DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 137 -^,
. Osobitu ...... uložio je i pisac i nakladnik u to, da knjiga urese vjerninai i
krasnimi slikami, a to je zaista bolje, nego sva ......... razglabanja i opisivanja
predmeta; o kom se radi. Ovakoviini slikami obiljno je urešena besjeda u knjizi.


Mi ovu knjigu žarko ........... našim vriednim stručnjakom. V. . — Č-—,


Osobne viesti.


Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatsko, Slavonije i Dalmacije izvolio je imenovati
šumarskog pristava Josipa Kiseljak a kotar, šumarom u sv. Ivanu-Žabno kod križeva5ke
imovne obćine sa sustavnimi berivi. ^


Odlikovanja. Njeg. ces. i kr. apostol. Veličanstvo blagoizvoljelo je u priznanje
zasluga, stečeuib oko uredjenja šumske paše u Lici i gor. Dalmaciji premilostivo podieliti
kot. predstojniku u Gospidu, Ostoji VuČkoviću , zlatni krst za zasluge
s krunom; kr. vlad. Šumar, povjereniku Robertu Fischbacb u zlatni krst za zasluge
i ob(^. vie(5niku u Srbu, Iliji Jelač i srebreni krst za zasluge.


Umrli. U Vinkovcib umro je 24. sieČnja t, g. kr. nadšumar Adolf Peternek .
Pokojnik počeo je služiti 2 5. siečnja 1859, kao šumar u bivšoj slunjskoj, a poslie u
brodskoj pukovniji. 18. svibnja 1874. promaknut je na Sin kr. nadšumara u Novojgradiški,
a poslie služio je i u Glini, te je god. 1880. premješten bio u Vinkovce,
gdje je u 61, godini na influenciji umro.


Ostavio je udovu sa 3 sina. Labka mu zemljica! ,


22. veljače t. g. umro je ovdje c. kr. umirovljeni Šumski ravnatelj Franjo
Keile r u 79, god, starosti. Labka mu zemlja bila!
Sitnice.


Slike originalne iz lovskih prilika. Mi smo u našem družtvenom organu
mjeseca lipnja 1891. na strani 278, spominjajuć priredbe za lanjsku jubilarnu gospodarsko-
šuraarsku izložbu, medju ostalim iztaknuli, da je naŠa vrla zemljakinja iz kršne
Like gospojica Matilda pl. Mestrovi ć priredila šest komada uljem priredjenib originalnih
slika lovskih, tri veće a fci-i manje, koje bijahu izložene u našem paviljonu
za dekoraciju lovskog odjela.


Osim ovih slika izložila je spomenuta umjetnica u dvorani za umjetnine u
kr. zemaljskoj obrtnoj školi još devetnaest originalnih slika u ulju kao umotvorine iz
naravi. Za ove potonje izložke podieljena je istoj od družtva umjetničkog poŽastlia
diploma u priznanje osobita rađa i marljivosti, te umjetničke vještine oko priugotovljenja
upitnih slika. Ovdje nam je pobliže opisati gornje slike, koje bijahu izložene
u šumarskom paviljonu, a te su :


1. Dvie ustrieljene alpinsk e kokošice , privezane na smrekovoj grani; visina
slike je 115 cmtr., a širina 61´/2 emtr.
2. Gnjeta o ustrieljen visi zajedno sa iovskom puškom i torbom na stieni; ista
veličina kao pod 1.
3. Ze c ustrieljen visi o stieni s lovskim Šeširom i rogom; ista veličina kao pod 1. i 2.
4. Dvi e Iještark e ustrieljene vise nuz grančicu četinjače; visina slike 70
cmtr,
a širina 52 cmtr.
5 Plisk a ustrieljena visi o stieni; ista veličina kao pod 4. napokon


6. Dv a brav e nj ak a ustreljena vise na stieni; visina slike 60 cmtra, a širina
45 V^ cmtr.
Prednavedene slike nalaze se u ukusno izradjenih okvirih iz tvrda drva naravske
boje, a veličina istih ra^umie se ijedno s okvirom.




ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 42     <-- 42 -->        PDF

^ ´ — 138 — ,


Mi smo zamoljeni, da ove slike u ime gospodjice Matilde pl. Mestrovi ć preporučimo
2ia prodaju našoj velegtovanoj šumarskoj publici^ slavnim npravam imovnih
obćiua i p. n, našim veleposjednikom i svakom prijatelju lova i n obće lovekih prilika.
To pako činimo drage volje, preporuSujuć iste slike u interesu podupiranja
domac^e umjetnost i i pobudjivanja uaše čestite zemljakinje na daljni ustrajni ..
punim pravon:! svakoj pažnji, jer su zbilja toga i vriedne.


Slike pod 1, 2 i 3. stoje svaka po 100 for., a one pod 4,, 5 i 6 svaka po
50 for. Prijave glede kupa upitnih slika neka se izvole upraviti na uredništv o
Šumarskog a lista , koje je pripravno drage volje i pobliže obaviesti dati u rečenom
smjeru.


Po čemu ćeš razpoznati đubov ili iužnjakov žir od kitnjakovog žiraP
Često se inože dogoditi, da smo sbog nerodice želuda prisiljeni kupiti žir od kakove
poznate ili nepoznate sjemeujarej te kad ga dobijemo, doći ćemo u nepriliku, jer negnamOj
da li nam je dotićna ejemeuara pravi Želud poslala t. j . od onakove vrsti,
kakovu želimo za sjetvu imati.


Nadšumar Frombling daje nam upulu^ kako ćeŠ razpoznati dubov iU lužojakov
žir od kitnjakovog žira. On kaže: Želud ili žir od duba ili lužnjaka ima oštre i crne
uzdužne crte (pruge) kao da su sa crtaljkom izvučene, dočim su te crte na kitnjakovom
žira posve pojedoake*


Onili crnih crta na duhovom žiru nestati de onda, ako je takav žir vrlo suh ili
ako se takav žir sakupi izpod onakovog drveća, od kojega je lišće već posve svletlo
i poput žute kože postalo. Ali te crne crte ili pruge pojavit će se opet na takovom
žiru, ako ga u vodu postavimo.


Ovakovim obilježjem moći ćemo sigurno razpoznati, da li je žir dubov ili kitnjakov,


DoTBišljatost štetočinitelja. Da se vidi, kakovimi se domišljatimi sredstvi služe
štetočiniteiji, da zavedu upravne oblasti i šumarsko osoblje prigodom i-azpravnog postupka,
neka bude s ovo njekoliko redaka opisan dosta zanimiv slučaj, koji se je dogodio u
mjestu Kosinju, ličko-krbavske županije, nebi li sličan dogođjaj možda šumsko-čuvarskom
osoblju i drugdje prigodice dobro došao,


U državnom Šumskom predjelu „Bakovac do Bbvana" kr. Šumarije kosinjske,
imade u mješovitom bukovju i jelviku takodjer priličan broj visokih, zdravih i uzraslih
javora od znatne debljine. I^voz drva nije fcegotaa, jer tim šumskim predjelom
vodi cest^ iz Kosinja do parne pile u Stirovači i dalje do Stinice na moi-u.


StetoČinitelju .. iz KrŠa, pravoslavne vjere, prohtjelo se je prisvojiti najliepši
javor, koji tamo uz cestu raste, pa je stao razmišljati, kako bi se javora dočepao, a
da ga kod tog posla lugar nezateče.


Bijaše upravo katolički ili kako ga pravoslavni nazivlju „kranjski Božić." Zima
bila je dosta ugodna, a s toga se je šumskim kradljivcem pružila dobra prilika, da
86 Što više kriomčareiijem bave.


StetoČinitelj .. smisli sve misli u jednu, pa .. se taj dan, na koji katolici
slave porodjenjs Spasitelja, pričini najsgodniji, da zamišljeno svoje djelo ili bolje rekuć
nedjelo izvede. Nije moguće, da bi lugar katolik taj dan obilazio šumu, ta i on mora
barem na „Božić" u krugu svoje obitelji ostati i porodjaju Spasitelja radovati se. Tako
je morao misliti štetočinitelj .., te se s toga zaputi na saonah u državnu sumu, posječe
javor, prepili ga u trupce, i u noći svojoj kući odpelja.


Opazivši lugar .., da mu je u šumi javor posječen, stade u selu Bakovcu propitkivati
i pretraživati, nebi li kako krivca n^mjušio, te sljedeć trag saona i opaziv
ostale znakove, uvjerio se je, da je javor zaista ..... dotičnom selu odvožen.


Poslovica kaže: „zaklela se zemlja raju, da se njene tajae znaju." To se je i
ovaj put obistinilo, jer su seljaci vidjeli dotičnog štetočinitelja upravo na Božić, kad




ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 43     <-- 43 -->        PDF

-^ 139 —


je pošao sa saonicama u drva, a čuli su ga noćju, kad se je povratio ku(5i. Jedan
dapa6e vidio ga ..^ gdje na dvojili saonicali trupce vozi.


DočuvŠi lugar .. za to, poliiti ..... k obćinskom uredu, zatraži asistenciju i
dozvolu, da može kod tog seljaka premetačinu preduzetl. I zbilja lugar nadje .....liko
sakrivenih i posve frižkih javorovih dasaka i okoraka, jer je .. medjutim trupce
rukom brže bolje izpilio. Na pitaiije, odkud mn te daske, stade ee raudri .. koje
kako izgovarati, te nehjede ni 6uti o tom, da je on javor u državnoj Šumi posjekao.
E.eče, da je lugaru slobodno napraviti prijavu, a on. da ce pred sudom već dokazati,
odkud mu daske. Uslied toga odustane lugar od zapljene i transferaćije tih njekoliko
dasaka^ pošto se je .. tomu kriepko opirao, izjaviv, da &e on svoju nedužnost pred
sudom dokazati. Osim toga nisu se nigdje ni kola dobiti mogla, kojimi bi se te daske
do obćiuskog ureda dopremile. Lugaru dakle nepreostane drugo, nego da sastavi prijavu,
koju je šumarija predložila oblasti na nadležno uredovanje.


Prigodom preslušanja kod oblasti uztvrdio je okrivljenik, da je on javor na svom
vlastitom posjedu posjekao, dapaSe da svoju nedužnost dokaže, položio je predujam i
zamolio, da izadje povjerenstvo u njegov gaj, gdje 6e viditi javorov panj i osvjedočiti
se, da je onaj isti javor, od kojega je on daske izpilio. Tim je lugar došao u veliku
nepriliku, jer Uo ce biti, ako okrivljenik bude nevinim proglašen, tko će nositi povjerenstvene
troškove i t. d. ?


Kad je povjerenstvo dovedeno na dotični javorov panj u Štetočiniteljevom gaju,
..... ga lugar pobliže pregledavati i obilaziti, te mu izmjeri debljinu, koja se je za
6udo slagala sa debljinom onog panja, koji je posječen u državnoj šumi. Oko javorova
panja rasla je bujna trava, dapače i jagode, nu jedna pokrajna žila kao da nije baš
naravnim načinom iz zemlje izrasla. Uslied toga zatraži lugar sjekiru i motiku, na Što
žtetočinitelj .» probliedi i nehtjeđe sjekire i motike dati.


Medjutim domogne se lugar ipak njekako sjekire, te udari ušicami od sjekire
baš žestoko po panju — i gle čuda! Panj, kojega tečajem kakovih sto godina ni
bura, ni oluja nebi mogla razklimati, trese se i klima uslied udarca sjekire, kojom
slabašni ljudski stvor zamahuje. Lugar poČme zatim odkopavati žile javorog panja, a
izaslanik upravne oblasti i svi prisutni začudiše se, kad su opazili, da je pod žiljem
šupljina, a žile da su sjekirom izpresjecane. Panj se je počeo sve bolje klimati, kad
ga je lugar ponovno sa sjekirom udarao, pa sad dakako nije trebalo službujučemu
činovniku dalnjih dokaza, da se o krivnji štefcočinitelja osvjedoči. StetoČinitelj ., našao
je naime javorov panj negdje drugdje u Šumi koji je posve sličan bio onomu panju,
koga je posjekao u državnoj šumi, te ga je izkopao´ i u svojem gaju zakopao u svrhu,
da tim povjerenstvo zasliepi. Videči sada StetoČinitelj, da ga je lugar nadmudrio, zasrami
se i pobježe sa tog kobnog mjesta, pa priznavši svoju krivnju, plati dragovoljno
šumsku Štetu i trošak povjerenstvenog izviđa.


Dakako, da mu je upravna oblast osim toga pružila još i tu liepu prigodu, da


u samoči i hladu razmišlja o dogadjaju, koji se je za njega tako kobno svršio. V. P.


Sredstvo proti cjepotini bukovog drva. Neima sumnje, da je mnogi šumar


izkusio, da se bukovo stablo rado cjepka t. j . da najliepše i bezgranato takovo drvo


poslie obaranja ili nješto kasnije pucati počme. Tim razpueanjem nastaje znatan gu


bitak, na drvu za lies j a taj je gubitak tim osjetliviji, čim su povoljniji odnošaji tla


za valjan rast bukovih stabala.


Da se ovakovo škodljivo razciepanje bukovog stabla uspješno zaprieČi, kušalo se


je pred dvie godine tomu zlu doskočiti tim, da se je svaki odrezak aa vrŠku poslie


obaranja bukovog stabla ili za njekoliko tjedana poslie toga opetovano naličio sa jakim


mazom od vrlo jeftinng „carbolineuma.*´


Posljedak takovog mazanja sa carboiineumom bio je vrlo povoljan, a takav po


stupak proti cjepotini bukovog drva preporuča se u onom slučaju, ako su povoljni




ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 44     <-- 44 -->        PDF

- 140 —
odnosHJi tla pospješili brzi rast bukovih stabala odnosno onda, ako uBapred slutimO;
da t5e bukovo drvo dugo ležati na skladištu ili u šumi.


Koje drveće najradje osine munja? Dugim posmatranjem došlo se je do
iakufitva, da raznoliko drvede ima manju ili ve<5u snagu da privuSe munju. Sad nam
je poznato, da je du b ili hrast najve<5i ljubimac munje, jer u dub munja najradje
treska, Poslie duba ljubi munja redom ovo drveće: jablan, topolu, jelu, smreku, bor,
brezu i bukvu.


Kako se od tud vidi, najpogibeljnije je boraviti za vrieme oluje pod dubom^ a
najmanje pod bukvom. Biti će to od tud, što je dub obilno veoma granat sa kožnatim
Uš($em i što ima mnogo trieslovine, dakle Željeznih slučenina i t. d.


Izviešće o urodu šumskoga sjemena od Julija Stainera, vlastnika sušarne
i sjemenjare u Bečkom ISIovomjestu. Urod šumskoga sjemena bio je prošle
godine vrJo slab. Imenito slabo je urodilo sjeme od crnog i bielog bora, a joŠ
lošije urodilo je jelovo, smrekovo i ariševo ....., dočim se sbog nerođice nije
moglo ni sjeme od borovc a u velike sakupiti.


Osim jasen a i bagrem a nisu ni sve druge vrsti listaje velikim naporom samo po nješto sakupljeno od brezovog, javorovog ijobovog
sjemena, ali i ta zaliha je vrlo neznatna,


Ciene crnogoriSno g sjemena poskočile su znatno sbog nerođice i male zalihe
sjemena, te je dvojbeno, da <5e sadanja zaliha jelovo g i ar i ševo g sjemena potrebu
za ovu godinu obezbiediti.


Stoga se preporuča, da treba Šumsko sjeme sad u horu naručiti.


Po kakvoći je sjeme od crnog i bielog bora vrlo dobro, te se za
klicavost od 70 — 80^0 jamči, dočim je klicavost jelovog i ariševog sjemena nješto
manja i to: od prve vrsti je klicavost oko 60—65**/o, a od potonje vrsti sjemena
30—35^0, te se unatoč tomu može reći, da je takovo sjeme još uviek dobr e
srednjekakvoće,


Žepni sat mjesto sjeTernice. Šumari mogu se za nuždu lako poslužiti običnim
žepnim satom mjesto sjevernice, da pronadju južnu točku (jug).
To se može ovako učiniti: Žepni sat postavi se vodoravn o na dlan ruke, te
ga okreći tako dugo, dok malu skazaljku sata prema suncu točno nagodiš.


Ako bi satno kazalo (Zifirerblatt) razdieljeno bilo u 24 Jednake Čestice ili dielove,
onda bi brojka 12 kao poludnevna doba pokazivala južnu točku, dakle jug, jer bi
u tom slučaju bio takav-sat sličan prividnoj sunčanoj putanji, te-bi se imala kazaljka
sa suncem pojednako kretala.


Ali buduć je satno kazalo razdieljeno samo u 12 Česti i buduć svaka satna brojka
odgovara ^/24 prividnom sunčanom krugu: to se mora, ako hoćeš južnu točku pronaći,
razpoloviti udaljenost izmedju satne brojke i udaljenost izmedju brojke 12,


U 5 sati u jutro pronaći ćeŠ primjerice južnu točku tako, da se mala satna
skazaljka, koja na 5 sati stoji, u pravcu sunca i medjuprostora izmedju 5 i 12 razpolovi,
te će prema tomu Južna točka (jug) ležati upravo u pravcu na .^^, đočim će
u 4 sata poslie podne južna točka ležati u pravcu brojke 2, jer se ima medjuprostor
izmedju 12 i 4 razpoloviti.


Ovako ćemo u svako doba naći pravac južne točke sa žepnim satom, ako
ima sunca.


Pošto je bosanska duga u Bord6«u? Šumarski list „Revue des .... et
Forets" u svezku od siečnja t. g. donosi o tome sliedeću bilježku : „1616 komada duge
od 34 do 3(> palaca dužine, 12 do 14 crta debljine plaća se po 925 do 1040 franaka;
14—16 crta debele: 1100 do 1200 fran.; 16--18 crta debele: 1250 do


.... fran, i 18 — 20 debele 1400 — 1450 franaka^




ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 45     <-- 45 -->        PDF

141


Koliko je vriedio servitut krajišnika bivše brodske pukovnijo? 0 tome
ima izmedju ostaloga jedna bilježka u „Monatsscbrift fiir ForstwcBen" od 1869. Fo
toj bilje/ki dobivahu 7.500 porodica (zadruga?):


gradje , . . 31,980 hvati u vriednosti od 807,000 for.
drva za gorivo. 90,740 102 000
za pašu u vriednosti od 115 000
za žirovinu u vriednosti od i2e 000
razae druge užitke 1 000


. , ukupno . , . 751.000 for.


Na jednu porodicu odpadalo je dakle na godinu oko 100 for. vrieđnoati za razne
užitke. Tko to nevjeruje, neka Čita spomenuti list na strani 39. rečenog godišta. —
Zvedljivi smo znati, Što vriede danas užitci, koje piipadaju porodicam bivše brodske
pukovnije?


Koliko će se izraditi dtig© tečajem 1801/2. god. 0 tom je neki poznavalac
naših domaćih suma i prilika sastavio sliedeći ....., te ga posiao za E^´ho Forest.,
od kuda ga mi vadimo. Prema tomu izraditi ^. dužica:


Morpurgo i Parente, (Bosna) . . . 10,000.000 kom


C. Schleainger, (Bosna) . / . 600.000
n


Deuttch i drugovi, (Bosna) / . . 400.000


V


Turkovićj (Kutjevo) . . , . 1,500.000


v


S. . Guttman, (Belišič) . . . . 1,500.000
n


Societe Barcs, (Boljkovo, Somovac i Deš) . . . . 4,000.000 11


C. Sehlesinger, (Bok, Orljak, Kađinje i Javička L greda) 2,300.000
»


L. Kern, (Turopoljski lug i Suše) ... . . . . 1,700.000 t!
Hirsch i HirschJer, (Bok i Cunjevei) . . . . . 1,000.000 JI
F. GramirŠek (Žeravinac) , . ... 800.000
w Gr. Priester, (Slavir) . . . . , 800.000 n


L. Biažić (Merolino, Krivskoostrovo i Gradina) . . . 500.000 w
Hartl Gothardi, (Cadjavski bok).... . . . . 500.000 11
.. Pollak, sin (Međjustrugovi i Dubrave) . , . 200.000 .
J. Sorgerj (Orljak) .. . -. . . 200.000 V
J. Locherl, (Čunjevei) . . . . . . . . . 300.000 .
S. Bechnitzerj (Kreuzer-Bajon) . .. . . , . 100.000 .
S. .. ......^ (Petrinja) . .. . . . . 50 000
v


ZaoetavŠtina Kužičke (Smogve) eventualno . . . 250.000


Jt


Razni drugi proizvadjači ...... . . , . 650.000 n
Sve napomenute tvrdke proizvesti će dakle oko 26 milij. komada dužica, ili
stegnuto na ^^jt Čini po prilici 20 milij. franc. dužica.


Izvoz dužine 1891. godine.
Preko Trsta izvezeno je 7,584.283 kom.
Preko Rieke „ „ 60,803.597 „


Ukupno . . 68,387-880 kom.
Ovaj je broj veći za 24,070.095 od onoga u god. 1890, a oko 20,000,000
veći od popriećnog izvoza zadnjih deset godina.


Od lanjskog izvoza otišlo je:
u Prancezku . 62,043.665 kom.
„ Italiju . , , . 4,142.970 „
„ Algjeriju i Tunisiju 93K115 „
„ Portugalsku . , .00.55 „
„ Englezku . . . 460,262 „




ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 46     <-- 46 -->        PDF

142 —


u Španiju . . . . 255.869 kam.
,j ...... . . . . . 35.488 11
„ Grčku ...,, . 10.12 ft
. „ Njemačku . . . ..... r?
5, Belgiju , , . , . 2.584 V
God. 1890. dopremljeno je iz Austi^o-lTgarske u Franeezku 37,500.000 kom.


dužica, dakle u god. 1891. za 2^2,500.000 kom. Tiše. .... ogromm višak uvoza ima
se pripisati novoj carinskoj tarifi, koja je 1. veljače t. g. u kriepost stupila. Osim onoga,
što je dopremljeno iz Austro-TJgarske, došlo je joS u Francezku 6,500.000 lirastove
dužice iz Eugije i Rumunjske preko Odese, Marianopla, Braile i drugih luka sa sjevera.
U mjesecu prosincu 1891´ stiglo je u Trst 1,098.36 kom. dužica, i to za :


J. .. .. Gairarda , . 578.136
Giacomo F. Cravosa . . , 372.000
Christlan Gaffinela . . . 88.000
G. .. de Amicisa . . . 20.000
Gr. Glassa ... . . . IG.OOO
A. Bergera ... . / . 16.000
Giov. Pagana .-. . . . 8.000
Izvezeno je dužice u inozemstvo:
a) I z Trsta : 1,056.293 kom. za 393.4 za Italiju, 12.000


Prancuzkn,393.433giezku.


za


b) Iz Kieke : Za Francuzku 6,477.290, za Italiju 197.676 i za Algjeriju
186.518, što čini ukupno 8,320.210 kom.
Od toga je otišlo u Francuzku 7,530.583; za Italiju 591.109 ; za Algjeriju 186.518;
za Englezku 12.000 kom.
Onih 7,530.584, koje su u Francuzku odpremljene^ poslao je u Bordo :
Christian Gaffinel ... . 914.190


J. .. .. Gairard 760.322
Th. Schadelook . 142.547
Giov. Pagan . 44.461
Turković . 36.262
Ukupno 1,897.792
U C e ,t t u Christian Gaffinel 1,794.189
Th. Schadelook . 1,537.940


J. ., Gairard 879.050
Giov. Pagau . 210.275
Turković . . . 57 688
Ukupno 4,479.152


U Marse.lj:
J. .. Gairard 731.578
Ckristian Gaffinel 380.417
Th. Schadelook . 38,913


Ukupno ., 1,150.888
U . o u e n ; Giov. Pagan , 2,761 ...„
,.´„Eeho Forest".


Bivlji kesten kao toanivo za kokoši. Takovo hranivo od divljeg kestena
načini se ovako.* Uzme se vapno i pepel, te se od toga načini cedj, u koju metni
prije oljuštene divlje kestene. U toj cedji ostavi kestene njekoliko sati. Poslie toga
izvadi kestene, te jih u čistoj vodi operi i skuhaj. Kad se kesteni ohlade, onda jih
izgnječi i podaj kokogem da jedu. Od ovakove se hrane kokoši^ osobito veći pilići, vrlo
brzo i dobro goje^ a meso jim je ukusno i mekano.