljkami opisat način, kako se može sumarnim obračunom do istoga resultata doći, a račun je mnogo laglji i jednostavniji. Kao što je poznato, imade se prigodom doznačivanja svako stablo na žili udariti doznačnim čekićem, te isto tako kolobrojem označiti broj doznake i tekući broj stabla. Da se uzmogne kontrolirajući činovnik i nakon što je stablo posječeno, približno osvjedočiti, da li je isto točno u prsnom promjeru mjereno, potrebito je, da se za svaki tekući broj stabla naznači njegov prsni promjer. Kada ne bi to bilo potrebito, bio bi posao mnogo jednostavniji, jer bi se samo sa potezi ili črknjami u dotičnom stupcu prsnih promjera (od 2 do 2 cm.) moglo naznačiti, koliko je stabala od koje debljine doznačeno. Nu umjesto poteza ili črknje neka se uvrsti u dotični stupac tekući broj stabla, pa se tako za svako stablo može viditi, u koji razred debljine spada. Kao primjer neka služi skrižaljka I., sastavljena za doznaku br. 1, od 100 jelovih stabala. Skrižaljka I. 1 Doznake centimetrih Prsni promjer u broj 56 58 60 62 64 66 68 70 72 1 3 4 6 9 14 12 13 11 2 7 5 8 15 26 24 23 22 10 18 17 16 33 32 31 41 56 19 20 26 37 43 42 50 55 80 21 27 30 44 49 51 61 79 81 28 29 40 52 53 60 75 82 95 34 35 48 59 62 71 78 87 1. 36 39 54 63 67 76 83 88 38 46 64 69 68 77 89 96 45 58 73 70 72 84 98 99 47 57 66 86 85 91 90 94 97 1(0 65 93 74 92 Uknpnno 15 13 12 11 11 11 11 10 6 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-559 — Iz ove skrižaljke dobili smo sbroj stabala u svakom razredu debljine. Što se tiče visine, to je dovoljno za naše odnošaje i s obzirom na svrhu, koja se postići želi, da se ustanove za svako okružje po tri razreda. Buduć su po tome sva stabla dotičnog okružja sa jednakim prsnim promjerom i jednako visoka, to nije potrebito, da se za svaku doznaku posebno obračun čini, već se kao što je u skrižaljci br. II. za tri doznake naznačeno, sbroje stabla jednake debljine od sviuh doznaka po podatcih, koje smo dobili na jednaki način, kao za doznaku br. 1. polag skrižaljke I. Skrižaljka II. Broj stabala sa prsnim promjerom od centimetara Doznake broj 56 .58 60 62 64 66 68 70 72 1. 15 13 12 11 11 11 11 10 6 2. 1,3 11 12 13 13 10 11 11 6 3. 12 16 6 11 12 9 8 19 7 Ukupno 40 40 30 36 36 30 30 40 19 Iz skrižaljke br. II. dakle dobili smo broj svih doznačenih stabala stanovitog razreda debljine u prsnom promjeru, pa je sada lahko umetnuv za pojedino stablo i njegovu visinu, izvaditi iz skrižaljke njegovu tjelesninu, pomnožiti ju brojem stabalah dotičnog razreda, te tako izračunati ukupni kubični sadržaj za pojedini razred, a sbrojivši sve razrede, ukupnu drvnu gromadu doznačenu u dotičnom okružju. Polag bavarskih skrižaljka od Ganghofera bi se drvna gromad* za naš primjer u skriž. br. II. sliedećim načinom izračunala. Skrižaljka III. Broj Prsai DuTjele sniua staproUltupno pojedinog bala mjer ljina stabla 40 56 3-589 143 660 40 58 3817 152-680 1 ^ ^^ i 30 60 4´049 121-470 35 62 4-425 1,54-875 36 64 4-674 168-264 30 66 4927 147-810 30 68 5,346 160350 40 70 5-626 225040 1 ^ ^^ i 19 72 5 912 112-328 Unuj no . . 1386-377 m^ |
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 560 — Kao što se vidi raćun je ovaj jednostavan i lahak, jer netreba nego samo za svaki razred debljine kubični sadržaj iz skrižaljke izvaditi, te ga brojem sta bala pomnožiti. Ovaj primjer sastavljen je samo za tri doznake ili 300 stabala, nu mno žitba nebi trebalo više, sve kada bi bilo 10, 20 ili više doznaka, to bi se u tom slučaju samo sa sbrajanjem nješto više posla imalo. ´ Do istoga se rezultata može doći, ako se pomoću oblicnih brojeva, na temelju kojih su bavarske skrižaljke sastavljene, visina stabla reducira na- idealni valj, te s ukupnim brojem kružnica jednog ili, ako imadu isti obli6ni broj, više razreda debljine pomnoži. Ukupni broj kružnica izvadi se labko iz skrižaljke višekratnih kružnica (vielfache Kreisflachen). Buduć da se pako za svaki razred debljine, ako se želi imati točan račun, moraju upotrebiti različiti oblični brojevi, to se mora u ovom slučaju dvaput množiti, pa s toga preporučujemo prvi način, koji je već po nami opisan. Da li su pako bavarske skrižaljke za naše šume shodne i valjane, to se za sada još nemože uztvrditi, jer će se tekar čestimi pokušaji i sravnjivanji moći na njihovu valjanost zaključiti, eventualno prema našim sastojinam ih preudesiti. Ovo njekoliko redaka napisano je u namjeri, da se predoči prilično jednostavni i lahki postupak obračunavanja drvne gromade pomoćju bavarskih skrižaljka, nebi li se time potaknuo koji prijatelj strukovnjak, baveći se s istima, da iznadje bolji, laglji i jednostavniji način obračuna pomoćju tih skrižaljka ili kako bi se na ini način u početku pomenuta svrha polučiti dala. Veoma bi pako bilo željeti, da koji od gospode strukovnjaka, ako je dulje vremena rabio te skrižaljke i uporabivost njihovu izpitao, objelodani izkustvom stečene podatke glede njihove točnosti za naše sastojine. Djelovanje munje na različite vrsti drveća. Piše prof. šum. M. D. 0. Ličanina. Pravi uzroci oluje još niesu podpuno iztraženi. Nosioci elektriciteta jesu oblaci, koji svoju množinu elektriciteta ili medjusobno izmenjuju i tako postaju t. z. površne munje (Flachenblitze), ili ju, kad se dovoljno jedan drugom približe, u zemaljsku površinu izruče. Kako električno izpražnjenje biva, predstavljamo si tako, da se iz zemlje (oblaka) velika množina protivna elektriciteta privlači, koja se onda s onom naproti tekućom iz napunjenog oblaka sastane, pri čem se mali dielovi plinovita vazduha ugriju i tako prouzroče munju. Približi li se oblak na samo stojećoj kući, koja ima munjovod, to izilazi elektricitet iz munjovodnog šiljka takovom jakosti i umanji približujući se napunjeni oblak u toliko, da preostali elektricitet silazi po željeznom munjovodu bez ikakove opasnosti za kuću u |