DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 158 - ´ sravni s onom, koja ođpada za jednu godinu od drvne groniade, koja je prema razšestareBJu za prvo razdobje sbrojena. ´ Sumarni račun ima se po sliedećem oblicku učiniti: ..^ ^^— + ^"1, u ..... znači: &. sađanji prihod, GZ ukupni sadanji tekući godišnji prirast na drvu, NZ normalni sadanji prirast .. drvu (koji je jednak prihodu), G-. sadanju ukupnu zalihu na drvu, NY ukupnu normalnu zalihu i u obhođnju. Sbroj sadanjeg prirasta i sadanje zalihe na drvu može se doznati iz posebnoga opisa porastlina. Normalni prirast i normalna zaliha na drvu obračuna se posebno. Normalni prirast i normalna zaliha na drvu treba da vriedi za ono normalno stanje, koje imaju uz sadanji dobni razmjer porastline^ obraštene sadanjom vrsti drveća, kako to razšestarenje izkazuje, samo s tom promjenom, da se predmjeva, da su podpuno obraštene i da imaju onu starost, koju dotični dobni razredi označuju. Rečeno normalno stanje bitno se razlikuje od onoga, koje se želi postići i 0 kojem se predmieva, da su površine obraštene s onom vrsti drveća, koju želimo uzgojiti, te da vlada onaj dobni razmjer, koji odgovara najpovoljnijoj susiiedici i kojega se drvna zaliha sa sadanjom zalihom prispodabljati nesmije. Da se dozna normalna zaliha i normalni prirast, koji se svakako u račun uzeti mora, biti će shodno, da se sastavi posebiti izkaz, u koji se popisu sve površine, koje su uvrštene u pojedina razdobja i to razstavljeno za svaku vrst drveća i vrst stojbine, kako ih daje razšestarenje, te se sa skrižaljkom o prihoda i prirastu ustanove normalne zalihe i normalni prirasti za dotičue površine, koje su za svaku vrst drveća i vrst stojbine u pojedinih razdobjih sadržane. Sbroj ovako dobivenih normalnih zaliha i normalnih prirasta označuje one oline, koje se u gore spomenuti računarski obličak prenieti imaju. Na temelju ovih podataka proračunana užitna množina neće se.smatrati za podloga budućega uživanja, već će jedino služiti kao njeka kontrola, da se prosuditi može, da li onaj prihod, koji je opredieljen po razšestarenju, odgovara ili ne onomu razmjeru, koji izmedju sadanje sbiljne zalihe i normalne zalihe tada postoji. Uživanje ima se samo po površini upriličiti, koju razšestarenje daje, buđuć se tečajem trajanja jednoga razdobja nesmije uživati veća površina, nego što je ona, koju razdobje zaprema. 4- Sastavak obćenite gosp. osnove. Čim su prihodi, kako to točka 3, propisuje, uredjeni kako obzirom na površinu, tako i obzirom na drvnu gromadu, onda se ustanovljeni podatci više puta medjusobno sravnjivaju, zatim s odnošaji, koji vladaju u šumskom gospodarstvu. Ako je tom prigodom pronađjeno, de ovi podatci zaista odgovaraju rečenim ođnošajem, onda jih treba uvrstiti u redovitu gospodarska osnovu, u koju se pojedini pododsjeci nizaju kao sječe, te s tekućimi brojevi razstavljeno upišu. |