DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 7 <-- 7 --> PDF |
-^ 59 — Kad je Dalmacija pala u austrijs^ke ruke, ....1. se je u njoj nastojanjem njemaSkih učenjaka šumarstvo h nova buditi. No da i njemački učenjaci nisu uviek svojima zaključcima sretne ruke bili, vidi se najbolje iz vr!o smješnoga zaključka jednog učenjaka, koji propiitovav cielo Primorje reče, da se Kras više pošumiti nemože! Danas vlada drugo mienje međju primorskimi šumari. HrvatAe su šume bile do god. 1876. vrlo malo vriedne; pravila se je u njih samo pepeljika. Već g. 1857. proizvedeno je 20 mil hrastovih dužica. Te godine ima u Hrvatskoj 50 pi!ana, koje 3 5 n^il dasaka proizvadjaju. Tripartitum od god. 1514 spomiDJe samo važnost šuma, govori o sječaji i paši u tudjoj šumi, te zaoštrava pravni posjed. Zakon od god. 1769. i^dan po carici Mariji Thereziji spominje samo mimogređce šumarske prilike. Hrvatski zak. cL od god, 1790./91. zasjeca u šumarstvo posvema, jer zabranjuje zatiranje šuma pod prietnjom globe i tutorstva. Godine 1807. zabranjuje se u cl. XXL graditi kuće iz drva, i zapovieđa posječene plohe opet pošumiti pod prietnjom globe od 200 for. Tek 3. prosinca god. 1857. dobili smo podpuni šumski zakon. God. 1860. ustrojilo se u Križevcih šum. učiliište, koje je mnogo čestitih šumara i lugara naobrazilo. Na učenicih toga zavoda stoji nam dan danas naže šumarstvo,´ stoji na čvrstom temelju, koji svakim danom sve to jačim biva. Bilo tako i unapried! IK* 0 razvitku i stanju šumarske nauke 1 literature u Hrvatsko], Piše Ivan Pa rt as. Do godine 18G0, kad je ustrojeno gospodarsko i šumarsko učilište . Križevcih, nije bilo obuke u šumarstvu u Hrvatskoj nigdje, jer se nije šumarstvo ni na kojem našem domaćem zavodu ni nuzgredno predavalo. Nečudimo se tomu ako pomislimo, da se ni drugi mnogo napredniji narodi nisu bavili šumarskom naukom i literaturom. U Njemačkoj, toj koljevci šumarske znanosti, počela se je šumarska nauka i literatura tekar drugom polovicom prošlog stoljeća razvijati. Tad su ustrojena i šumarska učilišta. Početkom ovog stoljeća istom osnovan je šumarski zavod u Austriji u Purkersdorfu, koji bi godine 1813. prenesen u Mariabrunn kraj Beča, i ..... opetovanih reorganizacija god, 1874. stopljen je sa c, i kr. visokom školom za zemaljsku kulturu u Beču* Ovaj šumarski zavod velevažan je i po razvoj šumarstva i šumarske nauke kod nas, jer već od osnutka tog zavoda nalazimo medju pitomcima ovog zavoda i Hrvata. Naši domaći sinovi, koji su taj zavod posjećivali, bili su gotovo prvi, koji su luc šumarske nauke k nama prenesli. Bili su to većinom sinci naše vojničke Krajine, koji su, svršiv nauke u Mariabrunnu, nalazili mjesta kod bivše krajiške šumarske uprave, koja je \´eć * Vidi opazku urediiičtva .. strmi 24,, bxoja 1. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 60 — dosta dugo imaia strukovno naobraženo šumarsko osoblje, dočim sa šumama po ostaloj Hrvatskoj upravljali sami empirici ili tudjiaci. Krajišnici, koji su polazili šumarski zavod u Mariabrunnu, bili su većinom državni krajiški stipendiste. Ovaj ... je šumarski zavod dao vrstnih strukovnjaka, kakvi su: Franjo Šporer, Antun Tomić i mnogi drugi. Mnogo manje dojimao se je hrvatskog šumarstva šumarski ^avod u susjednoj Ugarskoj u Šćavnici, osobito od onog doba, odkad je zavladao dualizam, a do sad nastavni na toj akademiji njemački jezik zamienjen magjarskim jezikom. Pa ako su oba ova šumarska zavoda bila uviek na najboljem glasu, ipak je polazak ovakovih zavoda izvan zemlje bio samo gdjekojim moguć, jer šumarstvo bilo je u obće na slabili noguh, a školovanje skupo. Oni dakle, koji su počeli uviđjati važnost šuma, nisu ipak mogli dobiti domaćeg šumarskog osoblja, stog nalazimo kod javnih, služba i kod većih vlastelinstva samo tudjince kao upravitelje šuma, većinom Njemce i Čehe; kod manjih upravljaju šumama gospodarski upravitelji. . Đa se udovolji potrebi na domaćem šumarskom osoblju, počelo se je promišljati 0 ustrojenju domaćeg šumarskog zavoda. Nastupom absolutizma promienili su se u velike i stari patriarkalni odnošaji. Izgrađjivanjem raznih prometila, navlastito željeznica, porasla je vriednost šuma i šumskih proizvoda, koji sad u sve većoj mjeri dolaze ua svjetska tržišta. Kako je rasao prihod iz šuma, tako se je i šumarsko osoblje sve više tražilo, a vlada absolutistička uvažiV to, potaknula je pitanje o ustrojenju gospodarskog i šumarskog učilišta, te bje ustrojenje takovog, odstraniv mnogobrojne zaprieke i potežkoće, previšBJom odlukom od 12. travnja 1860. dozvoljeno u Križevcih. Želja šumara hrvatskih izpunjena bi, a velikom požrtvovnošću savjetnika Mojsije Baltića učilište bi već 19, studenoga iste godine svečanom službom božjom otvoreno i sljedeći dan predavanje u pripravnom tečaju započeto. Ovo je učilište od početka već srednje, a nosi naslov: „Kr. gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcih," Prvo doba. Svrha križevačkog gospodarskog i šumarskog zavoda bila je: 1. znanstveno i praktično obrazovanje mladih ljudi, koji će gospodariti na imanjih srednje ruke, ili će pod zakup uzin^ati vlastelinstva ili pako obnašati službe kod uprave kojega gospodarstva. 2. Znanstveno ili praktično obrazovanje mladih ljudi, koji će obavljati službu šumara kod vlastele ili obćina, ili pako stupiti u državnu službu. Tko je želio da stupi u zavod, morao je izkazati, da je navršio 17, godinu dobe svoje, da je zdrava tjelesna ustroja, pridonieti svjedočbu o poštenom i ćudorednom vladanju i dozvolu roditelju ili skrbnika, da smije u zavod stupiti, đa je svršio malu realku (za onda od 3 razreda) ili malu gimnaziju i da je barem dvie godine vježbao na ... šumskom gospodarstvu; a ako je imao viših škola, dosta je, da se izkaže jednogodišnjom šumarskom, praksom, a nadje li se napokon, da predložene svjerloćbe nisu prenia uvjetom primanja, neka se |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 9 <-- 9 --> PDF |
.-.. - mladić u nazočnosti ravnatelja 1 dvojice učitelja izpita i pa tom većinom gla~ sova odluči, da li se na zavod primiti može. Naukovanje trajalo je dvie godine i to tako, da je u prvoj godini naukovanja bio za šumare i gospodare jedao zajednički tečaj, u kojem su se predavali samo temeljni i pomoćni predmeti, dočim je druga godina namienjena strukovnim predmetom. Tko je želio izučiti obe struke, morao je polaziti zavod tri godine; Naukovna osnova sadržavala je sliedeće predmete: U prvom tečaju: računstvo i algebru, obću iiziku i lučbu, uvod u životosloje bilja, nauku o podnebju i tlu, risanje i vježbanje u pismenih sastavcih, mjerstvo, mehaniku i poznavanje strojeva, obće gospodarstvo i obće šumarstvo. U drugom tečaju predavala se je: šamarska botanika, sadjenje i gojenje šuma, uporaba šuma, čuvanje šuma, šumsko redarstvo i lovstvo, graditeljstvo, mjeračina šuma, uprava i procjena šuma i šumarsko računovodstvo. ~ Osim toga bilo je 10—12 sati svakog tjedna opredieijeno šumarskoj praksi. Do godine 1864. postojao je za nepodpuno izobražene mladiće pripravni tečaj, u kojem su se predavali temeljni predmeti, imenito: računstvo, mjerstvo fizika^ prirodosiovje, risanje i pismeni sastavci. Na koncu svakog poljeća bili su obdržavani izpiti u prisutnosti ravnatelja zavoda. Uspjeh ovih izpita označivao se je sa redom: prvi red s odlikom, prvi red malo ne odlično, prvi red i drugi red. Svaki učenik plaćao je 30 for. naukovine, a polaznici pripravnog tečaja plaćali su samo polovicu ove svote. Učiteljsko osoblje na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu sastojalo se je na početku od ravnatelja, učitelja za gospodarstvo, učitelja za šumarstvo. učitelja za prirodoznanstvo. učitelja za matematiku i đvajuh pomoćnih učitelja. Ova organizatorna osnova bijaše od vremena do vremena nadopunjivana sa normativnimi naredbami, imenito naputkom, sastavljenim po namjestnickom vieću, koji zadobi odobrenje kr. dvorske kancelarije 10. kolovoza 1865., te je ta osnova bila u krieposti sve do 21, siečnja 1877, kad je stupio u kriepost zakon 0 preustrojstvu križevačkoga zavoda. Obzirom na potrebita učila valja napomenuti, da je bio zavod potrebitimi učili slabo obskrbljen; bilo je nešto mjerničkih i graditeljskih strojeva i aparata za tumačenje kemije i prirodoslovnih .....^ nu gospodarska i šumarska zbirka bila je još u prvom desetgodištu vrlo manjkava sbog nestašice novčanih sredstava. Tako je vrieđnost svih zbirka koncem god. 1869. iznosila samo 3287 for. Nu od ove godine 1876. poskočila je ukupna vrieđnost svih zbirka na 161.. fr. Od toga pada na šumarsku zbirka 800 for. Za poduku u praksi imao je zavod već od god. 1860. zemljišta i šuma, uzev takva u zakup od gradske obćine križevačke. U ovoj dobi biio je za siromašnije učenike nekoliko stipendija po 200 fr. utemeljenih po obćini Čabar, grofu Juliju Jankoviću, obćini Vidovec, trgovištu Krapini i po gradovih Koprivnici i Varaždinu. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 10 <-- 10 --> PDF |
~-62 — Drugo doba. ... gospodarsko I ........ Hcilište ... preustrojstva god. I877.—189L Brži napredak i razvitak gospodarstva i šumarstva u Hrvatskoj, organizacija svih gotovo strukovnih škola u susjednih pokrajinah, napokon, pomanjkanje domaćeg činovničtva višje naobrazbe, a i razmjerno slabi polazak križevačkog^ zavoda bile sa ponukom, da se pomišlja na shodnije ustrojstvo istoga prema stanju gospodarske i šumarske nauke, koja je poslieđnjih godina veoma napredovala, a da se i preustrojstvo provede u kohko traže interesi zemlje i u koliko sredstva dozvoljavaju. Sakupiv podatke o ustrojstvu svib renomiranih gospodarskih i šumarskih škola europskih i saslušav mienje domaćih i stranih strukovnjaka, sastavila je ... zemaljska vlada zakonsku osnovu o novoj organizaciji zavoda, koju predloži god. 1876. posebnoj enketi, da prije podneska na sabor izrekne o njoj svoje osvjedočenje. " Po ovom povjerenstvu razpravljena osnova o preustrojstvu zavoda krizevackog bje napokon predložena visokom saboru na konačnu razpravu i zadobi po tom previšnje odobrenje i postane zakonom 21. siečnja godine 1877. Na temelju ove nove osnove svrha je višjeg učiličta, da teoreticki i prak* tički naobrazi mladež u struci gospodarskoj i šumarskoj tako, da bude mogla steSeiiO znanje upotrebiti budi u javnoj ili privatnoj službi, budi u vlastitom gospodarstvu. Višji odjel kr. gospodarsko-šumarskog učilišta spada u red srednjih učilišta, te sačinjava zajedno sa ratarnicom jedan zemaljski zavod, podčinjen kr. zem., vladi, odjelu za unutarnje poslove, koji imade u poslovih didaktično-pedagogičkih postupati sporazumno sa kr. vladnim odjelom za bogoštovje i nastavu. Nižjemu pako zavodu, koji nosi ime ratarnica, zadaća je, da se u njemu mladići, pripadajući seljačkomu stališu, naobraze za valjane seoske gospodare. Neposrednu upravu zavoda rukuje kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, a neposredno predstoji tom zavodu ravnatelj, koji treba da bude izučen gospodar. Učitelji višjega odjela sastavljaju pod predsjedanjem ravnatelja zbor, u u kojem se po posebnih propisih vieća, ter u sjednicah odlučuje o svih važnijih pedagogičko-đidaktičnih pređmetih. Osim toga čine upravitelj gospodarstva, učitelj šumarstva, učitelj vinogradarstva, pivničarstva i voćarstva, učitelj živinarstva, tajnik, pristav gospodarstva i zavodski vrtlar poseban gospodarski zbor pod predsjedanjem ravnatelja, koji razpravlja sve predmete, tičuće se zavodskog gospodarstva. Tko želi biti piimljen u višji odiel gospodarskog i šumarskog učilišta, moi^a dokazati: da je navršio 15. godinu dobe svoje i da je dobrim uspjehom svršio četvrti razred realke ili gimnazije. Vidimo dakle, da su uvjeti polazka nakon preustrojstva znatno promienjeni s jasnom nakanom, da se polazak digne. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 11 <-- 11 --> PDF |
^ 63 «^ Oni djaci, koji žele polaziti zavod, a k tome potrebite kvalifikacije neiraadu ...... se, dobiv dozvolu kr. zemaljske vlade, podvrći prijamaom izpitu iz onih predmeta i n onom obsegu, kako to bude odluSio učiteljski zbor. Isto tako imadu se pođvr(5i prijamnom izpitu i oni učenici, koji bi željeli preći u višji tečaj učilišta, a nemogu izkazati, đa su na kojem jednakom učilištu svršili neposredno pređidući tečaj. Učenici višjega odjela ili su redoviti ili vanredni. Redoviti dužni su slušati sve predmete, koji . kao obligatni propisani, Vanredei mogu slušati predmete, koje si sami odaberu. Kao vanredni slušatelji mogu se primiti takovi, koji nemaju kvalifikaciju, potrebitu redovitim slušateljem, ili imadu tu kvalifikaciju, ali su voljni polaziti predavanja samo nekih predmeta. Kao učila služe zavodske zbirke i zavodski posjed. Obzirom na sadanje uređjenje zavodskih zbirka valja primjetit^ da je usljed preustrojstva zavoda nastala i ve^a potreba učila, te su se zbirke povećale i njihova se vriednost podvostručila tako, da zavod osim kabinetskih zbirka i liepu knjižnicu posjeduje. Zavod posjeduje slieđeće zbirke, kojih se stanje koncem godine 1889. u sljedećem izkazu izkazuje: L Matematička zbirka u vrieđnosti od . .. . . 596 fon 2. Tehnička zbirka j, „ j, , . . , 4.486 J7 3. Prirodoslovna zbirka u vrieđnosti od . . . . 2.078 ´ n 4. Anatoinička i živinarska zbirka u vrieđnosti od 3.262 V ..´ 5. Kemijska i tehnoložka ´ „ „^ „ ^. „ 6.824 6. Gospodarska zbirka u vrieđnosti od .. . . 3.502 ;> w 7. *Šumska zbirka u vrieđnosti od . . . . . 3.677^ r> 8. Oenologičko-pomologička zbirka u vrieđnosti od 300´ 1^ 9. Meteorologička zbirka u vrieđnosti od . . . 219 i> 10. Knjižnica u vrieđnosti od 12.109 n. .Ukupno . 37,058 fon Naukovanje traje za šumarstvo i gospodarstvo po tri godine, onaj pako, koji želi i jednu i drugu struku izučiti, treba k tome pet godina. Prvi tečaj, u kom se predavaja temeljne discipline i pomoćni predmeti, zajednički je za gospodare i šumare, a osim toga imade i drugih predmeta^ koji šumari i gospodari u II. i III. tečaja zajedno slušaju. I broj učiteljskih sila povišen je tako, da višji odjel t. j . gospodarsko i šumarsko učilište broji u svem ove sile: ravnatelja,, ujedno učitelja za gospodarstvo, 1 učitelja za gospodarstvo, 1 učitelja za živinogojstvo, 1 učitelja vinogradarstva, voćarstva i pivničarstva, 1 učitelja kemije, 1 učitelja prirodoslovja i fizike, 1 učitelj za matematiku, 2 učitelja šumarstva, 1 asistent za šumarstvo i 1 za gospodarstvo. ^ Sfcanje Šumarske zbirke koncem godine 18^0. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 12 <-- 12 --> PDF |
64 — Učitelji višjega odjela obvezani su prema potrebi predavati i pojedine predmete na ratarnici bez nagrade. Obuka šumarska tako je upriličena, kako sHedeća skrižaljka izkazuje: ´."e" čaj 2 li IL III. ^ il Predmet CP ji . .4 N3 h^ ES! .4 Aritmetika . . . . . . 3 II: Algebra ...,-... 2 21: Geometrija. 2 Fizika ....,. . = . 4 Kiimatolologija i meteorologija 6!! Obća zoologija .....,., 2 Botanika . .. 2 8 Mineralogija i geologija, . . 2 9 Obt^a kemija ....... 4 10 Anatomija i fiziologija domaće životinje 2 11 Etsanje prostoručno. . . . 2 12 Risanje tlovidno. .... . 2 13 Trigonometrija . . . . . , 14 Analitička geometrija .. . 15 Mehanika 16 Geodezija ........ 17 Deskriptivna geometrija . . IS Agrikulturna kemija . . ., , 19 Šumarska botanika ... . 20 Šumarska zoologija i entomologija 21 Sadjenje i gojenje šuma . 22 Čuvanje šuma ...... 23 Dendrometrija . . . . . 24 Lovstvo 25 Šumarsko i gospodarsko graditeljstvo . 2 26 Kulturna tehnika . . . , 1 27 Šumarska uprava . . . , .28 Uredjenje šuma. . . , . .4 29 Računanje vrieđnosti šuma 1 30 Uporaba šuma i šumska tehnologija 4 31 Šumarsko kućanstvo ... . 1 32 Povjest i literatura šumarstva 2 33 Šumarska statistika . . . . 1 34 Šumarsko knjigovodstvo . . 3 35 „ uredovanje , . , 1 36 Obče gospodarstvo „ ... . 2 87 Narodno gospodarstvo . . . 2 38´ Zakonoslovje 2 39 Uputa u mikroskopiju . . . 2 40 Risanje graditeljsko ... . 2 Ukupni broj sati 27 26 27 27 29 30 7 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 13 <-- 13 --> PDF |
66 - Vidi se iz gornje skrižaljke, da je obseg naukovanja riakoa reorganisacije vrlo povišea. . . ,._, Osim što se drže oa koncu svakog semestra izpiti, po!a/;a djaci jos i Mi rnim izpit, koji odgovara giranasialnoj ili realnoj maturi. Pitaju se važniji predmeti. Nakon preustrojstva vrlo se je digao polazak zavoda. Gospodarsko i šumarsko učilište križevatko za našu je <^««;:;^"»^;;^. ! like važnosti, jer je tečajem trideset godina svojega ^^f^anka u ,e...^^. ^ štilona stotine hrvatskih šumara, od kojih mnogi oahcna m,est. a ^........ "´"P S preustrojstva svršilo je nj.h 99, a -^ - P-^^^^f ^-.^^.^^^ bilo je 250´slnšatelja šumartva, dakle uku^o 349 ^^^^:^^^]^^^, Slavonije, nu imade ih dosta (43) iz obhžnjih zemaya, a nav.astK,o Jalm.c j i Bugarske, pa Srlnje, f^^^^;^´´^;;;;^^ ^ , ,,,^ ,,peodija tako. da ima Nakon preustrojstva zavoda poveoau jt i .. i ..^ ^vih ^..^^.danas 25 šti^dija za gospodarsku . ^^^^^^Jf ^,^ f^t ´a^^ đija . je samo za jednu ili samo za arugu struku, nu ^.au^ J ili za drugu, već po ton,, kakovi ^^J^f´^!^´^^^, ,ri,evačkog fo šu- Orisav dosele navedeno ustro,,st^o ^;^.^´"^f ^. .., ^^,^arskih drmarstvo u našoj domovini, valja spomenuti još i mstitucij,. „.u.na žavnih izpita." .. aosnodarenie sa sumarni iziskuje Sredinom našeg stoljeća uvmilo se je, da f^^´f´´^´´ ^ ^ ,,, ^..i. vrstnih strukovnjaka, koji su svojoj ´ ^ ^´´^´´...´^^Q „aredbu, kojom nistarstvo za poljodjelstvo i rudarstvo .zđalo lo. .ecn.a i.ou se uvađjaju državni šumarsla izpiti. osposobljuje za samo- Ovi državni izpiti diele se na M.je, KOJ ^ ^^ stalno vodjenje šumskoga 8«^-^-?;^.^^^^ ^^ ,užbu! ´ ´ stiče osposobljenje za javnu ^-^^^^,^,^, šumskoga gospodarstva Višji šumarski državm izF. za amo.ta^^^ ^^^^^^^ ^^^ ^^,^^_ obdržavaju se (za Hrvatsku i ^´^^^´^´´^^u u Za .ebn)^^^^_^ _ ^^^ .^ ^^^^^^ ^^^ ^^_ novina, a tko želi k ^mu izpitu pre^^en ^^ ^ -^^^^ .^ .^ ^ ^ ^^^ dinu dobe svoje, da je svršio kOje višje . . j^ ^ ^^ _^^^ ^^^_^^^^ ^^^^^^^^ bio najmanje dvie godine u pral.si ^´^´";^´^^^´ j^ ^;^,,, ,^ koju godinu učio diš.m praksom, a^o Je nakon svrse^^^^ ,^^, ,, , ^^ na kojem sveučilištu lU kojoj tehničko, .. j izradjenu tečajem i...i i predati .ai*o . »t´TatSt ."# ---# i...«U, <>. prakse. . izpitu pripuštah su b._ -a ^^ ^^^^^^ _^^^ ^^^^^^^ ,^^^^ šumarskog imadu najmanje takovo preaznanje A -^ J ^^^.^^^ i^avih izučavanjem šn- učilišta, i da su se tečajem najmanje pet^.a.a, . marskih znanosti , * Pobliže o to.o govore ^´^^´"^^1´ .... izložilo u Zagrebu. telJBtvo istoga uftilisU .. jub.lavnoj ..lozb^ ^ |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 14 <-- 14 --> PDF |
-~. .. ~ Izpit bio je javan, a dielio se je u ustaieni i pismeni. Kandidate izpitava! o Je izpitno povjerenstvo, sastojeee se iz trojice izpitatelja, od kojih je predsjednik imao biti visoki činovnik državne šumarske uprave. Izpitateiji biraju se svake godine. Nakon obavljenog pismenog izpita započeo je ustmeni. Ocjene bile su: „osposobljen" i „s odlikom osposobljen". Osposobljenim kandidatom izdavale su se sYJedo6be, a izpitni zapisnik zajedno s radnjami odašiljač se je ministarstvu. E nižjem šumarskom državnom izpitu mogu se pripustiti oni lugari i šumski čuvari, koji su svršili najmanje pučku školu, probavili u praksi najmanje tri godine, a navršili barem IS. godinu svoje dobe. Ovise izpiti drže godimice, javni Su i samo ustmeni, prem se i vještina u pismenih sastavcih izpitati može. Ovaj izpit, kao i višji, pravilno se samo dvaput polagati može, a tko ga nepoloži, nemože se više k polaganju izpita pripustiti. Ovi su izpiti velevažni po napredak šumarstva u našoj domovini tim više, što su ovakovi državni izpiti obvezatni i za sve službenike šumarstva, koji su u javnoj službi, dakle ne samo u državnoj. ^ Napredak šumarstva zadnjih godina nuždno je zahtievao neke preinake ove naredbe o državnih izpitih; pa je hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo po više puta mjerodavne faktore na to upozorilo, razlažuć potrebu preinake ove. već zastarjele naredbe. Stoga je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, izdala 18, listopada 1886, br. 33094. novu naredbu o polaganju državnog izpita za samostalno vodjenje šumarstva. . izpitu nepripuštaju se više autođidakti, već samo oni, koji su dobrim uspjehom svršili koje višje ili srednje učilište; koji m neporočni; navršili 22. godinu života; najmanje dvie godine bili neprekidno u praksi kod valjano vodjenog šumskog gospodarstva i koji podnesu vlastitim! nazori popraćeni strukovni spis onih šumarskih zbirka i poslova, koje su tečajem prakse vidili i obavijali. Istinitost toga spisa ima se potvrditi pođpisom pređpostavljenog šumarskog činovnika. Izpiti obdržavaju se u Zagrebu .. jesen i na proljeće u prostorijah kr. zemaljske vlade, a oglašuju se šest tjedana prije u „Narodnih Novinah" Po saslušanju hrv.-slav. šumarskog đružtva sastavlja kralj. zem. vlada imenik stalnog izpitnog povjerenstva od deset članova za vrieme od šest do šest go- gin^. Predsjednika imenuje vlada i to jednog izmedju višjih državnih ili zemaljskih šumarskih činovnika. Izpitom prisustvuje po kr. zemaljskoj vladi, odjelu za unutarnje poslove, izaslani povjerenik. Kandidati polažu .. ruke predsjednika izpita 10 for. izpitne takse. Svrha šumarskog državnog izpita, koji se ima položiti i pismeno i ust...., je ta, da kandidat dokaže, da posjeduje teoretičko i praktičko usposobljenje za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva. Predmetom izpita su sve grane šumarsko-gospodarstvene znanosti sa teoretičkog i praktičkog gledišta, dakle uz prirodopisne i matematičke temeljne znanosti i sliedeći predmeti: sadjenjegojenje šuma, upotrebljivanje šuma, izračunanje vriednosti šuma; uredjenje šuma, iBJeračina šumska, graditeljstvo´ i strojarstvo šumsko; čuvanje šuma i´manipu" |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 15 <-- 15 --> PDF |
~ 67 ~ lacija lova, ustroj državne šumarske službe; ustroj uredovnog djelokruga i ustroj šumarske službe u obće; zakoni o šumarstvu i lovu; zakoni tičući se uredjenja posjeda šumarskog gospodarstva^ te zakoni urbarski i porezni Kandidati, koji položiše izpit, proglašuju se „s odlikom", „dobro´* i „dovoljno" ospobljenimi, dakie mjesto prijaznih đvih ocjena, uvedene su tri. Nižji šumarski državni izpiti reformirani su ljetos, jer je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, izdala 2/ ožujka 1891. br. 30.551 ... 1890 novu naredbu u pogledu izpita kandidata za lugarsku, odnosno šiimsko-tehničku pomoćnu islužbu. Polag ove naredbe polaže se ovaj izpit kod nadležne županijke odnosno i kotarske oblasti. Predsjednik izpitnog povjerenstva jest dotični županijski nadŠumar, a kao izpitatelji mora da budu još dva osposobljena strukovnjaka. Izpitu pripuštaju se kandidati, koji su navršili 20 godina, bezprikorna su ponašanja i sa dobrim uspjehom svršili pučku školu, a nuz to da imadu dvogodišnju lugarsku praksu. Tko je svršio gradjaosku školu, nižju gimnaziju ili realku ili ratarnicu dovoljna mu je i jednogodišnja praksa. Izpit je pismen i ustmen. Izpitni su predmeti: 1. šumarstvo t.. j . poznavanje najvažnijeg drveća i prijajućeg mu tla, te najvažnije o sadjenju i gojenju šuma; 2. poraba šume, t. j . poraba najvažnijih vrstih drva u obrtih i kućanstvu i 0 važnosti i koristi šumskih nuzužitaka; 3. računstvo t j . sbrojitba, ođbitba, i,t. d. pa proračunavanje kubature pomoću skrižaljke; 4. lugarstvo i lovstvo, t, j . kako se oštećuju šume, pa poznavanje glavnih sumsko-ređarstvenih i lovnih propisa. Ocjene su: „veoma dobro upotrebiv´% „dobro upotrebiv" i «dovoljno npotrebiv". Izpitna taksa je 5 for. Izpit može se dvaput ponoviti. Kandidati odbijeni po županijskoj oblasti imadu pravo utoka na kr. zemaljsku vladu, Godimice polaže po više kandidata višje šumarske državne izpite; nu žalibože, sve do danas razmjerno malen se broj kandidata prijavljuje za polaganje mžjeg šumarskog državnog izpita- Uzrok je tomu, što nema lugarnica, i sto lugaii urbarski h obćina i mnogih privatnika samo djelomično čitati i pisati znadu. Lugarski su odnošaji naime takovi, da će inteligentniji i bolje stojeći seljaci riedko službu lugara poprimiti. Nadajmo se medjutim, da će u budu<5e i u tom smjeru na bolje okrenuti. Razloživ ovom razpravicom stanje šumarske nauke u Hrvatskoj, sa zadovoljstvom konštatujemo, da ... naša domovina, sloveći daleko obiljem i bogatstvom svojih šuma, nije ipak zadnja u kolu naprednijih zemalja, a do nas je šumari., da na utrtoj stazi dalje kročimo putem, koji nam napredak pokazuje, a patriotizam nalaže. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 68 — Literatura. Istom zadujih nekoliko decenija stala se je razvijati hrvatska šumarska literatura tako, da možeiDo kazati, ona je istom iz povoja izasla. Nije se tomu čuditi, kad eto .... tomu niti trideset godina, od kako je utemeljeso prvo hrvatsko šumarsko učilište. Prvi članci i brošure, razpravljajuće šumarska pitanja, većinom su njemačkim jezikom pisane. Bila je u ono vrierae takova struja, a nuz to šumarski strukovnjaci one dobe bili su ili stranci ili doduše domaći sinovi, aii uzgojeni većinom u stranih njemačkih šumarskih školah, pa im je pisanje na njemačkom jeziku bilo priiičnije, .... je bilo medju njima zanosnih rodoljuba, koji su se za napredak i dobrobit hrvatskog šumarstva toplo zauzimali. Takav je bio Dragutin Kos, Franjo Šporer, Antun Tomić i t. d. Najstarije, a po hrvatsko šumarstvo važno djelo jest na hrvatskom jeziku izašao šumski zakon carice Marije Terezije od gou. 1769, Ovaj zakon je važan, jer upućuje na velike koristi šuma po obće blagostanje, a govori u svojih 55 tačaka o racionalnom šuraarerjju i može se nazvati prvom naukom o šumskom gospodarstvu na hrvatskom jezika. Ovaj šumski zakon izdan je starim pravopisom, anarječjem kajkavskim, s tog se i tragovi gospodarenja sa sumarni polag ovog šumtikoga reda i danas u zapadnoj Hrvatskoj medju seljaci opažaju. Važno po uredjenje šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji jest djelce Dragutina Kosa, šumarnika grofa Erdody-a u Moslavini, koje je izašlo na njemačkom jeziku u Zagrebu godine 1.47. pod naslovom: „Das Forstvvesen in Groatien". Pisac razlaže žalostno stanje šumarstva u našoj domovini i upućuje, što bi zemlja, korporacije i privatnici učiniti morali, da se uvede racionalno šumarenje i šume od propasti sačuvaju. Živo zagovara namještanje domaćih si no vau šumarskih službah, a da to bude moguće, razlaže, od kolike je prieke potrebe, da se u zemlji osnuje šumarsko učilište. Ovako samo mogao bi ovaj po narodno gospodarstvo važni stalež doći do onoga položaja, kojega bi zauzeti morao. Govori i o nuždi namještenja šumarskog osoblja kod županija. Ovo djelce maleno doduše obsegom, au tim vriednijim sadržajem upravo je epokalno, jer je doista skoro sve što je Kos kao najnuždnije predlagao, kasnije i zakonima uvedeno. Ova knjižica osobito je zanimiva za mladje šumare, kojimi odnoSaji one dobe poznati nisu. Za šumarsku literaturu u njezinoj prvoj klici važan je „Gospodarski list", organ hrvatsko-siavonskog gospodarskog družtva, u kom je bilo i šumarskih članaka, pošto je i samo družtvo imalo posebni od:^jek za šumarstvo u svom prvom^ početku. Nastojanjem šumarskih strukovnjaka zasnovan bi god. 1847. u Zagrebu i „Šumarski list" na njemačkom jeziku pod naslovom „đas Forstbiatt. Zeitschrift^ Burnom god. 1848. prekinuto bi izdavanje tog lista i nastavljeno istom godine 1851. i 1852. Godina pedesetih stao je izdavat J. Ettinger „Jagdkalender ftir die MilitUrgrenze". Godine 1857. izdao je isti donjekle po šumarstvo zanimivo djelo ;,životinje, zvieri i ptice% Zemun 1857. Godine 1866. izdao je u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 69 — Bogoslav šulek .... sam nije Šumarski tsirakovnjak: .korist i gajenj a su m a´´. Za slavonske šumarske odoošaje važne su brošure Adolfa. Danhelovskoga, šumarnika baruna Pranđan-a, tako: „"Waldstand SSavoniens". Osiek 1884. Još prije u Osieku izašle sn od istoga naime godine 1862.: ^.Fassdaubentafeln". .Kubiktafeln" god. 18G5, ktraživanjein hrvatske flore u obće bavio se je i Dr= August Neilreich i napisao djelo, koje je izašlo nakladom c. i kr. zooložko-botaničkog družtva u Beču .,die Wegetations-.erbaltliisse von Oroatien", Wien 1868. Izdano djelo nije napisao Hrvat, mi ipak je za naše ođnošaje i hrvatsku bumarsku floru od važnosti- Slično djelo napisali su „Dr. Schlosser i Vukotinović" jezikom latinskim .^Fiora croatica^´ Zagreb 186^^. Godine IgTCl izdao je u Sisku VatrosJav Eacki: „sječenje i gojenje šuma", a god. J872. . Zagrebu: ..Šumarska 1 učba^´prvo djelce te ruke. Za ođnošaje Dalnr.acije i našega ....... izdao je god. 1870. u Zadru .- pl. Guttenbei´g na talijanskom jeziku djelo: ..La sel vi col tora ... ...ziale applicazione alla Daimazia et Istria", a to je djelo Krunoslav Jović preveo na hrvatski jezik pod naslovom: ..G-ojenje šum a sa osobiti m obzirom na 1).]...... i Istru´´. Ovo je šumarsko djelo mnogo razprostranjeno u nsi^em Primorju- Od istoga je pisca i djelo: „I bos obi ađ i fondi conuinali :n Dalmazia´S a govori 0 stanju i odnošajili dalmatin^kih šuma i pašnjaka, Neznamo s kojeg razloga nije ovo djelo prevedeno na hrvatski jezik. Godine 1872. napisao je Franjo Čordašiš i izdao u Zagrebu prvo djelo za naše lugarsko osoblje pod naslovom „Pou6nik za lugarsko osoblje" i time je doskočio p7"ekoj potrebi, podav hrvatskim lugarom, knjižicu.^ u kojoj je na kratko i jasno razloženo ono. stoje lugarom 0 šumarstvu najnuždnije znati. Da je bila velika potreba na ovakovoj knjizi kod nas, gdje posebnih lugarnica neima, najbolje svjedoči to, što je ovo djelo doživjelo god. 1887 već treće izdanje, .... je svaki put nakladom od lOOO komada izašlo. Godine 1872. izdao je u Beogradu Aleksa Stojković knjigu .Proizvo đjenje i uporaba šuma". Poznati šumarski strukovnjak A. Danhelovskj napisao je njemačkim jezikom svakomu šumaru dobro poznato djeio „Die Holztechnik Siawoniens´´ a izdano je u Pecahu god. 1873. Tim je djelom pisac potanko obrazložio proizvodnja i unovčenje hrastovog tvorivnog i građjevnog drva. Navlastito opisana je potanko proizvodnja hrastove francuzke dužice, koja je po našu trgovinu s drvom od najveće važnosti. Tim je djelom jasno dokazano, koja li vriednost leži u naših brasticih i kako valja računati, da se prava šumska pristojba od pojedinih sortimenta pronađje. God. 1876. izdali su dr. Schlosser i Vukotinović u Zagrebu „Flora ..cursoria" latinskim jezikom, a g. 1873, izdao je Vjek. Koroskenji „Obće šumarstvo" , .......... slušateljem gospodarstva i gospođaromj koji žele imati kratki pregled šumarske znanosti u obće. Sve većraa preotimalo je mah zakrašivanje naših primorskih šuma, a toga radi imali su se prikazati uzroci i naći 6 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 70 — uztuk proti takovomu zakrašivanjii. S toga je .. poziv krajiške vlade poznati strukovDJak A. Wesse]y napisao oveće djelo „Das Karstgebiet Militar- Kroatiens", koje bje po Ivanu vitezu Trnskomu na hrvatski prevedeno pod naslovom .... hrvatske Krajine". Ovo je djelo izašlo u Zagrebu godine 1876., pa se uz njemački tekst nalazi odmah i odgovarajući hrvatski. Ovim je djelom dao pisac shodne upute, kako bi se kras opet ozelenio i dao je vladi direetivu, kako valja postupati, da se to postigne i da se ta rak-rana našega šumarstva viđati stane. Godine 1877. pojavio se u Zagrebu „Šumarski list" doduše pod imenom njemačkim „Kroat.-slav. fo rstwirthschaftliche s Blatt", koji je kašnje prešao u čist „Šumarski list", organ hrvat-slav. sumarnog družtva, oko kojega se pomalo skupiše svi hrvatski šumari tako, da je postao mjesečnikom, te na ponos hrvatskoga šumarstva razprostranjen i čitan u svih krajevih naše domovine, a ima predplatnika i izvan domovine. Šumarski list izdaje se već petnaestu godinu. A, Bedo izdao je u Pešti god. 1878. djelo puno statističkih podataka za šumarstvo u državnih šumah Hrvatske i Slavonije pod naslovom „Die Beschrei bung der kongl. ungar. Staatsforste". Ovo je djelo za Bas tim poučnije, što državne šume naše domovine još uvjek velike površine zapremaju i dragocjeno blago u sebi kriju. Godine 1880. pojavio se je pisac šumarski F. X. Kesterčanek malenom brošurom na njemačkom jeziku pod naslovom: „Eine forstliche Studien- Reise". Agram 1880., a odmah sliedeće godine izdao je učevnu knjigu ^^Dendrometrija", Zagreb 1881., a sljedeće godine „Osnovne nauke o računanju vriednosti šuma" i „Kratka povjest šuma i šumskoga gospodarstva u Hrvatskoj". Obje knjige namienjene su slušateljem križevačkoga zavoda. Godine 1883. izdao je Vlad. Kiseljak učevnu knjigu: „Nauk o čuvanju šuma". Ova je knjiga ukrašena vjernimi slikami najvažnijih škodljivih zafeznika. Iste godine izdao je Vukotinoć u Zagrebu „Formae quercum ....ticorum", upoznav nas dosele mnogimi nepoznatimi suvrsti hrvatskih hrastova. Preveliko oporezivanje šuma polag novog katastra prinukalo je A. Danhelovskoga, da god. 1884. ovaj put hrvatskim jezikom u ime mnogih velikaša izda prigodnu brošuru pod naslovom „Prinos k povjesti šumskoga katastra u.Hrvatskoj i 5^}avoniji", doftim je već godine 1885. napisao i izdao u Beču: „Die Domainen Valpo und dohiji Miholjac in Slavonien". On opisuje gospodarstvo ovih dobara, na kojih je tečajem dugih godina kao šumarnik baruna Prandau-a službovao. D. Hlava izdao je brošuru pod naslovom „Odgoji van je vrbe", Zagreb god. 1884.´ Godine 1886. .pokrenuo je´ učiteljski sbor kr. gospođarsko-šumarskog učilišta križevačkog izdavati „Viestnik za gospodarstvo i šiimarstvo"^ a |
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 19 <-- 19 --> PDF |
kao četvrgodisajak donašao je članke gos[»odarske i Šumarske i onih grana, koje u to zasiecajii. F. X, Kestercaiiek sabrao je Bajpotrebitije zakone i naredbe, tiradi se šumai´ritva i izdao ih pod na^ilovom; „Sbirka zakoiia i naredaba odnosećih se na šuiTiarstvo i lov, valjainh ... kraljevine "Hrvatska i Slavoniju". Zagreb 188?. Mio Vrbaiiić izpunio je ćutljivu pra^^ninti hrvatske šumarske literature izdavanjem „šumskoga koledara^´, jer je takav koledar miždau i prakticnira šumarom, a i prigodora riešavanja primjera u obuci vrlo Duždao poniag-alo. Godine 1890. izdao je Josip Ettinger „humsko grmlje i drveće i: Hrvatsko j i Slavoniji´-- sa 52 ..... Ovo je djelo za hrvatsku i^unj.sku botaniku važno, a upoznao nas je pisac sa množinom odlika naših domaćili hrastova. Djelo nagradjeno je po hrv.-slav, šurn. družtvu. Način oko impregnacije po Piiisterovom sistemu opisao je 1. X. Kesterčanek u prigoduoj bro.šuri. pisanoj njemačkim jezikom, koja je izašla u Zagrebu podnaslovom: „Beschreibung des Pfisterischen patentirten Impregnirungs-Verfahrens und des dabei In Aav^endung kommendenApparates´´. Osim toga povremena literatura donosi članaka dom.aćih strukovnjaka. a imade i u austrijskoj njemačkoj šumarskoj literaturi mnogo raznovrstnih članaka, raspravljajući na^e šumarske prilike, koji su potekli djelomično iz pera naših domačiii sti´ukovnjaka. Time završujemo pregled hrvatske šumarske literature, gojeći pouzdanu nadu, da će domaća šumarska literatura još bolje tečajem ´lalnjih godina procvasti i douieti po hrvatsko šumarstvo onih plodova, kojim se od ... nadamo. Moguće, da je po koji pisac-stručar izpuštea prigodom sastavka ovoga pregieda našega knjižtva, nu to se je moglo samo slučajno dogoditi. Šumarstvo u SrbijL Piše proi. Milaii D. 01)radović~Li6aiiiii. Uživanje u veličajnoj prirodi, a u našoj divnoj zelenoj šuini naposeb, koje čovjek osjeća razgledajući i motreći ju kako sa naučnog, tako i sa etičnog i estetičnog gledišta .........) se uvećava, kad se mislima vratimo u prošlost i umnim okom razgledamo dogodjaje ijudske. koji se ovdje sbiše tečajem tolikih prošlih vjekova, i od kojih oni najsvježiji stoje ne samo u tiesnoj svezi sa historijom Srbije, nego joj čine najvažniji dio historije. Uazgledajući svu ovu divotu, koja nam se .. vrhuncia srbskih planina prikazuje, i koja pri tom izaziva srbskoj duši i tužne, ali i drage i miie uspomene, čovjek se mora ljuto ražaliti i onda mu nehotice dolazi pred očima škola u Srbiji, koja se je tako malo postarala, da u Srbinu razbudi Ijnbav prema čistome vazđubu, ..... prirodi i njenim okolišnim Ijepotam i prema našoj domaćoj historiji, prema elementima dakle, na kojima se temelji jedino sasvjestno rodoljubje. |