DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1891 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- 574 — sjeđuje grof Karlo Buquoy-a, te konačno na imanju grofa Ferdinanda Buquoy-a na allodialnoj domaini Hanenstein. — Vlastelinstva ova uzorno su uređjena, a svaki izloženi predmet svjedoči, da se tamo vrlo racijonalno gospodari. Najveće imanje Gratzen imade 21.426 jutara šume i 1127 jutara ribnjaka. Iz izložene sbirke kamenja i tla razabire se, da je u gorskih predjelih, koji su do 1100 metara visoki, glavna vrst kamena granit, a taj je pomješan gdjegdje s bjelutkom no u manjem razmjerju. .-amo je tlo vedinom ilovasto, pomješauo s pjeskom a u šumah pokriveno dubokom naslagom humusa. Prema tomu obiljuje šumsko tlo hranom, jer velika množina humusa, stvarajući humusove kiseline, raztapa anorganičke sastavine tla. Ovo dokazuje vrlo dobar prirast u visinu, koji je nemalo na svakoj vrsti đrveda u izložbenom paviljonu izvrstno grafički predstavljen. Deblo za pokus odabrano razđieljeno je u sekcije po 2 metra. Promjer stoji u razmjerju kao l´l, dakle promjer je u podpunoj veličini predstavljen, dočim je visina konstruirana n omjeru- 1´20, — Grafične slike konstruirane su na drvetu samom tako izrazito, kao da uprav vidiš i kao da slušaš kako stablo raste. Šume se pomladjuju najviše sadnjom, a samo kađkada i to u bukovih šumah prepušta se pomladjivanje naravi samoj. Najobičnija je četvorna sadnja dvo-i trogodišnjih biljka s razmakom od jedan i pol metra. U novije doba najveća se pažnja posvećuje omoriki, no ipak se ona u čistih šumah nigdje ne uzgaja već u smjesi s listačami, borovi i ariši. Liep je herbarij bilina, što ga je vlastelinstvo izložilo. Od đrveta načinjene su škatulje posve slične knjizi, a u toj škatulji izložen je list, cviet i plod dotičnoga debla. IT mladih kulturali najobičniji su zareznici hjlobies abietis, melolonta vulgaris i grjllus grjlotalpa. U starijih sastojinah dolazi bostrychus thypographus i chalcographus, no ne prave nikada znatnijih šteta, jedno, što se ne mogu u velikoj mjeri sbog duge zime i kasnih mrazova razviti, a drugo, što ih na vlastelinstvu s velikim uspjehom tamane lovnimi đrveti. Razvoj šumi škodljivih zareznika prati vlastelinstvo živim zanimanjem. To dokazuje liepa sbirka drveća, što ga zareznici oštetiše, gdje se mogu vidjeti prohodi ličinka u drvetu od b. tipographusa, stenographusa, hilobies, abietis-a, hilesinusa i t. đ. Neizmjerno je liepo predstavljen prirast drveća, što ga kroz više godina oštećivaše bilo retinia buoliana, cocoyx hercynia i dr. U Češkoj prate šumari budnim okom razvoj šumi škodljivih neprijatelja i smišljaju stotinu načina, kako bi ga uništili, a kako je kod nas u Hrvatskoj ? Drvo usječeno u šumah razvaža se po češkoj, a iz vaza se i izvan Češke. Iz šuma transportira se drvo potočići, koji su ustavami i propusti proviđjeni, do rieke Maltče, a iz ove Moldavom do Praga. Nu osim toga imade vlastelinstvo posve uredjene šumske izvozne puteve i šumsku željeznicu, koja se može prenašati. Izloženi modeli transportnih sprava vrlo su poučni i dokazuju, da su prometila na vlastelinstvu Gratzen uprav savršena. Koliko se do usavršenja komunikacija a u obće do unapredjenja službe na tom vlastelinstvu drži, vidi se iz toga, što su na duljini od kojih 60 kilometara telefonskom mrežom spojeni svi uredi i svi reviri. Vlastelinstvo je uredjeno po saskom načinu te su glavni dielovi i odsjeci u naravi prosjekami označeni. Prvo taksiranje vlastelinskih šuma dovršeno je početkom ovog stoljeća i to na temelju načela razmjernog razšestarenja. O svem tom pruža bajnu sliku precizno izradjeni plastični model šuma vlastelinstva Gratzen. Bregovi i doline, vrst drveća i starost, šumski putevi, potočići splavi, putoklizi, za tim razdioba šuma prosjekami u gospodarstvene razrede, glavne dielove, u odsjeke, povučene isoliypse, u šumi nalazeći se stanovi čuvaraki, šumarski, a u đolinah nanizana biela sela, to je čarobna te odviše jasno izražena slika uzorno uredjivanog šumskog gospodarstva. \ \ |