DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 7!) — jedna biljka, pa. ni drvo nemože da poraste. Mi znamo dobro, dtx ako hoćemo da ... zemlja ostaae trajno plodovita, inoramo, da joj ovu iii onu tvar iiadokuadimo, koju m\o joj žetvom, dakle sjecnjom šaiue oduzeli, Mi odu/imaiiH) sumi svake godine velike dobiti u oblikVi drva, trave, Su)nskog sjenjena i t. d.; aii to možemo trajuo t. j= neprekidno šarao onda činiti, ako zemlji nadoknadimo ono, što smo joj žetvom oduxeii. Ovo je moguće samo onda, ako na šumskom zemljištu ostavimo pokrov, koji mu množinu nuMnih mineralnih sastavina daje u svrhu, da ga uzdrži no samo u punoj snazi, već da mu i drugu hranu umnoži. Ako nesiiedime ovaj prirodni zakon, onda mi tjeramo pravu pustoš i razbojmčtvo u našoj žurni, kao što to djelomice još i dan danas u poljskoj privredi biva. Prije svega spomenuti ću još, da pokrov tla vodu uzdržava naime: on može vodu upijati i duže ju vremena zadržati Naši učeni šumari činili su u ovom pravcu mnoge pokušaje, kojimi su dokazali^ da 1. kubični metar bukova sušnja do podpunog zasićenja upije oko 2 hektolitra vode; 1 kubični metar smrekovih četinja upije 2 i pol bktL vode; i km. metar šusnja u borovoj sumi 1 i pol liktl. i 1 kubični metar mahovine upije oko 3 hktl. vode. Ako sad računamo n. pr. u bukovoj sumi, da primjerice u takovoj sumi opade susnja godiudce na 1 hekt. popriečno 4-000 kigr. = 64*5 kub, m.etr.; u smrekovoj sumi na i hekt, 3300 kiigr. = 21-7 kub. mctr.; u borovoj šumi na 1 hekt. 3300 kigr. = 32(5 kub. metr., to bi već bila količina od godimice opalog susnja u stanju, da upije kišnice vode u bukovoj na 1 hekt. 129 hekiolitara; u smrekovoj 54 hktl.,. a u borovoj sumi 49 hktl vode. Pošto je voda već sama po sebi vrlo važan dio bijjkine hrane i pošto je u stanju da raztvara mineralne hranive tvari, da ih pomoću žila u biljku uvede i u ovoj dalje odvadja, to iz ovoga jasno uvidjamo, kako je važno, pače od priekc potrebe za šumsko drveće, da ima neprestano vode. Prema tomu neiuia važnijeg sredstva za uzdržavanje vlage u tlu, nego što je pokrov šumskog tla. Mi znademo i to, da je izhlapljivanje vlage tla mnogo manje na onih mjestihj na kojih se drveće u sklopu nalazi. U ovome svojstvu podpomaže porastlinu drveća znatno i pokrov tla, koji neda, da vazduh prodire u zem/lju^ a time mnogo doprioaša tomu, da se vlaga tla što duže uzdr.^i, Poljodjelac obrađjuje svake godine svoju zemiju plugom, lopatom ili motikom, da mu se zemlja (oranica) razrahli i raztvara. A kako da si šnmar pomogne? šumar mora na žalost da se skoro posve odreče svih probitaka takove kulture tla. Ovdje pomaže i opet samo pokrov tla (šušanjl, koga je već i sama priroda valjda zato odredila. Konačno spomenuti ću i djelovanje humusa i njegovu važnost, te njegovo djelovanje na rast miadjih porastlina, a to je, da on uzdržaje skoro podjednaku toplinu u tlu. Pokrov tla od šušnja, koji je sa vazduhom izpunjenj isto je |