DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 10 <-- 10 --> PDF |
" — 154 — ´ C. Kako trete porastliiie pomladiti?´ Na koji Bačin da se pošumljenje površina provede, zavisi ponajprije o vrsti drveća i o vrsti šumarenja. U svakom valjaBom gospodarstvu mora se u obće nastojati o tom, da se svagdje, gdje je to iole looguće, površine prirodnim ..61.... pošume (oplodnjom # ili izbojem), a osim toga ima se osobito paziti, da se oplodna doba odviše neodgadja. Ako prirodno pomladjivanje predugo traje ili ako se u obće vrlo težko ili nikako naravno pošumljenje obaviti neda, onda nepreostaje drugo, nego da prihvatimo ručno pošumljenje, koje se i onako obaviti mora, ma da i prirodnim načinom pošumljujemo, a to za to, što ovakovo pošumljivanje na svakom mjestu podpuno Beuspije, te se sveudilj popravljati mora. Prirodno pomladjivanje n ostalom znatno se unapriedi tim, ako se porastline, koje su skoro na redu, posieku ili pomlade, te u isto vrieme zabrane ili zagaje. Da li se ima umjetno pomladjivanje obaviti sjetvom ili sadnjom, odlučiti će dotični mjestni odnošaji, a osim toga i trošak, koji je za to potrebit. D. RazdielJeHJe površina ..... svrM. 1. Izlučba uredjajnih razreda. Porastline, koje su u svezi, te se po jednom te istom načinu i uz jednu te istu obhodnju šumare, sačinjavaju obično jedan uredjajni razred. Usuprot tomu zahtievaju kadkad mjestni odnošaji način uporabe i prodaje, te i tereti, kojimi je samo njeki dio šumskoga posjeda obterečen, da se porastline, koje se po istoj obhodnji i po istom načinu šumare, razstaviti moraju u 2 ili više uredjajna razreda. U svakom slučaju želiti je, da svaki uredjajni razred imade svoj sječni red i da se s njime samostalno postupa. 2. Kako se imaj uiz luči ti sječni poredci i okružja (distrikti)? Kad se njeka šuma uredjuje, onda je kod tog posla najglavnije, da se užitci tako razdiele, da budu uspjesi u gospodarenju jednaki u svakom razdobju ili da gospodarstvo, ako nezahtieva jednake godišnje posljedke, doista odgovara posebnoj svojoj svrbi. Ova svrha najlasnije se dade postići prvo tim, da se što manja okružja ustanove,´ koja će omogućiti, da se sječnimi poredci shodno kretati dade i drugo, da se okružja razborito razvrstaju u sječe. Prije svega treba znati veličinu one površine, koju smijemo sječnjom umitati, a to stoga, da se udovolji mjestnim odnošajem obzirom na uporabu i na pošumljenje. Ova tako upriličena godišnja sječna površina, koja je ograničena na dotično razdobje (20—10 godina), biti će podlogom za izlučivanje okružja. U planinah, u kojih se pri izlučbi okružja na vanjski oblik tla primjeran obzir uzeti mora, neće se moći vazda sječa točno obaviti na opredjeljenoj površini; u ovakovom slučaju mora šumar težiti, da se 20. ili 10. dio svakoga okružja ne razlikuje bitno od opredieljene sjećne površine. |