DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 572 —


Kiiževagki je zavod na zagrebačkoj izložbi znamenito bogatije zastupan a sa znanstvenoga
gledišta vrlo poučan te se već po samoj izložbi zaključiti dade, da je zadada križevačkoga
zavoda uzgajati samostalno šumarsko upravno činovniCtvo. Međju izloežnimi
predmeti osobito se iztiče crajon risarija djaka Antona Holuba od god. 1887., divno
smišljena, a uprav vještački izvedena. Ta risarija nije ništa drugo nego red plesa. Vrlo
slikovit predjel sa češkom prašumom glavna je točka te slike. Dolinicom teče potočić
sred prašume, a u potočiću vile šumarice poigrala lako kolo, pa se okupale. Nad
potočić savila se kršna grana. Na f ranu objesile vile ručnik, a na njemu je red plesa
liepimi slovi napisan. S lieve i s desne strane ove glavne slike, redaju se po dvie
manje slike, koje predstavljaju djački i šumarski život. Premda je motiv slike ove neznatan,
ipak se njenom stvoritelju velik risarski talenat priznati mora.


Niža šumarska škola u Pisku izložila je manju sbirku učila i knjiga.
Na lievoj strani kraj šumarskoga paviljona, stoji liepi i veliki paviljon lovačkoga
đružtva. Kad stupiš u taj paviljon moraš da staneš. Zapanjen ne znaš, što bi prije pogledao.
Svi izloženi predmeti razvrstani su vrlo sistematično u 7 skupina. U prvom odsjeku
ne možeš da se dosta nadiviš izloženom histeričnom i bogato urešenom oružju. Tnj
se odlikuju dvie šarke kremenjare zlatom i slonovom kosti izvezene i prekrasni lovački
nož sa zlatnim držkom vrlo fino montiran. Nož potiče iz 17. stoljeća. Liep je a star
više od 100 godina nož kneza Pranje Clarj i Aldringena sa masivnim zlatnim držkom.
U tom odsjeku imade pušaka, noževa i pištolja, sve samih dragocjenosti, 142 komada
izložena.
U drugoj skupini izloženi su rogovi razne đivjači. Divna je i prekrasna kolekcija
23 jelenja roga, a najljepši rogovi sa 18 parožaka vrlo abnormalni, potičući od jelena,
kojega je knez Karlo Fiirstenberg u reviru Lana ubio. Liepi su rogovi jelena što ga
je prije 10 godina ubila princesa Leontina Piirstenbergova. Medju izloženimi rogovi
osobito je zanimiv jedan jelenji abnormitet. Desni je rog oko 80 cm. visok sa tri vrlo
liepa parožka, đočim je lievi rog jedva dva decimetra dug, šiljast poput ražnja i natrag
zavinut. Međju izloženimi srnećimi rogovi osobito je zanimiv i kraj toga vrlo riedak
jedan abnormitet. Rogovi su kakovih 15 cm. dugački i samo na đoljnjem kraju nešto
malo hrapavi, gore su posve gladki i liepo sjajni. Ti rogovi su težki ko kamen, a tako
tvrdi, da se ni svrdlom od čelika vrtati ne dadu. Vele, da je taj srndać bolovao na
spolovili i da nije rogove odbacivao, a uslied toga da su mu ovi tako otvrdnuli. To
je u ostalom i sasvim naravno. Osim jelenjih i srnećih rogova imade još 8 pari od
cervus damae. U cielosti je ova sbirka rogova vrlo zanimiva, vrlo krasna i bogato zastupana.
Svega skupa izloženo je 610 pari.
Prilično je siromašan, al za to je upravo divan treći odsjek, u kom imade 117 nadjevenih
životinja. Osobito se odlikuju dva crna zeca s odugačkom svilenastom dlakom
te jedan sasvim bieli zec (lepus timidus).
Prekrasna je sbirka nađjevenih životinja i ptica izložena u pročelju dvorane vis-
a-vis glavnom ulazu. Iz velike stiene izniklo je nekoliko hrastova i breza, koje predstavljaju
šumu. Po stabalju veru se lake kune. Dolje vidiš ogromnu divlju svinju, koju
je Njegova carska Visost nadvojvoda Franjo Ferdinand od Este u Worliku prošle godine
ubio, vidiš krasna srndaea posve bielog s crvenim očima, vidiš kurjaka, lisicu,
jazavca, orla, droplju, tetrieba, žličarku, goluba i šljuku, svega skupa kakovih 180
komada.
U četvrtom odsjeku izložene su razne slike iz lovačkoga života modeli i hrana
za divljač.
U petoj skupini izložena je lovačka i šumarska literatura, zatim stari lovački
obučni listovi (Lehrbrief). Listovi ovi vrlo su zanimivi. Plemeniti pravi lovac na jelene
svjedoči pod, pečatom svojim, da je N. N. kroz tri godine dana kod njega u praksi
bio, da se je naučio plemeniti zanat lov, te pošto je još kraj toga dovoljnu praksu