DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 16^ "
kameniti ili drveni stupovi) i koji se iaiadu u dobrom stanju uzdržati; nadalje


gajke, koje će se postaviti i provedba šumske´ obrane.


Napokon valja označiti


c) predloge o uživanju površina, koje su u svezi sa šumom, ali drugu
vrst težatbe imaju, te popravke ograda. (Slieđiti će,)


IY-* Lov i lovni zakoni u Hrvatskoj-


Pišeprof. -Vlad. Kiseljak.


Poput inih naroda bavili su se i Hrvati od vajkada lovom. — Nastanivši
se u današnjoj domovini, nadjoše tu ogromne prašume pune razne divljači, i
zloćudnu zvjerad. To ih poticaše na lov i utamanjivanje zvjeradi, čim si osiguraše
svoje naselbine i domaća stoku.


Nu i radi koristi od ulovljena pliena, tečne đivljačine i krzna, baviše se
Hrvati lovom u davno minulih stoljećih. — Povjest nam predočuje Hrvatsku
imenito Panoniju posve šumovitoni zemljom, u kojoj nam do danas preostadoše
ogromne skopčane šume, sa bujnim životinjstvom i množtvom divljači. A koli
raznovrstna divljač morala je tek nekoč u tih zemljah obitavati?


Čeznuće za lovom poticalo je i prve hrvatske velikaše, da su na posjeđih
svojih divljač uzgajali i zvjerinjake uredjivali, te i posebne lovačke dvorce i
kaštele gradili, u kojih su imali svoje nadzorno lovačko osoblje. Time je učinjen
prvi korak k naprednom lovstvu. Nu mnoga su opet stoljeća prošla, puna vječnih
nemira i neprijateljskih provala, gdje niti jedna stvar, niti poduzeće nije
svojim naravnim tokom napredovalo, nego je propalo — izčezlo za davna vremena,
a tako se je zapustio i lov i uzgoj divljači.


0 naprednom lovstvu, uzgoju divljači i koristi lova možemo sigurnošću
govoriti tek u ovom stoljeću.


Ako promotrimo hrvatske zemlje sa različitim obilježjem tla i podnebja,
te kako se izmjenjuju planinski goroviti predjeli sa brežuljci i ravnicami, plodnimi
poljanami i bujnim biliastvom, onda vjerujemo, daje tu boravak i obstanak
divljači uz nješto njege odguran. Krasna narav, obilje šuma i blago podnebje
sačuvalo ... je do danas toli raznovrstnu divljač, kakovu malo koja zemlja u
Evropi ima. Mi imademo u visokom i nizkom lovu svu divljač, kojom se ponose
i zanimaju lovci.


Na vrletih velebitskih stienah obitava jošte divokoza, ta plaha divljač
najvišjih planina i velegorja. Tamo po gudurah i gorskih špiljah sakrio se
mrki medo, kano što i po ostalih planinah gornje Hrvatske. I zloćudan ris nije
tamo jošte posve ponestao. Vrlo je redak, al ga narod pozna ne samo po imenu,
nego ga kadšto vidjevaju radnici, koji mnogo u šumah borave.


" ^ Vidi opaziku uredništva na strani 24. broja I. -,