DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 570 — trajnom i toli uspješnorn i domoljubnom ladu Veleučenosti Vaše, na gospodarskom i prosvjetnom polju domovine naše. Opetujud moju čestitku želim od svega srdca, da Veleuženost Vaša jošte dugo i sretno u kriepkom zdravlju oko uzvišenoga si zvanja nastoji, ter molim, da Veleučenost Vaša i ovom sgodom primi izraz mog odličnog poštovanja. U Varadinu 23. studena 1891. kralj, veliki župan R u b i d o V. r. U predvečer t. j . 30 listopada o. g. priređiše slušatelji kr. gosp. i šumarskog učilišta svomu profesoru srdačnu ovaciju, a cjelokupni učiteljski sbor višeg odjela i ratarnice upriličio je prijateljsku i zabavnu večeru. Da su tom sgodom izrečene srdačne i shodne zdravice svetčaru, od članova učiteljskoga sbora, razumije se samo po sebi. Dne 1. studena o. g. posjetio je in corpore učiteljski sbor kr. gospodarsko i šumarskog učilišta te ratarnice, svetčara u njegovoj kudi, gdje mu je upravitelj zavoda prof. G. Pexiđ r srdačnim govorom u ime čitavoga sbora čestitao. Dao bog, da bude sretan i zadovoljan još mnogo godina — Živio! V. K. Imenovanje. U statusu činovnika imovnih občina imenovani su kr. računov. vježbenik i diplomirani šumar Jaromir Viđal e i abiturient c. kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču Oakar pl. A g i č privr. šumarskimi pristavima kod brodske imovne obćine. Dosađanji šum. vježbenik petrovaradinske imovne obdine Obrađ Peiči d stalnim šumarskim pristavom kod iste imovne obdine; nadalje abiturienti kr. gospođarskošumarskog učilišta u Križevoih Milan M a j e r i Teodor S o 1 a r i ć šumarskimi vježbenicima u privremenom svojstvu kod križevačko imovne obdine, svi gore spomenuti sa sustavnimi berivi. Umrli. Dne 19. studenoga t. g. preminuo je Pavle Naranči ć podpredsjeđnik I, banske imovne obdine u Glini a i član našega družtva, koji je predsjednika imovne obdine od prošle godine zastupao. Pokojnik je bio članom povjerenstva kod diobe šuma, bio je dulje vremena kod gospodarstvenog ureda predsjednikom i odbornikom kod rečene imovne obćine, a u vanjskom svietu uvažen kao uzor gospodar. Sprovodu su prisustvovali uz ine činovnike i zamjenik vladina povjerenika g. kot. predstojnik J. Rieđl i tako se odužismo na posliednjem razstanku. Na odar mu položi I. banska imovna obdina i činovničtvo rečene imovne obdine žalobne vlence. Nadalje umro je dne 25. studenoga t. g. upravitelj kr. držav. šumarskog ureda u Otočcu Franjo Fischbac h nakon kratke bolesti u 54. godini dobe svoje. Bio je vrstan i uvažen strukovnjak, a savjestan i obljubjen činovnik. — Slav a i mi r po kojnikom budi! Sitnice. šumarstvo na pražkoj zemaljskoj izložbi g. 1891. Pogledom na šumarstvo ide kraljevinu Češku u Austro-Ugarskoj prvo mjesto Na liepim češkim gorama bajno se zelene tankovite jele i omorike, a na brežuljastih uzvisinah liepe borove šume. Na šumskib površinah poraslo je vedim dielom čovječjom rukom zasađjeno stabalje u stalnom pravilu, gdje rjedje, gdje gušde. Te šume uredjene su po modernim načelima šumarske znanosti. Vozedi se pokraj čeških šuma puno sam se mučio, da nadjem onu točku, gdje se češko šumarstvo dotiče našega. Zajednička je samo ... . velika razlika! Došao sam u Prag poslije podne Prva mi je briga bila, đa si potražim konak, te đa površno razgledam taj stari i vrlo zanimivi grad. U jutro rano odputim se na |
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 571 izložbu. PrispjevSi do glavnog velikog ulaza puče mi pred očima prekrasna slika. — Pregledali jednim časom sve paviljone u gornjem dielu izložbe i nekako ko čarobnom moći prisiljeno zaustavi mi se oko na palači češke industrije. Velika je to i veličanstvena palača, u kojoj je Ceska industrija odlično zastupana. Ne bijaše mi na pameti, da pobliže razmatram mnogobrojne liepe paviljone. Živom željom pohitih u šumarski paviljon. Jedva ga nadjoh. Nalazi se na suprotnom kraju glavnog ulaza, na sjevero-zapađnoj strani izložbenog prostora. Vas šumarski paviljon sagradjen je od drva u obliku kuće po švicarskom sistemu. S vana se prikazuje kao visoka jednokatna kuća s malim tornjićem na pročelju. Urešen je liepimi drvenimi rezbarijami, te je pravi nakit izložbe. Pred paviljonom naliode se kao u kakovu parku po dobi i vrsti liepo poredani nasadi mladih omorika, jela, borova i ariža te nasadi mnogobrojnih listača, hrasta, graba, bukve, gorskog javora, jasena, kestena, mađjala i t. d. Tlo i podnebje ne prija s visokih gora donesenim četinjačam, za to i ne uspievaju najbolje. Udivljenje pobudjuju izrezane jelove planke na desnoj strani paviljona iz vlastelinstva kneza Schwarzenberga u Vorliku. Dugačke su 24 mt. debele 106 mm. i široke 40 om. Vrlo su liepe i što je glavno pođpuno zdrave. Kraj planka izložena su dva omorikova jarbola dugačka 24 metra i na jačem kraju 63 em. debela. Jarboli su upravo divni. Ravni su kao svieća, puui i valjkasti, a debljina im na gornjem kraju iznosi još uviek nemalo 40 cm. Drvo je jedro, a prirast jednoličan i posvema normalan. Kraj ovih jarbola sasvim dobro pristaje odrezak kolosalnoga 500-godišnjeg hrasta lužnjaka 180 cm debelog, što ga je izložio fabrikant Cerjch iz Mitrovice u Slavoniji. To je jedini izložak, što ga se izvan granica Ceske na pražkoj izložbi vidjelo. Stupivši u šumarski paviljon nisam bio osobito baš iznenadjen; jer u koliko je izložba češke industrije svako očekivanje nadkrilila, čini mi se, da je za toliko izložba gumarska za onim zaostala, što je Češka kadra bila učiniti kao najnaprednija šumarska zemlja. Ali i to ima svoj razlog. Sjetit du samo, ,da se velik dio čeških šuma nalazi u rukama Njemaca. Šumarska izložba ipak je poduno uspjela, a da je uspjela, osobita je zasluga kneza Karla SchwarzeQberga, koji je paviljon svojim troškom podigao i uresio ga produkti svojih šuma. Njegova kolektivna izložba sistematični poredana, živa je knjiga, plod ozbiljne studije, zagrijane patriotizmom. Izloženi su procjenbeni elaborati sa svimi prilozi, plastični relief-modeli, koji predstavljaju cjelokupno razdieljenje šumskoga vlastelinstva po kotarih, uredjajnih razređih, glavnih dielovih i odsjecih Izloženo je sijaset modela onih sprava, koje se kod transporta drva rabe, sijaset orudja i orudelja, vrlo mnogo raznih šumskih produkata, a osobito liepa šindra, koja je s jedne strane izsječena kao lievak, a s druge dugačke strane zašiljena kao klin, zatim liepi šveleri, daske i letve, pri čem svem nije vlastelin žalio ni truda, ni troška. Kneginja Wilchelmina Schwarzenbergova izložila je jednostavan, al ukusan stol u naravnoj boji, načinjen iz amerikanskoga hrasta. Knez Lobkovitz i grof Kynsky izložiše takodjer prekrasnih stvari. Osobito je zanimivo hrastovo bure, što no ga je izložila tvrdka: „Erste Saazer Pichtenpechraffinerie". Bure je ovo iznutra omorikovom smolom izžeženo a izgleda, kao da je vrlo finom glazurom prevučeno. Vele, da se je ovim postupkom polučilo, te se i šupljikava hrastovina za pravljenje buradi upotrebljivati može, da tekućina tanin đr veta na sebe ne privlači. Hoće li ovo imari praktične vriednosti kod pravljenja vinske i rakijske buradi, dokazat će budućnost. Spomena je vriedan dvolitreni drveni vrč, kao i to što ga je načinio Vaclav Kaufa, bačvar gradjanske pivare u Plznju. Taj vrč sastavljen je iz 88 dužica, a na njima je vještački umetnuto 6607 javorovih i tisovih dužičica. Izložba šumarskoga zavoda u Weisswasseru u manjem je obsegu aranžirana, nego li izložba kralj, gospodarsko - šumarskoga zavoda u Križevcih na zagrebačkoj izložbi. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 572 — Kiiževagki je zavod na zagrebačkoj izložbi znamenito bogatije zastupan a sa znanstvenoga gledišta vrlo poučan te se već po samoj izložbi zaključiti dade, da je zadada križevačkoga zavoda uzgajati samostalno šumarsko upravno činovniCtvo. Međju izloežnimi predmeti osobito se iztiče crajon risarija djaka Antona Holuba od god. 1887., divno smišljena, a uprav vještački izvedena. Ta risarija nije ništa drugo nego red plesa. Vrlo slikovit predjel sa češkom prašumom glavna je točka te slike. Dolinicom teče potočić sred prašume, a u potočiću vile šumarice poigrala lako kolo, pa se okupale. Nad potočić savila se kršna grana. Na f ranu objesile vile ručnik, a na njemu je red plesa liepimi slovi napisan. S lieve i s desne strane ove glavne slike, redaju se po dvie manje slike, koje predstavljaju djački i šumarski život. Premda je motiv slike ove neznatan, ipak se njenom stvoritelju velik risarski talenat priznati mora. Niža šumarska škola u Pisku izložila je manju sbirku učila i knjiga. Na lievoj strani kraj šumarskoga paviljona, stoji liepi i veliki paviljon lovačkoga đružtva. Kad stupiš u taj paviljon moraš da staneš. Zapanjen ne znaš, što bi prije pogledao. Svi izloženi predmeti razvrstani su vrlo sistematično u 7 skupina. U prvom odsjeku ne možeš da se dosta nadiviš izloženom histeričnom i bogato urešenom oružju. Tnj se odlikuju dvie šarke kremenjare zlatom i slonovom kosti izvezene i prekrasni lovački nož sa zlatnim držkom vrlo fino montiran. Nož potiče iz 17. stoljeća. Liep je a star više od 100 godina nož kneza Pranje Clarj i Aldringena sa masivnim zlatnim držkom. U tom odsjeku imade pušaka, noževa i pištolja, sve samih dragocjenosti, 142 komada izložena. U drugoj skupini izloženi su rogovi razne đivjači. Divna je i prekrasna kolekcija 23 jelenja roga, a najljepši rogovi sa 18 parožaka vrlo abnormalni, potičući od jelena, kojega je knez Karlo Fiirstenberg u reviru Lana ubio. Liepi su rogovi jelena što ga je prije 10 godina ubila princesa Leontina Piirstenbergova. Medju izloženimi rogovi osobito je zanimiv jedan jelenji abnormitet. Desni je rog oko 80 cm. visok sa tri vrlo liepa parožka, đočim je lievi rog jedva dva decimetra dug, šiljast poput ražnja i natrag zavinut. Međju izloženimi srnećimi rogovi osobito je zanimiv i kraj toga vrlo riedak jedan abnormitet. Rogovi su kakovih 15 cm. dugački i samo na đoljnjem kraju nešto malo hrapavi, gore su posve gladki i liepo sjajni. Ti rogovi su težki ko kamen, a tako tvrdi, da se ni svrdlom od čelika vrtati ne dadu. Vele, da je taj srndać bolovao na spolovili i da nije rogove odbacivao, a uslied toga da su mu ovi tako otvrdnuli. To je u ostalom i sasvim naravno. Osim jelenjih i srnećih rogova imade još 8 pari od cervus damae. U cielosti je ova sbirka rogova vrlo zanimiva, vrlo krasna i bogato zastupana. Svega skupa izloženo je 610 pari. Prilično je siromašan, al za to je upravo divan treći odsjek, u kom imade 117 nadjevenih životinja. Osobito se odlikuju dva crna zeca s odugačkom svilenastom dlakom te jedan sasvim bieli zec (lepus timidus). Prekrasna je sbirka nađjevenih životinja i ptica izložena u pročelju dvorane vis- a-vis glavnom ulazu. Iz velike stiene izniklo je nekoliko hrastova i breza, koje predstavljaju šumu. Po stabalju veru se lake kune. Dolje vidiš ogromnu divlju svinju, koju je Njegova carska Visost nadvojvoda Franjo Ferdinand od Este u Worliku prošle godine ubio, vidiš krasna srndaea posve bielog s crvenim očima, vidiš kurjaka, lisicu, jazavca, orla, droplju, tetrieba, žličarku, goluba i šljuku, svega skupa kakovih 180 komada. U četvrtom odsjeku izložene su razne slike iz lovačkoga života modeli i hrana za divljač. U petoj skupini izložena je lovačka i šumarska literatura, zatim stari lovački obučni listovi (Lehrbrief). Listovi ovi vrlo su zanimivi. Plemeniti pravi lovac na jelene svjedoči pod, pečatom svojim, da je N. N. kroz tri godine dana kod njega u praksi bio, da se je naučio plemeniti zanat lov, te pošto je još kraj toga dovoljnu praksu |
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 573 — stekao kođ šumarskih radnja i poslova, to đa mu se s toga izdaje svjedofiba, kojom se uvađja medju plemenite lovce. Ti obučni listovi vrlo su stari i potiču iz 15., 16. i 17. stoljeda. Akoprem lovstvo bijaše onda glavna, a šumarstvo istom nuzgređna grana, ipak se iz ovih listova vidi, da su Česi već prije 400 godina na to pazili, da si svaki, koji se bude htio baviti lovstvom i šumarstvom, kakvu takvu kvaliiikaciju pribavi. — Ceska aristokracija čuva ove listove poput amaneta. Veoma je zanimiv list od godine 1586., što ga piše vlastelin Petar Vok iz Roznberka (sadanji posjednik knez Paar) svojemu susjedu vlastelinu. Petar Vok javlja svojem susjedu đa je načinio zvjerinjak i moli ga, da mu pošalje par jelena. Još u 16. stoljeću dakle ozbiljno su se brinuli Česi za uzgoj plemenite divljači. Osim tih pisama imade izloženih starih knjiga od 17. i 18. stoljeća, gdje su opisani svi gospodarstveni odnošaji raznih vlastelinstva, način uprave i knjigovodstva. Pregledavši ovo dolazimo do još zanimivijeg šestog odsjeka. Ovdje su izložene sve stvari, koje su zvjerokradicam oduzete. Tako se tuj nalazi oko 50 pušaka, jedna prebijena puška, jedan veliki samokres, dva šešira, puno raznog poderanog odiela, nebrojena množina mreža, hvasala, zamka i željeza. Za ilustraciju svega toga napravljena sn iz voska đvie originalne zvjerokrađice, kako se šuljalju kroz mrku noć divljim pogledom te oružani od pete do glave. I danas još nisu u Češkoj zvjerokrađice pođpuno izkorenjeni, no prije 20 — 30 godina bijahu oni vrlo opasni i vrlo drzoviti stvorovi. Akoprem je u Češkoj i u obće u Cislajtaniji zakonom zabranjeno držati oružje, ipak zvjerokrađice nastojahu na sve moguće načine, da si pušku pribave. Tako je primjerice nekom zvjerokrađici iz Podebrađa puška već dva puta oteta bila, te si ju nije više nikako mogao nabaviti. On si tad načini sam pušku iz posve jednostavne cievi (Zundnađelgewehr), pa se njom dosta dugo služio. I tu pušku mn medjutim oduzeše, te se ona sada nalazi na pražkoj izložbi. U sedmoj skupini izložene su puške modernih konstrukcija s rekvizitami, a u osmoj razne koljebice i stajališta za zasjedu divjači, kavezi i košarice za transport peradi i t. đ. Još ćemo spomenuti vrlo bogatu kolektivnu izložbu grofa Paara. Medju izložci odlikuju se dvie vrlo stare kremenjare uprav divno urešene slonovom kosti i biserom. Stara jedna kremenjara sa cievima, koje su duge do 2 metra, unikum je u tom paviljonu. Izložena su nadalje dva tri stara luka sa strjelieami, velika sbirka kljova divljih veprova i jelenjih rogova. Sve su to izložci od zvjeradi, što je poubijana na vlastelinstvu grofa Paara. Jedan izloženi model liepo predstavlja, kako prije običavahu loviti divlje svinje. Osmero pasa okupilo vepra, ne dajući mu ni maknuti. Lovac priskočio sa svog stajališta i probada vepra oruđjem, koje je sulici slično (Schweinsfeder). Češko lovačko družtvo postavilo si je zadaćom, da predstavi lov i bogatstvo lova posjetiteljem pražke zemaljske izložbe u pođpunom sjaju i u pravoj veličini. Mlado to družtvo dostojno je riešilo svoju zadaću, pa mu s toga iskreno želimo i u buduće svaki napredak. Oprostivši se s paviljonom lovačkoga družtva podjosmo u paviljon grofova Buquoy. Liepi ovaj paviljon stoji na protivnoj strani od šumarskoga paviljona, a načinjen je sav iz drveta, usječenog u vlastelinskih šumah. Dugačak je 20 metara, a kakovih 8 metara širok. Već vanjština njegova vrlo jednostavna al osobito ukusno osvaja svakog posjetnika izložbe. Pošto je paviljon plemenitih grofova specijalno zanimiv onako n. pr. kao paviljon Turkovićev na Zagrebačkoj izložbi, zadržat ćemo se u njem nešto dulje, što mi neka cienjeni čitalac oprosti. Plemeniti grofovi izložiše u svojem paviljonu toliko zanimivih stvari, da bi i sam taj paviljon mogao dovoljno dokazati, na kolikom se stupnju češko šumarstvo nalazi. Izložene stvari sakupljene su na domaini Gratzen, Rosenberg, Pressnitzu, što ju po |
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- 574 — sjeđuje grof Karlo Buquoy-a, te konačno na imanju grofa Ferdinanda Buquoy-a na allodialnoj domaini Hanenstein. — Vlastelinstva ova uzorno su uređjena, a svaki izloženi predmet svjedoči, da se tamo vrlo racijonalno gospodari. Najveće imanje Gratzen imade 21.426 jutara šume i 1127 jutara ribnjaka. Iz izložene sbirke kamenja i tla razabire se, da je u gorskih predjelih, koji su do 1100 metara visoki, glavna vrst kamena granit, a taj je pomješan gdjegdje s bjelutkom no u manjem razmjerju. .-amo je tlo vedinom ilovasto, pomješauo s pjeskom a u šumah pokriveno dubokom naslagom humusa. Prema tomu obiljuje šumsko tlo hranom, jer velika množina humusa, stvarajući humusove kiseline, raztapa anorganičke sastavine tla. Ovo dokazuje vrlo dobar prirast u visinu, koji je nemalo na svakoj vrsti đrveda u izložbenom paviljonu izvrstno grafički predstavljen. Deblo za pokus odabrano razđieljeno je u sekcije po 2 metra. Promjer stoji u razmjerju kao l´l, dakle promjer je u podpunoj veličini predstavljen, dočim je visina konstruirana n omjeru- 1´20, — Grafične slike konstruirane su na drvetu samom tako izrazito, kao da uprav vidiš i kao da slušaš kako stablo raste. Šume se pomladjuju najviše sadnjom, a samo kađkada i to u bukovih šumah prepušta se pomladjivanje naravi samoj. Najobičnija je četvorna sadnja dvo-i trogodišnjih biljka s razmakom od jedan i pol metra. U novije doba najveća se pažnja posvećuje omoriki, no ipak se ona u čistih šumah nigdje ne uzgaja već u smjesi s listačami, borovi i ariši. Liep je herbarij bilina, što ga je vlastelinstvo izložilo. Od đrveta načinjene su škatulje posve slične knjizi, a u toj škatulji izložen je list, cviet i plod dotičnoga debla. IT mladih kulturali najobičniji su zareznici hjlobies abietis, melolonta vulgaris i grjllus grjlotalpa. U starijih sastojinah dolazi bostrychus thypographus i chalcographus, no ne prave nikada znatnijih šteta, jedno, što se ne mogu u velikoj mjeri sbog duge zime i kasnih mrazova razviti, a drugo, što ih na vlastelinstvu s velikim uspjehom tamane lovnimi đrveti. Razvoj šumi škodljivih zareznika prati vlastelinstvo živim zanimanjem. To dokazuje liepa sbirka drveća, što ga zareznici oštetiše, gdje se mogu vidjeti prohodi ličinka u drvetu od b. tipographusa, stenographusa, hilobies, abietis-a, hilesinusa i t. đ. Neizmjerno je liepo predstavljen prirast drveća, što ga kroz više godina oštećivaše bilo retinia buoliana, cocoyx hercynia i dr. U Češkoj prate šumari budnim okom razvoj šumi škodljivih neprijatelja i smišljaju stotinu načina, kako bi ga uništili, a kako je kod nas u Hrvatskoj ? Drvo usječeno u šumah razvaža se po češkoj, a iz vaza se i izvan Češke. Iz šuma transportira se drvo potočići, koji su ustavami i propusti proviđjeni, do rieke Maltče, a iz ove Moldavom do Praga. Nu osim toga imade vlastelinstvo posve uredjene šumske izvozne puteve i šumsku željeznicu, koja se može prenašati. Izloženi modeli transportnih sprava vrlo su poučni i dokazuju, da su prometila na vlastelinstvu Gratzen uprav savršena. Koliko se do usavršenja komunikacija a u obće do unapredjenja službe na tom vlastelinstvu drži, vidi se iz toga, što su na duljini od kojih 60 kilometara telefonskom mrežom spojeni svi uredi i svi reviri. Vlastelinstvo je uredjeno po saskom načinu te su glavni dielovi i odsjeci u naravi prosjekami označeni. Prvo taksiranje vlastelinskih šuma dovršeno je početkom ovog stoljeća i to na temelju načela razmjernog razšestarenja. O svem tom pruža bajnu sliku precizno izradjeni plastični model šuma vlastelinstva Gratzen. Bregovi i doline, vrst drveća i starost, šumski putevi, potočići splavi, putoklizi, za tim razdioba šuma prosjekami u gospodarstvene razrede, glavne dielove, u odsjeke, povučene isoliypse, u šumi nalazeći se stanovi čuvaraki, šumarski, a u đolinah nanizana biela sela, to je čarobna te odviše jasno izražena slika uzorno uredjivanog šumskog gospodarstva. \ \ |
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 575 — Malo prije spomenuli smo, da vlastelinstvo Gratzen imađe 84. ribnjaka u povr šini od 1127 jutara. Ribnjaci su izvrstno uredjeni, a obstoje ved više stotina godina Najviše se uzgajaju šarani, štuke i pastrve U novije doba po6elo je vlastelinstvo s vrlo liepim uspjehom hraniti ribe umjet nim načinom. Izložena karta izvrstno predstavlja, koliko se ribe a naročito šarana stotinu godina natrag sve do danas u vlastelinskih ribnjacih uhvatilo. Vlastelinstvo Gratzen ima još dva velika zvjerinjaka, jedan velik do 9000 jutara, u kojem se uzgaja do hiljadu jelena i srna i jedan zvjerinjak u površini od 1000 jutara sa 30 komada cervus dama i 50 komada divljih svinja. Akoprem sbog vrlo nepovoljnih klimatičkih odnošaja o sjajnom napređku lova ne može biti govora, to je ipak prošle godine ubijeno koristnih životinja 1729 komada, ptica pak 1705 komada. Izložena skrižaljka, iz koje se razabire, koliko je divljači od prije stotinu godina do sada ubijeno, vrlo je zanimiva. Grof Carl Buquoy osobito voli lov. On je ustrojio posebnu svoju lovačku glasbu, koja sastoji iz sedamnaest glasbe nika. Izložena su glasbala i kajđe. Imade i nekoliko kompozicija i od članova ove plemenite obitelji. Pred vrlo liepim paviljonom plemenitih grofova zasadjene su šumske kulture jedno- dvo- tro- do petgodišnjih biljka. Ove kulture vrlo dobro napreduju. Vanjštinom svojom mnogo su uglednije, nego kulture zasadjene pred šumarskim paviljonom. U kulturah zasadjene su one vrsti drveća, koje su u vlastelinskih šumah zastupane. Praštajući se s paviljonom grofova Buquoy-a, gdje no izloženi predmeti svečano dokazuju, u kolikoj se mjeri na vlastelinstvu plemenitih grofova racijonalno gospodari, jedino sam poželio sve to, što sam u paviljonu vidio da i u naravi razmotrim te vlastelinstvo plemenitih grofova razgledam. Zar ne bi naše šumarsko družtvo, kadkada obdržavajući šumarske skupštine, moglo prirediti zajednički izlet na koje češko uzorno uredjivano. vlastelinstvo ? Pregledavši na pražkoj zemaljskoj izložbi one predmete, koji su mene kao strukovnjaka najviše zanimali, posvetio sam ostalo kratko vrieme mojeg boravka na izložbi razgledavanju predmeta iz ostalih struka. Izložba pražka vrlo je divna u svakom pogledu. Istom sada žalim, što mi nije moguće bilo, da dulje na izložbi ostanem. Sastavljajući ovo dosta manjkavo izvješće uvjerio sam se, da sam si stvorio tek sam maglovitu sliku o pražkoj izložbi. Pošto sam čvrsto pređuzeo, da u buduće ovakove sgođe bolje upotrebim, s toga molim štovanog čitaoca, neka oprosti, ako sam u ovom izvješću možebit štogod mimoišao, što bi bio imao imenito sa šumarskoga gledišta da osobito iztaknem. Stojanović Ivan. Bukavac nebogled. (Botaurus stelaris). — Dne 22. prosinca prošle godine (1890.) prolazio sam pored Dobanovačke bare sa psom ptičarom. — Svakomu će biti poznata prošla stroga zima a osobito radi debeloga sniega, pa gle ou3a, na jednom se podiže izpred psa u trski bukavac. Izpalim na njega hitac i ubijem ga. — Doista sam se sada sa čudom zapitao: čim se ova ptica mogla na ovako dubokom sniegu hraniti, jer do vode ne može doći, pošto je bara smrznuta i pokrivena suiegom. Vidilo se samo po tielu, da je mršav i gladan. Došavši kući, nisam imao vremena isti dan ga izpuniti, te ga ostavim na tavanu, ali do jutra našao sam samo ostanke od krila i nogu, jer tielo pojedoše gladni štakori, te tako nisam mogao vidjeti po želuđcu i erievi, čim se je hranio. — Moje je mnienje, da nebi prezimio, jer njegova braća sele se od nas već mjeseca kolovoza. J. S. Zlatokraj. (Bombyx chrysorrhoea). U šumah brodske imovne obćine pojavio se zlatokraj ovoga ljeta u velikoj množini. Sve mlade, srednjodobne i stare šume pobielile su skoro od zapređaka. Kako je poznato, izlazi gusjenica, koja tečajem ljeta |