DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 180 — Kada smo već kod prodaje godišnjih sječina, ...& ne (:*e biti riozanimivo, ako spomenemo dvie Bovosti u kupoprodajnom ugovoru kod državnih šuma, — prva se tiče tako zvanih .galja´S a druga je ta, da je trgovac obvezan svu mlađu bielu himn (jasen, briest, grab, glog i t. d.) u svojoj sjećini a na uhar hrastićimii izsjeći. Kako je poznato, do pred dvie godine prodavao je erar svoje sje(Mne tako, da je dotični trgovac mogao svoju sječinu upotrebiti i izraditi na što i kako god je hćeo, — sada je pako u tom pravcu stegnut u toliko, da iz kupljenih hrastova stnije samo bačvarsku robu, panjeve i zdravu planjku izradjivati, sve ostale (hrastove) odpadke mora ostaviti u sječini; osim toga dozvoljeno je radnicima da mogu s^imo iverje i do 15 cm. debele grane za ogriev rabiti, što god je debljega u to ne smiju dirati. A to je sve radi toga, jer erar — nakon što je prvi trgovac svoju robu izradio — one odpadke pod 1...... „gulja" posebice prodaje. Probitak takovog načina prodaje jeste očit; što su prije dobili trgovci za gulju, to sada dobije erar. I a istinu polučena je godine 1890. za te gulje liepa svotica od circa 200.000 for. Hoće ii tako i u buduće biti, nije posve sigurno, jer se čini, da je konkurencija izmedju trijuh u Posavini se nalazećih tvornica tanina (koje rabe te guljej posve neznatna, dapače nikakova. Ovaj sadanji način proizvodnje i prodaje tih gulja nije u ostalom po šumarijsko i lugarsko osoblje baš najugodniji i to 3 razloga: jer prvo mora lugar neprestance biti na oprezu, da radnici u sječini ne pale ništa osim granja i triešćica, a drugo je, ako dotični trgovac ne će da se lojalno prilagodi rečenim ustanovam ugovora, onda može Iako doći do neugodnoga trvenja i^medju njega i upravnog osoblja, jer se tuđe kao nigdje drugdje zašiljuju interesi kupca i prodavaoca. Kada već govorimo o guljama, ne mogu dalje poći, a da ne iztaknem izvanredno sgodan naziv toga proizvoda; to je nov dokaz o bogatstvu i elastičnosti našega jezika. Njemački zove se to /raninholz"", a to je kovanica od dviju rieći, znak, da njemački jezik sa „tanin-drvo" ne ima jedn e rieči kao naž jezik. Odkie li pako izraz ,gulje" dolazi, da ii od gulit i (takovi komadi hrastova drva moraju se prije porabe od kore i bieli oguliti) ili odatle,, što se za tu svrhu rabi samo gulavo drvo t j . onakovo, koje se u drugu koju svrhu nije dalo izciepati, o tom nisam na čistom. Bilo sada od onog prvog izraza ili od ovoga dragoga, naziv je taj svakako valjan i izvanredno značajan. Što se tiče onoga drugoga uvjeta ugovora, naime, da su kupci dužni sječinu od biele mlade šume i inog trnja očistiti, to se je time želio polučiti ogojni moment i to u onom pravcu, kako bi se kašnje barem prvi troškovi od čišćenja mladih branjevina od biele šume prištediii. Ta je odredba — koliko je meni znano - nešto novoga u uzgoju hrastika, te se prema tome jošr.e ne može znati, hoće 11 taj pokušaj imati povoljnih ili nepovoljnih posljedica po buduću mladu porastiinu; a priori može se o tom pokušaju navesti mnogi }).. I contra, nu b^duć da .se baš u šumskom ogoju, koji no traje 2-3 . nego 2.-~:30 ljeta, uzroci i posljedice tako medjusobno prepliću, da se´vize puta u pojavima |