DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 19 <-- 19 --> PDF |
kao četvrgodisajak donašao je članke gos[»odarske i Šumarske i onih grana, koje u to zasiecajii. F. X, Kestercaiiek sabrao je Bajpotrebitije zakone i naredbe, tiradi se šumai´ritva i izdao ih pod na^ilovom; „Sbirka zakoiia i naredaba odnosećih se na šuiTiarstvo i lov, valjainh ... kraljevine "Hrvatska i Slavoniju". Zagreb 188?. Mio Vrbaiiić izpunio je ćutljivu pra^^ninti hrvatske šumarske literature izdavanjem „šumskoga koledara^´, jer je takav koledar miždau i prakticnira šumarom, a i prigodora riešavanja primjera u obuci vrlo Duždao poniag-alo. Godine 1890. izdao je Josip Ettinger „humsko grmlje i drveće i: Hrvatsko j i Slavoniji´-- sa 52 ..... Ovo je djelo za hrvatsku i^unj.sku botaniku važno, a upoznao nas je pisac sa množinom odlika naših domaćili hrastova. Djelo nagradjeno je po hrv.-slav, šurn. družtvu. Način oko impregnacije po Piiisterovom sistemu opisao je 1. X. Kesterčanek u prigoduoj bro.šuri. pisanoj njemačkim jezikom, koja je izašla u Zagrebu podnaslovom: „Beschreibung des Pfisterischen patentirten Impregnirungs-Verfahrens und des dabei In Aav^endung kommendenApparates´´. Osim toga povremena literatura donosi članaka dom.aćih strukovnjaka. a imade i u austrijskoj njemačkoj šumarskoj literaturi mnogo raznovrstnih članaka, raspravljajući na^e šumarske prilike, koji su potekli djelomično iz pera naših domačiii sti´ukovnjaka. Time završujemo pregled hrvatske šumarske literature, gojeći pouzdanu nadu, da će domaća šumarska literatura još bolje tečajem ´lalnjih godina procvasti i douieti po hrvatsko šumarstvo onih plodova, kojim se od ... nadamo. Moguće, da je po koji pisac-stručar izpuštea prigodom sastavka ovoga pregieda našega knjižtva, nu to se je moglo samo slučajno dogoditi. Šumarstvo u SrbijL Piše proi. Milaii D. 01)radović~Li6aiiiii. Uživanje u veličajnoj prirodi, a u našoj divnoj zelenoj šuini naposeb, koje čovjek osjeća razgledajući i motreći ju kako sa naučnog, tako i sa etičnog i estetičnog gledišta .........) se uvećava, kad se mislima vratimo u prošlost i umnim okom razgledamo dogodjaje ijudske. koji se ovdje sbiše tečajem tolikih prošlih vjekova, i od kojih oni najsvježiji stoje ne samo u tiesnoj svezi sa historijom Srbije, nego joj čine najvažniji dio historije. Uazgledajući svu ovu divotu, koja nam se .. vrhuncia srbskih planina prikazuje, i koja pri tom izaziva srbskoj duši i tužne, ali i drage i miie uspomene, čovjek se mora ljuto ražaliti i onda mu nehotice dolazi pred očima škola u Srbiji, koja se je tako malo postarala, da u Srbinu razbudi Ijnbav prema čistome vazđubu, ..... prirodi i njenim okolišnim Ijepotam i prema našoj domaćoj historiji, prema elementima dakle, na kojima se temelji jedino sasvjestno rodoljubje. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Srbija je od vajkada biia ..... sa svojii) šurna. Srbske same bile su izvor snage i moći Mletcićirna, jer su ?e iz njih gradile one mletačke ubojne i trgovačke flote, koje su pronosile slavu mletačkog oružja po dalekom .... i jnletačku trgovinu do najudaljenijih svietskili tr/.išta. Srbske su šume bile strašne svim neprijateljima srbskog naroda, u njima su tonule i propadale čitave vojske njihove. Sto godina trebalo je, pa da Turci kroz njih prodru od Kosova, pa do Beograda. One su drage bile srbskoj slobodi: u njima su se radjali srpski junaci, ođnegovale junačke vrline, odgajila patriotska poezija, kojima je malo ravnih u historiji najvidjenijih naroda. U srbskih šumah odigrali su se najtragičniji, ali u isto vrieoie i najveiičanstveniji prizori u historiji srbskog naroda, a iz tih prizora ponikla je i današnja srbska država. Neima danas više tih šuma! U današnjoj srbskoj državi još od početka njenog postanka zanemarena je njega i uprava sa srpskim šumama tako, đa su sve geiieracije, koje su dolazile jedna za drugom, sa oštrom sjekirom u ruci nemilostivo vršile smrtnu presudu nad njima. Ono što nisu mogli učiniti neprijatelji srbskog riaroda, jurišajući vjekovima na naše šume, učinila je srbska sjekira u miru i tišini za šestdeset godina. Da li su to bili zahtjevi više kulture, što su nalagali ovakav postupak sa šumama, koje su njekad bile narodu moćna zaštita protiv svim neprijateljem? Jesu li šume u današnjoj srbskoj državi toliki neprijatelji narodnoj privredi, te jih je trebalo u takovoj mjeri satrti? Ni jedno ni drugo. Na mjestih upropašeenih šuma ne samo da nije zasnovana nikakva viša kultura, već na njima opada i ona, koja je tu prije bila. Na mjestih .......-enih ^uma danas skupljaju se rušeći prirodni elementi, da neobuzdanim bjesnilom u očajanje bace svu zemljodjelsku privreda u pitomih dolinah. Pusti i ogoljeni krševi: užičkog, čačanskog, aleksinačkog i knjaževačkog okruga predstavljaju danas uzburkano more od okamenjenih talasa, na kojima su prije šestdeset godina ljudi živih, a danas neima na njima ni toliko zemlje, da travka može korenja uhvatiti, ni toliko vode, da se ptica napiti može. Pitoma Mačva, ta žitnica srbska, široka moravska dolina od požarevca do Paraćina, ta delta privrede srbske, danas su u opasnosti od poplava, koje se kotrljaju sa golih briegova obezšumljenih okruga, a u njima danas napušta zemljoradnik hiljadama hektara najplodnije zemlje, pa bježi na visove, gdje je zemlja mnogo lošija, no gdje ne dopiru pustošeće poplave. Poremećeni klimatski odnošaji, koji se sve češće javljaju u krajnosti pretjerane žege ili suvišne vlage, što je cboje štetno i po zdravlje ljudi i stoke a nepovoljno po napredovanje usjeva i kultui´nog bilja, — sve je posljedica bezrazložnog opustošenja šuma. Danas u upropašeenih šumah Srbije propao je ogroman kapital državni i nenaknadua zaštita kulturnom napredku 1 razvitku naše zemlje. Ove pojave do današnjeg pustošnog kućenja u Srbiji i još strasnije privredne slike, koje će doživiti budući naraštaji u Srbiji od ovakovog čina, ako mu se odvažno na put ne stane, pobudile su još prošle godino Sibski „Državni |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 73 ~ Savet", da je sa zadovoljstvom dočekao i u načelu usvojio projekat „zakona 0 šumama". Ministar narodne privrede, koji je novi „zakon o šumama" pred ovogodišnju „Narodnu skupštinu" iznio, zaista je prvi stručno naobražen srbski državnik. Ime tog ministra je prva svietla točka u historiji šumarstva Srbije, a novim ,,zakonom o šumama´´ pocima nov život, nova era ove vrlo važne privredne grane naše slobodne kraljevine. Bože daj, da i Srbija plod tog zdravog sjemena na vlastiti svoj uhar žeti može. Pravila prvog obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva. "^ Odsjek prvi. DpBžtvo, ...^... svrha i djelovanje. § 1. Družtvo obstoji pod naslovom: „Prvo obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva"* Ovo imade svoje sjedište u Zagrebu, te se stavlja pod zaštitu doživotno izabranoga pokrovitelja. § 2. Svrha družtva jest, da §-om 3. označenimi sređstvi unapredjuje cielokupno domaće lovstvo i ribarstvo u obće, i da brani interese svojih članova posjednika i čuvara lovišta. § 3. Prema tome družtvo: a) drži javne skupštine i sazivJje polag potrebe sastanke na raznih mjestih Hrvatske i Slavonije u svrhu viećanja u poslovih lova i ribarstva, kao i zakona o lovu i ribolovu, kojom se prigodom mogu i poučni izleti obdržavati; b) stoji u savezu sa sličnimi i srodnimi strukovnimi đružtvi tu- i inozemstva; ´ c) sakuplja znanstvena djela o lovstvu i ribarstvu i tomu srodnih grana; d) izdaje strukovne časopise i knjige u svrhu razvitka hrvatske lovačke knjige; e) priređjuje izložbe lovačkih i ribolovnih sprema i proizvoda; f) nastoji oko provađjanja i obđržavanja lovozašti´tnih propisa nastojeć, da se postojeći zakoni i propisi o lovu i ribolovu što točnije izvršivaju, podnašajući u tom smislu i ... zemaljskoj vladi svrsi shodne predloge, predstavke i vještačka mnienja; g) podupire nastojanja vlastnika lovišta oko podignuća lova i ribolova; h) nastoji svojim putem, te u okviru postojećih zakonskih propisa oko prepriečenja i umanjenja lovokradja, kao i tomu sličnih prekršaja, zakona i naredba o lovu i ribolovu; * Ova po kr. zemaljskoj vladi odobrena pravila priobeujemo s toga, da se s njimi mogu okoristiti i druga slična druživa, koja bi se nakanila ustrojiti. Uredništvo. |