DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1892 str. 32 <-- 32 --> PDF |
-^ 32 - Tako se je ovim zakoiioia pod dankom XX. i XXL naročito zabranila svaka prekomjerna sječa drva bez sboclna pomladjivatija, zatim krčenje šuma na onom tlu, . kojemu osim šume ništa drugo rasti nemože, te bi usljed krčenja nastati mogla ledina zatim, da se svakomu vlastniku šuma, koji bi se ogriešio proti ovim zakonskim ustanovam postavi skrbnik (curator), kojemu se je morao podvrći u svih odredbah pod prietnjom globe od 200 for., što je za ono doba vrlo osjetljiva kazna bila. Povrh toga zabranila se je građoja kuća iz drva, da se prišteđnja u potrošku s drvom poluči, napokon bje držanje koza ograničeno. Sa bistoričkog gledišta držimo, da je vriedno ovdje spomenuti to, da su za vrieme, kad je Fraucužka dobila gornju Hrvatsku sve do Save mirom, koji bje sklopljen 17. listopada 1810, u Schonbrunu, izdane bile razne odredbe i zakoni u svrhu promicanja šumskog gospodarenja, koji su godine 1814., kako je. Hrvatska Austriji povraćena bila, izvan snage stavljeni. Maršal August Marmont, preuzevši upravu u tom dielu oduzete nam zemlje, nastojao |e medju ostalim, da podigne m ono doba dosta zapuštene prilike šumarstva. Izdanjem obćeg šumskog zakona, zatim uvedenjem gubernatorske naredbe od IL kolovoza 181L „Conservateur general des Eaus et forets" uređjen bje postupak kod prodaje drva imenito u državnih šumah fužinskih. Nadalje bje ođredjeno, da se šumske globe imaju strogo utjerati i da se šumsko euvarsko osoblje umnoži, a u slučaju, ako to dovoljno bilo nebi, da se šumski kvarovi preprieče, da se imade i oružničtvo u tu svrhu upotrebiti, Uzprkos sviju jur prije navedenih odredba i propisa nisu se ipak urbarialni odnošaji sbog raznih zaprieka konačno mirnim načinom riešiti mogli, medju kojim nije bila najmanja ta, đu su vlastela nastojala prava podložnika u šuma po mogućnosti stegnuti; Povodom toga nepovoljnog uspjeha u urbarskoj regulaciji pronašao je go* dine 1836. sabor za shodno, da posebnimi zakonskimi članci iznova osjegura prava podložnika na užitke u vlastelinskih šuma i da urbarialne daće svedena stanovitu pravednu uvjeru. Dapače člankom VI. odredjeno bijaše, da Je vlastelin tek onda vlastan drva iz svojih šuma prodati, kad je potrebštine svojih podložnika osjegurao ili izlučenjem primjerene šumske površine ili odkupom. Pokraj toga sklonuše naš sabor mnogovrstni kvarovi, koji su se u šumah počinili osobito od pastira, ugljenara i pepelara, da je ustanovio posebne globe za takove prestupke, opredielio takodjer odštetu, koja se ima u slučaju šumskog kvara platiti. ^ Podjedno bje ustanovljeno, kojim načinom se može odieljenje šuma provesti u onom slučaju, ako- koji vlastelin želi, da se u pogledu zajedničkog uživanja šuma od svojih podanika ođciepi. Zakonski članak IX„ razpravlja opet .njeke.važuepoljsko-redarstvene ustanove, koje se doniekle ticahu .šumarstva u koliko je na, pr, bik dužnost javne straže i poljara, da nad sjegurnošću šumskoga vlastničtva bditi imaju. |