DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 3     <-- 3 -->        PDF

- 147 ™
Onaj dio gospodarskih osnova, koji se bavi uređjenjem šumarenja i koji


se tiče uživanja i pošumljenja sveukupnih porastlina za trajanje ciele ohhodnje,


smije se prije izminuća obhođnje prorajeniti samo u onom slučaju, ako se ovoj


promjeni nikako izbjeći neda 2bog važnih gospodarskih razloga ili zbog nastavšlh


znatnih promjena u odnošajih, koji uplivaju na sveukupno šumarenje.


Ova obćenita gospodarska osnova označuje onaj okvir, unutar kojega se


gospodarstvo kretati može u pojedinih razdobjih, dočim posebno gospodarstvena


osnova upućujOj kako se ovo gospodarenje unutar rečenog okvira voditi ima.


Pogledom na to, što se stanje šuma sbog sbiljnog uživanja sveudilj


mienja, sastavljaju se posebne gospodarske osnove samo za bhžu budućnost


t. j . za jedno razdobje, dakle često put.
Da se pako može . svako doba osvjedočiti, da li gospodarenje odgovara
gospodarenju u smislu postavljene gospodarske osnove, zatim, da se ustanoviti
uzmogne, da li gospodarenje prekoračuje granice obćenite gospodarske osnove
ili ne, nuždno je, da se o šumarenju, koje od slučaja do slučaja izpitati valja,
vodi što bolja očevidnost.


Prigodom sastavka gospodarske osnove imadu se sliedeće radnje preduzeti,
koje će se u pojedinih poglavjih potanko razpravljati.


I. Predradnje, koje su nuždne^ da se pz^edoci sadanje stanje.
A, Izmjera šuma, tlorisi šuma i obračunavanje površina.


Za detailnu izmjeru šuma imaju se upotriebiti tamo, gdje je stalni kataster


smjer poslovanja dokončao, katastralne mape, a u protionom slučaju druge


starije mu pouzdane karte, koje valja na licu mjesta o točnosti svojoj izpitati.


Nemogu li se takove mape pronaći, ili ako su netočne, to se moraju
šume na. novo izmjeriti po poznatih pravilih.


Tlorisi imaju se priugotoviti u onakovom mjerilu, koji dopušta, da se
obračunati mogu dovoljnom točnošću površine pojedinih pododsjeka (sekcija) i
koji je mnogostruk od katastralnoga mjerila, naime:


1´^ = 4:0^ 1" -- 8o^ v = l2o^ v -= leo^ 11. d.


Površine pojedinih odsjeka najshodnije se dadu proračunati polarplanimetrom,
dočim eielokupna površina, da bude rezultat dovoljno točan, Adlerovim
ploSaiffl mjerilom odnosno geometrički sa šestilom i s mjerilom.


Jedinka površine ima biti katastralno jutro po 1600 .*^.


.= Procjena 8....


1, Iztraživanje prirasta za pojedine vrsti drveća*


Da se svaki procjenitelj upozna s podatci, koji su potrebiti za sastavak
gospodarske osnove, imade on za svaku stojbinsku dobrotu i za svaku vrst
drveća preduzeti posebna iztraživanja, na temelju kojih će mu biti moguće, da
sastavi mjestne skrižaljke o prihodu i o prirastu.