DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 60 — dosta dugo imaia strukovno naobraženo šumarsko osoblje, dočim sa šumama po ostaloj Hrvatskoj upravljali sami empirici ili tudjiaci. Krajišnici, koji su polazili šumarski zavod u Mariabrunnu, bili su većinom državni krajiški stipendiste. Ovaj ... je šumarski zavod dao vrstnih strukovnjaka, kakvi su: Franjo Šporer, Antun Tomić i mnogi drugi. Mnogo manje dojimao se je hrvatskog šumarstva šumarski ^avod u susjednoj Ugarskoj u Šćavnici, osobito od onog doba, odkad je zavladao dualizam, a do sad nastavni na toj akademiji njemački jezik zamienjen magjarskim jezikom. Pa ako su oba ova šumarska zavoda bila uviek na najboljem glasu, ipak je polazak ovakovih zavoda izvan zemlje bio samo gdjekojim moguć, jer šumarstvo bilo je u obće na slabili noguh, a školovanje skupo. Oni dakle, koji su počeli uviđjati važnost šuma, nisu ipak mogli dobiti domaćeg šumarskog osoblja, stog nalazimo kod javnih, služba i kod većih vlastelinstva samo tudjince kao upravitelje šuma, većinom Njemce i Čehe; kod manjih upravljaju šumama gospodarski upravitelji. . Đa se udovolji potrebi na domaćem šumarskom osoblju, počelo se je promišljati 0 ustrojenju domaćeg šumarskog zavoda. Nastupom absolutizma promienili su se u velike i stari patriarkalni odnošaji. Izgrađjivanjem raznih prometila, navlastito željeznica, porasla je vriednost šuma i šumskih proizvoda, koji sad u sve većoj mjeri dolaze ua svjetska tržišta. Kako je rasao prihod iz šuma, tako se je i šumarsko osoblje sve više tražilo, a vlada absolutistička uvažiV to, potaknula je pitanje o ustrojenju gospodarskog i šumarskog učilišta, te bje ustrojenje takovog, odstraniv mnogobrojne zaprieke i potežkoće, previšBJom odlukom od 12. travnja 1860. dozvoljeno u Križevcih. Želja šumara hrvatskih izpunjena bi, a velikom požrtvovnošću savjetnika Mojsije Baltića učilište bi već 19, studenoga iste godine svečanom službom božjom otvoreno i sljedeći dan predavanje u pripravnom tečaju započeto. Ovo je učilište od početka već srednje, a nosi naslov: „Kr. gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcih," Prvo doba. Svrha križevačkog gospodarskog i šumarskog zavoda bila je: 1. znanstveno i praktično obrazovanje mladih ljudi, koji će gospodariti na imanjih srednje ruke, ili će pod zakup uzin^ati vlastelinstva ili pako obnašati službe kod uprave kojega gospodarstva. 2. Znanstveno ili praktično obrazovanje mladih ljudi, koji će obavljati službu šumara kod vlastele ili obćina, ili pako stupiti u državnu službu. Tko je želio da stupi u zavod, morao je izkazati, da je navršio 17, godinu dobe svoje, da je zdrava tjelesna ustroja, pridonieti svjedočbu o poštenom i ćudorednom vladanju i dozvolu roditelju ili skrbnika, da smije u zavod stupiti, đa je svršio malu realku (za onda od 3 razreda) ili malu gimnaziju i da je barem dvie godine vježbao na ... šumskom gospodarstvu; a ako je imao viših škola, dosta je, da se izkaže jednogodišnjom šumarskom, praksom, a nadje li se napokon, da predložene svjerloćbe nisu prenia uvjetom primanja, neka se |