DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
~ 165 ™ pogibeljna zvjerad i^fezava u napučenih i dobro obradjenib predjelih. Vukova iieima danas ni iz daleka toliko u našoj domovini, koliko ih je jošte prije 10 godina bilo. Mnogi su krajevi bolje ......., mnoge šume izkrčene i pretvorene u polja, pa tada neima ni zvjerad više sigurnoga jzakloništa. Utaiiianjivanjem zvjeradi popraviše se mnoga lovišta u našoj domovini, koja bijahu jošte prije 10—20 godina posve zapuštena. — Prostrana polja liepo obradjena, puna usjeva, zaklonište su raznoj divljači nizkoga lova, koja tu obilno hrane nalazi. Naprotiv se uklanja divljao sa otvorenoga i pustoga tla, sa pašnjaka i drugoga zemljišta, gdje joj manjkaju svi uvjeti za trajan boravak. — Uzgoj šuma, vrst drveća i obrast isto su tako važni cinbenici, o kojih zavisi boravak raznovrstne divljači visokoga i nizkoga lova. Tako znademo, da su mnoge nizke šume u našoj domovini najmilije zaklonište divljači nizkoga lova, dočina imadu visoke šume opet svoju divljač i zvjerad, koja . njih najvoli obitavati. Pretvorbom tih uzgoja promieoi si odmah i divljač svoje boravište. Odatle vidimo, u kolikoj mjeri zavisi obitavanje divljači u obće sa kulturom tla dotične zemlje. 0 naprednom lovstvu i pravoj koristi od lova može biti govora samo tamo, gdje se uzimlje dovoljan obzir na gojitbu i zaštitu divljači. U tom je pogledu u našoj domovini tek u najnovije doba učinjen njeki napredak. Dosadanjemu lošomu i zapuštenomu lovu u mnogih krajevih kriva je mnogo, — da najviše nemarnost vlastnika i zakupnika lovišta. Ljudi, koji se ne brinu za uredjivanje i poboljšanje lovnoga revira s razloga, što to ne razumiju, ili im manjkaju potrebita novčana sredstva^ ti ne će nikada lovstvo unaprediti. Za boljak lovstva i uredjivanje lovišta treba kod nas još mnogo učiniti, što smjera na uzgoj i zaštitu divljači. Prije svega imadu se u lovnom zakonu učiniti njeke preinake u pogledu lovostaje za divljač. Posve je jasno, da se divljač ne može dovoljna razploditi, ako sam lovni zakon od 1870. godine dozvoljava n. pr. lov na zečeve od 1. kolovoza počamši, dakle u vrieme, kad se zečevi još dva mjeseca dulje pare i plode. Nejasne su i pogriešne ustanove u pogledu lovostaje za divlju perad i ptice selice, a to bi sve trebalo točno označi i promieniti. Utamanjivanje i trovanje grabežljivaca imalo bi se po cieloj zemlji, imenito po cičoj zimi preduzeti. Time bi se za 5—6 godina polučio sjajan uspjeh umnažanjem koristne divljači. Nadzorno lovačko osoblje imalo bi u svakom pogledu biti doraslo lovačkoj struci, a vlastnici i zakupnici lovišta morali bi se obvezati takovo osoblje prema obsegu svojih lovišta namještati. Istomu imala bi se povjeriti i hranitba divljači u cico] zimi, kad bi najviše stradati mogla. Osim toga imali bi se takovi nadziratelji lovišta baviti i sa trovanjem zvjeradi uz svu moguću opreznost i na temelju zadanih jim naputaka. Nabavom divljači kao n. pr. fazana u takovih krajevih, u kojih jih neima, uredjivanjem hranilišta za divljač, umnožila bi se ista za kratko vrieme, ako su gori spomenuti uvjeti izpunjeni. Ako bi još i zvjerokradieam .. put stale i / / |