DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 124 Praktično ustanovl|en|e vrsti i sastava tla. Obdenito je poznata i priznata činjenica, da je od velike važnosti po kulturu biljka u obće, a osobito po kultura šumskih rastlina vrst i sastav tla, — pa je upravo nepojmljivo, da se baš tomu tako važnomu predmetu u našoj struci razmjerno vrlo mala pažnja posvećuje. Naši posjednici šuma imadu razna ratila i strojeve za izmjeru površine tla, kojimi se do krajnosti cjepidlačari; dočim ćemo u malo kojeg posjednika naći ma i najprimitivniji stroj za bonitovanje tla, — kao da su dva tri hvata zemljišta za šumsko gospodarstvo od veće važnosti, nego posve mršavo i lošo šumište sa slabo uspjelom ogojom šumskog bilja na ogromnih površinah. Nije mi ni na kraj pameti, da budem protivnikom onoj pažnji, koja se dan danas posvećuje izmjerivanju i omedjašivanju šuma; ali mislim da bi mnogo bolje bilo, kad bi se razmjerno veća pažnja posvetila bonitovanju tla i uzgoju šumskog bilja, nego li to danas biva. Upravo je nepojmljivo, kojom lahkoumnošću se taj toli važni momenat vrlo često slabo uvažuje. Procjena šuma, odnosno uredjenje šumskog gospodarstva kao miljenae šumarske struke, koga možemo punim pravom nazvati poezijom šumarstva, popeo se je do visoke savršenosti, a kako mu se sve veći mar posvećuje^ napreduje on danomice sve više i više. On nam je prvi pokazao^ kako je šumarska znanost obsežna; on nas je prisilio, da priznamo nedostatak znanja pojedinca prema sveukupnom znanju, koje naša struka zahtieva, te po tom da taj ogromni i zamršeni skup znanosti razdielimo u pojedine dielove. Dan danas imademo već u šumarskoj struci specijalista taksatora, što je vrlo naravno, jer se niti od najvrstnijeg stručara nemože zahtievati, da bude podjedno uzor taksatora, uzor tehnologa, uzor kultivatora i t. d. Ako i ne veću važnost od taksacije, ali svakako istu važnost imade i uzgoj šuma, — pa ipak je danas još nepoznat specijalista „cultivator" (bar ne u onoj mjeri, kao kod taksacije). Medjutim o tom drugi put. Kako sam gore spomenuo, obraća se na bonitovanje tla razmjerno neznatna pažnja, te je s toga šumaru uz razpoloživa sredstva cesto vrlo mučno, a gdje kad skoro i nemoguće upustiti se u toćno razlučivanje vrsti i sastava tla. U takovih slućajih biti će dobro, ako se posluži sredstvom, koje ću niže naznačiti. Nu prije nego što ću se upustiti u razpravu obećanog praktičnog sredstva, izpovjediti moram iskreno, da nisam nakanio bog zna kakove novotarije komu narinuti pođuke radi, nego sam sakupio obće poznate činjenice, a ove poredao u nekakav, pregled, nebi li tim u zgodnom času komu tomu dozvao u pamet ono, što mu je poznato, da se tim okoristiti može. Kako se iz niže navedenoga razdielenja razabire, nastojao sam pregledno iztaknuti njeke, na prvi pogled vidljive i velikom ...... shvatljive pojave, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 29 <-- 29 --> PDF |
,.:. ^ ™ 125 ^ koji nam prilično točno banitovanje tla omogućuju. Pri tom sam se držao sliedećih pravila: L da je stanovitim biijkam m valjano uspje van je potrebita stanovita vrst i sastav tla, pak da potonje možemo \z prvoga ustanoviti i 2. da se stanovita vrst i stanoviti sastav tla razj^oznaje po njekih stanovitih svojstvih. I. Težko glmeno tlo.. Takovo tlo poznaje se po sliedećih svojstvih: 1. na njemu osobito dobro uspjevajn: a) preslica (vošće poljsko, equisetum5 Schachtelhalm), b) pustenka (poljtrichum, Haarmoos),., c) cirsium (Ackerdistel), d) atherais coluta (stinkende Kamille), e) athemis (Ackerkamille), f) čičak (repinac, arctium, Klette), g) ovsik (bromusj Tresspe), h) hlupčasta oštrica (dactylis, Knaulgras), i) Ijulj-vrat (lolium, Eeigras) i napokon kao samonici j) pir i pšenica. 2. Ako je bar donjekle vlažno, onda se na površini lasti, ako ga gladkim željeznim orudjem (motikom, plugom) zarežemo, a opipa je mastua. 3. Grude, koje su postale kod obrađjivanja, velike su i nerazpadaju se dulje vremena. 4. Brzo sušeno razpnca. 5. Podržava vlagu vrlo dugo. . 6. Nepropušća vođu. 7. Ako nanj huknemo, zaudara osebujnim (amonijakovim) vonjom. "11. ...11«> tlo. 1. Na takovom tlu uspjevaju osobito sve livadne trave sa čbunjolikim korjenjem, sa visokom vlati i plosnatim lišćem. 2. Znakovi vanjski t. j . fizikalna svojstva su mu ista kao kod težkog ilovastog tla, samo su prema množini priraješanog pjeska manje izraziti. IIL Pjeskovito tio. 1. Na takovom tlu uspjevaju vrlo dobro: a) mirisan bus (aira canescens, Duftige Schmiele)^ b) pješčana ječmika (eljmusarenarius, Sandhafer), c) turovac (kozja brada, tragopogon, Bocksbart), d) poljska povrtniea (trizalj, raphanus raphanistrum, Hedeiich), e) vlasulja (festuca ovina, Schafsschwiengel), f) kovilje (agrostis, Haarstraussgras) i sve one biljke, od kojih se korjenje horisontalno na razdaieko razvriežuje. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 30 <-- 30 --> PDF |
_ 126 — 2. Ne lasti se, a opipa je hrapava, 8. Grude kod obradjivanja ili ne postaju ili su malene i brzo se razpađaju. 4. Ne liepi se nikada za orudje, 5. Vrlo brzo se suši. 6. Propušća vrlo lako vođu. 7. Trveno u zdjelici škripi. IV. Vapneno tlo. i. Na takovom tlu osobito uspjevaju: a) sve naše leptirnjače (papiliouaceae), osim toga žutilovke (genista, Ginster) i sarothamBUsa (Besenpfriemen), b) razne vrsti zanovjetS. (cjtissus, Geissklee), c) kurikovka (popova kapica, evonimus, Pfaifenhuthen), d) pasjakoviua (rhamnus, Kreutzdorn), e) sve vrsti jarebike (sorbus, Eberesche), f) ovčje runo (anemone silvestris, Wiudblume), g) Sestoslavica (veronica spieata, Eiirenpreiss), h) zimzelen (viuca, Sinngrtia), i) ustavač (orchis fusca), j) crevljac (cipripedium calceolus, Frauenschuh), k) grahorica (lathyrus, Platterbse), 1) paviđ (škrobut, elematis vitalba, Waldrebe), te m) samonikle: bukva, javor i jasen. 2. Grude u obće ili ne nastaju ili su vrlo malene i odmah se razdrobe. 3. Ne liepi se za orudje, 4. Boja mu je biela. 5. Octom poliveno šumi. 6- Propušta vodu vrlo lako. V. LapoMo tlo. 1. Na takovom tlu osobito uspjevaju; kupina (rubUiS caesius, Brombeere), lucerna (medicago lupulina, Hopfenklee), djetelina, sočivaice i podbjel (tussilago farfara, Huflatich). 2. Grude su kod obradjivanja malene i razpadnu se odmah. 3. Octom poliveno šumi. Vi HEMOSHO tlo» 1. Na takovom tlu uspjevaju vrlo dobro: a) gljive (vrganji, fuBgi, mjcetes, Pilze), b) koprive (urticae, Bremessel), |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 127 .— c) pomoćnica (solanum, Nachtschatten), (1) resulja (mercurialis, Bhigelkraut), e) rosopas (cheiidouium, Schulkraut) i f) smrdljivi ždralinjak (geranium, Stinkender Storchsclaiabel). 2. Boje je tamno smedje do crue. 3. U vođi kuhano posmedji. 4. Žareno postaje znatno lagljim. 5. Kad ga osušenog topia kiša smoči, ;caudara. VIL TlOj koje sa 1. Na takovom tlu uspjevaju osobito: a) preslica (equisetum) i samonici hrasta, breze, briesta i crnogorict^, te većina biljka sa dugom vlati i plosnatog lišća. VIII. Tlo, koje sadržava alkalije. 1. Na takovom tlu uspjevaju najbolje: a) koprive (urticae, Brennessel), b) bujad (Farenkraut) i c) većina otrovnih bilina. IX. Željezovito tlo. Boje je žućkaste ili crvenkaste t. j . rdjaste. X. Tlo vlažno. 1- Na vlažnom tlu uspjevaju osobito; a) bjeka (luzula, Hainbinse), b) sita {kalac, juncus, Simse) i c) šaš (....., Siedgras). 2. Na posve močvarnom tlu rastu: a) trstika (calamagrostis silvatica) i b) vjetrogon (eriphorum, WoIIgraser). XI. TlOj koje wpija vrlo vodu označuju trave sa visokom vlati, širokim lišćem i čbunjolikim ........, kao; a) vlasnjača (poa pratensiSj Ptisspengras), b) klupčasta oštrica (dactylis giomerata, Knaulgras) i c) divlja zob (avena elatior). XIL Tlo, koje se vrlo iako ugrije i brzo suši označuju trave sa dlakolikim korjenjem i uzkim odnosuo čekinjavim lišćem, kao a) vlasulja (vestuca ovina), b) kovilje (agrostis elfitior), c) bus (aira fleksuosa) i d) vriesak (resolja, caliuna, Besenhaide). |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 128´ — ... Tlo posre ...... pokrivaju lišaji (Schorfflechten) i jagalji (eladonia rangiferina, Renntierflechte). Konačno spomiDJem, da bi od velike koristi bilo, kad bi si svaki šumar u svojoj ručnoj knjižici, koju uviek sobom nosi, u kratko zabilježio gore pomenuta pravila i posebne bilježke (kako ih nalazimo u Fromnie´s forstliche Kalenđer-Tasche) o površinah, koje bi se tečajem godine imale pošumiti. Tako bi on mogao sabirati prigodom svakog izleta u šumu potrebite podatke za ogojuu osBovu. , Bogoslav ml. HajeL Posljedice^ koje nastaju sgrtanjem i odnašanjem šošnja iz šume. Piše JL D. ..-...... Različite su i mnogobrojne opasnosti, koje šumi priete, ali najveći i najopasniji neprijatelj šumi je najsavršeniji stvor na zemlji, koji se od drugih životinja razumom-odlikuje, a to je čovjek. Poznavajući od prije važnost šušnja za šumište, možemo sada punim pravom kazati, da najveća opasnost šumi prieti, ako joj se oduzme pokrov tla, a ovo čini baš samo čovjek. Štetne posljedice od sgrtanja šušnja pokazuju se kako na tlu, tako i na. drveću. a) Štetne posljedice .. šiimištii, koje postaja sgiptaiiJeM šuŠBJa. Sgrtanjem šušnja u šumi oduzima se šumištu njegov pokrov, koji ga od svih nepogoda brani i čuva. Ođtuda dolazi, da za vrieme plahih kiša u planinah struji vođa velikom brzinom u dolove i tim proruje. mnogobrojne jarke i nabuji potočiće t. j . bujice, koje sve, što na putu nadju, sobom ponesu, poplave i pokriju nizine sa zemljom, šljunkom, pieskom i blatom. Onda narod kuka iz zdvojnosti nad počinjenim štetam, Izplakano šumsko tlo izgubi skoro svoju rahlost, pošto se padanjem jake kiše sve one šupljinice u tlu začepe i izpune. Tim postaje površina tla tvrda kao guvno. Sa šušnjem i mahovinom odnese vođa u isti čas i onaj plašt odnosno spremnicu, u kojoj se voda inače zadržava, Ođgaljeno Šumsko tlo izsušuje se ne samo prenaglo, nego i do velike dubljine, što je kod dobro sačuvane zemlje nemoguće. Zemlja nemože da uzdrži vlagu, te izgubi najzad i posljednji zaklon proti žegi, studeni i mrazu. Sgrtanjem i oduzimanjem šušnja oduzimamo mi šumi glavno tvorivo za pravljenje crnice. Kad već znademo, kako veliku važnost ima humus za plodovitost šumskog tla, onda možemo lako pojmiti, kakova se šteta nanaša šumi. |