DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 22 <-- 22 --> PDF |
´ ~~ 166 — polititke i sudbene oblasti, što bi neobhodno iiuždno bilo, jer ih sva sila u zemlji iraa, oBđa bi se mnogo učinilo za uzgoj i zaštitu divljaci. Na taj način podigoše lovstvo i u drugih zemaljah, pa bi se to dalo i kod nas tim sigurnije izvesti, pošto su u nas pođnebni i zemljištni odnošaji za uzgoj divljaci povoljniji. Ako se osvrnemo obzirom na gojitbu divljaci i zaštitu lova na Hrvatsku i Slavoniju, prispodobiv stanje lova u minulih decenijab sa današnjim, onda opažamo, da je kod nas ipak njekakav napredak učinjen. Prije svega se iztiče naše plemstvo, koje na svojih veleposjedih znatne troškove doprinaša za uredjivanje lovišta. Na plemićkih veleposjedih u Hrvatskoj i Slavoniji ima već od mnogo decenija i posebnih zvjeriujaka za uzgoj jelena, šarenjaka i divljih svinja, a osim toga uzgaja se i na otvorenih lovištih ina koristna divljač. Od mnogih liepih takovih lovišta spominjemo na prvom mjestu lovište presv. g, grofa .. Bombellesa u varaždinskoj županiji i to: oko Opeke, Vinice i Zelendvora, koje se množtvom fazana, trčaka i zečeva može takmiti sa prvimi lovišti u Austriji, pošto se tamo mnogo hiljada komada od spomenute divljači svake godine ubije. Lovstvo će se unaprediti znatno i tim, što su djelomice već uklonjene mnoge zaprieke, koje su priečile razvitak lovstva u zemlji. Obćinska lovišta imala bi se samo takovim osobam u zakup dati, koje jamče, da će lov u dotičnoj obćini unaprediti. Najstrožije ima se paziti na to, da se preprieci davanje lovišta u podzakup. Često se dogadja, da u obćinskom lovištu nz godišnju zakupninu od 5—10 fon lovi množtvo lovaca, nepazeć .. lovni red i gojitbu divljači^ a prečesto su to baš takovi lovci, koji niti kakove druge dužnosti nevrše, niti pristojbe za lovne karte i porez za lovne puške ne plaćaju. U takovom lovištu neće se nikad divljač dovoljno razploditi, već će vazda ostati pusto i zapušteno. Na ,to se ima tim strožije gledati, pošto obćinska lovišta zapremaju u domovini najveći zemljištni posjed. Nu upravo po obćinskom lovištu je rieđkimi iznimkami lov najbolji, i to zato, jer su jošte prije desetak godina bila slobodna za izvršavanje lova. Njeka su samo obćinska lovišta bila izdana u zakup, ili je u istih uz godišnju pristojbu od 2—3 for. svatko lovio, kako je i kad je htio. Uzmimo li na um i druge mane, koje prieče po obćinskomu lovištu unapredjivanje lova, kano što je to do skrajcosti dozvoljena paša u polju i u šumi,, skitanje selskih pasa i mačaka čitavu godinu, onda će svatko rado vjerovati, da tamo lov nije mogao uspjeti. ^ Lovno pravo mienjalo se je po vremenu u našoj domovini, a u svrhu zaštite lova izdani su razni zakoniti propisi. Lov je u prvih stoljećih svakomu žitelju naše domovine bio posve slobodan. Kasnije si je lovno pravo sve više prisvojilo plemstvo, koje je u tom stavljalo razne zahtjeve od podčinjenih seljana. U početku 16, stoljeća bio je na temelju dekreta kralja Vladisla .., kojim se regaino pravo lova potvrdjuje, lov na jelene i ostalu plemenitu divljač dozvoljen samo plemićem, Seljanom bijaše dozvoljen samo lov na grabežljivu zvjerad. To se je pravo dugo uzdržalo, te se još Marija Terezijanskim urba |