DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 19     <-- 19 -->        PDF

™ 211 ~
; ´


očevidnosti za godišnji glavai užitak moešena, na što se svaki put, kad se nova
sječa odbode, obzir uzeti mora.
Veće razlike dozvoljene su samo na privolu kr. ug, Bunistarstva za poljodjelstvo^
obrt i trgovinu. ^. ^ .


9. Kad je na koncu polovičnog razdobja obavljena revizija, onda se imadu
za ovo sastavljene posebne gospodarske osnove (za glavni užitak, za pređužitak,
za nuzgredni užitak i ´la. pov^umljenje) redovitim putem na odobrenje predložiti
kr. ng. ministarstvu za poljodjelstvo obrt i trgovinu.
Tom sgodom prilaže se-posebnoj gospodarskoj osnovi:
Izkaz 0 uspjehu, koji je postignut u šumarenju tečajem minulog polovičnog


razdobja, zatim novo sastavljeni izkaz o dobnih razređib, izpravljeni i nadopunjeni
opis porastlina, odobrena občenita gospodarska osnova i usavršena mapa.


10. Da šumski posjednici´ nedolaze u nepriliku s toga, što se možebit
gospodarske osnove ne sastavljaju onako, kako to propisuje predstojeći naputak
i da netrebaju izložiti još jednoć trošak za preradbu gospodarske osnove ili za
izradbu cielog operata, biti će u njihovom interesu, ako ove radnje povjere
takovim strukovnjakom, koji-svoju strukovnu vještinu dokazati mogu svjeđocbom
0 položenom višjem državnom izpitii i koji su zaista okretni u rješavanju
zadaća kod nredjenja šumskoga gospodarstva. E. F.
V.* Hrvatsko-priraorski kras i pošuraljenje Istoga u
području bivše vojne Krajine.


. Piše Malboliaiij kr. šumarnik i nadzornik za pošumljenje primorskog krasa. /´


Hrvatsko Primorje bivše vojne Krajine stere se od Duge drage nad


Povilami kraj Novoga sve do dalmatinske medje blizu Lisarice-u duljim od


126 kilometara.


Položaj toga´ predjela, sa visinami od 700 đo 1850 m; nad morem, pada


strmovito prema zapadnoj strani mora.


Površine su po poreznih obćinah sliedeće i to u poreznoj obćini:


:, ´" ,
,, Ledenice ..... \, . .. . 6,130 rali


Sv. Jakov (Krmpote) . -. « 6.898 „ .
Kriviput ,..;..... . 8.89B-,;


Sv. Juraj ........ 16.336 ,
/ Klada.
,_;..,,..., ´8.321 ^
Starigrad . ´ . --. : / ^ -3.407 , „


Stinica . . .. . . . * / . 5.003 ^
. Jablanac . / . . ./ - --3.816
Iznos .. . 58.803 rali. ;
. * Vidi opazku uredništva na strani 24„ broja I. ,,´ ;




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 20     <-- 20 -->        PDF

212


^ Prenos . . 53.803 rali.
Prizna ......... 3.988 „
Cesarica , -, 11»536 „
Lukovo Šiigarje . .
.. .´ . . ,. 9.690 ,,


Grad Senj" i Karlobag .. . .´ . 310 „
Ukupno . . . 79,322 rali
Od te površine imade pustoši ili krasa upravo 70.000 rali, ostalo je privatni
posjed.
Do godine 1878-stajale m te pustoši ili taj kras pod upravona bivših


c.
kr. šumskih ureda u Ogulinu, Otočcu i Gospiću-
Pošumljivanjem tih pustoši odpoceo je c, kr. šumski ured u Ogulinu
godine 1865., onaj u Gospića godine 1867., a onaj u Otočcu godine 1868.
Po c. kr. šumskih uredih obavljene radnje oko pošumljenja sastojale su
se u tom, da se samo onakove površine zagaje, u kojih se je još dovoljno
zdravog i obgriženog grmlja nalazilo. Potonje se je do panja odrezivalo i na
taj način pomladjivaio.


U to doba nije se nijedna kraška pustoš zagajivala, koja bi posve gola
bila, kao što se to sada čini.


Sadnja biljki na čistinah, koja se je takodjer za ono vrieme u malom
obsegn obavljala, bijaše bezuspješna, jer nije tada bilo na krasu potrebitih
razsađnjaka za uzgoj biljka i nisu bili ni dotični službenici ni radnici dovoljno
vješti tomu poslu.


U ostalom bijahu spomenuti ces. kr-šumski uredi sa upravom državnih
šuma u Krajini u takovom poslu, da im nije bilo kod najbolje volje moguće u
udaljenijih partija pošumljivanje primorskoga krasa potrebitom pazkom pratiti
i na službenike pripaliti.


Opazivši, da se tim načinom neće moći mnogo uraditi oko upitnog pošumljenja,
ustrojilo je bivše ces. kn vojno zapovjedničtvo kao zemaljska upravna
oblast posebno nadzorničtvo za pošumljenje primorskoga krasa u mjesecu svibnju
godine 1878. sa sjedištem u Senju.


To nadzorničtvo primilo je u svibnju godine 1878, od tih šumskih ureda


3.707 rali branjevina u Priniorju, u kojima je dobra trećina nepošumljenih
goijeti bila.
U siiedećem ćemo opisati postupak toga nadzorničtva kod pošumljivanja
kraških pustoši. .


.´"-.,
, * :!:


Svaka kraška pustoš, koja se u kulturu staviti namjerava, opaŠe se prije
svega suhozidom na okolo, što je neobhodno potrebito, da se tako učini sbog
mnogobrojne mar^^e, koja bez čobana po krasu simo i tamo hoda.


Do^ sada.su se ovakovi suhozidi gradili na 5 stopa visine,. 3 do 3V^ stope
Širine dolje i 2 stope na gornjem kraju.


U, strmih stranah razširuje se debljina tog suhozida radi veće stalnosti
za pol do jedne stope,




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 21     <-- 21 -->        PDF

" ^ 213 —


Gradnja suho^iđoTa pređade se onomu poduzetniku, koji je najbolje za istu^
nudjao, dočim se sve dmge kulturne radnje izvadjaju na vlastita ruku. —
Cieiia je jednomu kurt. hvatu suhozida 46 do 90 novf.-, a na mjestih, na koja
se kamen iz daljega privažati mora do 1 foi\ 20 novč.


..Prije zagajivanja ojeke kraške pustoži raora se odlučiti, da "li je moguće
istu pošumiti i u kojem razmjerju stoji očekivajući se uspjeh sa dotičnim troškom.
Obzirom na to stavljaju se isamo takove pustoši u zabranu, na kojih je pošumljenje
mognče obzirom na tlo, položaj i i d.


Eazumije se samo po sebi, da su onakove kraške pustoši najprikladnije
za pošumljenje, na kojih imade mjestimice obrštenog grmlja, panjev^ i žilja, a
uslied toga brižno se traže takova mjesta.


Osobito se mora paziti na pravac naslaga vapnenca, pošto je vodoravna
naslaga najnepovoljnija za kulturu, a okomita najbolja.
Nepravilno sgromadana naslaga, kakove imade najviše u hrvatskom primorju,
omogućuje samo mjestimice kulturnu radnju.


U nijednu krašku zabranu nesmijil se zaokupiti ni javne ceste, ni puteljci
ni prieSci, ni voda,^ pa ni privatni posjed. U slučaju pako, da se sve to sbog
arondacije branjevine izpustiti moglo nebi, što se ali riedko kada dogadja, tad
se moraju ovakove Čestice dvostrukim zidom izlučiti.


Svako novo zagajenje kraških pustoši provađja se po mogućnosti čim dalje
od selah i naselbina, jer je izkustvo pokazalo, da su branjevine blizu ljudskih
stanova čestim nasrtanjem izvrgnute.


Branjevine nanizuju se opet jedna od druge tako na daleko, da bude izmedju
istih još dostatno paškula (pašnjaka) za marvu. Tim postupkom ide se
za tim, da se udovolji već unapred svakoj opravdanoj želji primorskoga pučanstva,
da mu se neda povoda koje kakvim zlobnim postupkom i pritužbam.


Ondje, gdje snieg ne pada, drži se suhozid u dobrom stanju kroz dulje
vrieme, kako to dokazuju već oko 20 do 25 godina stari i sasvim još dobro
sačuvani zidovi.


Za popravak tih suhozida, kojih imade aa stotine kilometara u duljini,
izdalo je nađzorničtvo za vrieme od 13 godina svotu od 2-933 for.; nu mora
se ipak primjetiti, da je ovdje najmanje kakovih 60^/^ silom porušeno bilo, i
to u zimsko i proljetno doba, kada najviše paše manjka, jer po noći poruše
seljaci zidove radi utjerivanja blaga ili iz prkosa.


´ Baduć, da se kazne za takove čine preblago odmjeruju, to iste nisu^
kadre pučanstvo od tih zlobnih napadaja odvraćati i neće u tom pogledu tako
dugo na bolje okrenuti, dok goder nebudu kaznene oblasti proti dotičnim štetočiniteljem
strože postupale.


Za zagajenje površine od 10.527 rali kraških pustoši sa suhozidom izplaćena
je glasom priklopljene skrižaljke (na str. 2I4.)svotaod 67.663 for.; a za nasade,
zatim´za sjetve u branjevinah^ te za odrezivanje obgriženog grmlja, ter za uzgoj
biljki i za osnovanje razsadnjaka i napokon za sjemenje^ orudje i t d. svota
od 100.650 for.




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 214
^^


00 CO OD CC CX) 00 C© CO 00 CO 00 co


oa:ia:ooooa>oooo»oooocx:"-T


O ^ ´C^ -^"J Oi -^ -^ ^ CO f— o ^


^


3o^ V


M l-J. !—* PoTršina zagajenih. kraških
^f^ o


Ov


K) o UJ jN^r J_l ^ kl^ 03 -^T 00 I>0 CT) !^ pustoši


c^


CO ^ K> --1 L<; OC´ 1 <^ >i^ <:J^ 1^ C7i S:-o CT´, oi
^f^ *3 -4


o co
~a


za gradnju suhozida oko


MM- 001—I-JJOJ!—iOr-^OT


CJ-II 1^ CO Oi i-i ´C^ !>:> i4^ CO bi> )4^ Cri tih pustoši
oOa:> | M-05-J^´^H^(XQT
or i co Oi c;-I 00 -iC hP^ I—^ OO OO C^S C"´



-«3 O


za popravak obstojeoih y
^tn suhosidova oko branje


go O l M C>0 03 bO bi) <7i bC´ E>0 M ts:;


^ P Oi tfi-O L´C´ ---I Cn <] KJ bO O^ 05 CC- -O Tina


´rXi


za ,gjetYe "a branjeTinah


ft!


00-1 Oi co


I & II Si S»


A*


IS


za obrezavanje obgriženog
^D <;> O o:-´ co ´Xi vp=-o gvmlja n braiijeTinah I i.


^ 1 I 0´005=^ooaiOo( K)
^f^! 1 i^ooooCsMOOol o


pM «


^^
"^ 2


i—|t-^"JOCnHi^0505Mtv2 za nasade u branjevinah


CO O; I—´ to ´ID ^1 ^ 00 !>!/ Cl U>


OCaoO^^OOMiNSOOrf^bO^ltsDlNO « ´^<


osi to 00 on c^ Cn "^ b:) Oi O:) 00 00


pw as


e B


ta-i«


o a ; , t-^ >-^ t o za gorsko sjemenje
^_.-q^iooOcnoocoO}4^<:n


3. o
>i^ i-´ to O-v Oi- tC´ 1—^ O^ cTi O to O:


tO a> O´ IT^ CC -a ´^ O H^ rf^ O O


or?´


´ &


-5´


za razšadnjaoke poslove 00


oi-´´0oo:i4^ocootoooaitoco


00 -J Cn 00 O o 00 to a> —"I CT«


co8´^cobs^f^0o;x)>^(—

za izvedenje razsadnjaka
tooo (teTasiranje, kanaliziranje


)^1 a´ oo tooo


ifi«| OT

O C´´- 00 OD I I O 00 to ja


za popravak zgrada nad-o


p


zorničtva u Senju i SY.
t-J C^j 00 Mihovilu, nadalje za lu


00 o O o:- 00 Oi I co
cc O´ M n^ »u:) -t I o garske stanove i nakapnice


1811 I


različite stvari; orudje, OO
popravak istog, paašali,
M| OO bo to to VL^ CO L0 bO nabavljanje vode luga Oii C^ CC- 05 QC´ ---D O´ O"* O I-*


tOf -J f^ ^ O^ O "-"J O -1 OO rom i t, d.


cn> o


Oj r^ a. c?-. ^ hP- 00 >-* :L) !^ O -1 03 cn to Ukupni trošak
bS OJ 5_Oi rO 00 C> ´^ ´^.i OO CD 00 00 to 00 ´^5
(™J O´ M O hf^ -3 M —1 to Cr^ O --) OO bO


O; i to ´^. <:<:5 Oi -^l O if-. --3 O


oo


<_)




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 215 —
Priznati se mora^ da ovi izdatci nestoje u povoljnoiB mzmjerjn prema
postignutim rezultatom. — Žalibože obsLojeće okolnosti i zastarjeli, postojećim
odnošajem više neodgovarajući šumski zakou nedopušćaju, da se glede gojitbe
drugim putem udari.


Suhozidom opasaoe kraške pustoši ostanu jeđau do đvie godine netakrtutej
t j . za to vrieme nepreduzimlje se u istih nikakova gojitbeoa radnja sve dotle,
dok se iste travom ne zatrave, a to će reći, da se prepuštaju same sebi, dok
se De oporave,


_Već u prvoj godiai obraste ovako zagajena površina dobro travom, te se
već u ovoj ili najdulje u drugoj godini pokaže pođmlađakod panjeva, žiija i t. d.
U dubljih položajih naseli se tlo zaštićujaćim drvljem kao Rhus cotinus,


Amelaachier vulgaris i t. d. u velikoj količini.


Na visinah ođ kakvih 200 do 800 stopa nad morem izraste u množini
Salvia officinalis, kuš Thinus, vriesak, Lavendel i t, đ. i brane zasađjene biljke
ođ sunca i žege.


Grmlje^ koje se na tih površinah nalazi, pokazuje već n drugoj gođioij
gdje je i gdje nije obrezivanje na panjevah potrebito, a to je ono doba, kad se
odpoćne sa kultnrnimi rađojami.


Posve obršteno grmlje, koje . često nedosiže ni 1 metar visine, nego se
samo širi a ima 60 do 100 godina, odreže se sa škarami, koje su za taj posao
konstruirane.


Uslieđ znatne polužne snage, koja se timi škarami izvesti dade, mogu se
najtvrdje vrsti drvlja do 7 i 8 cm. debljine posve lako cdštiauti.


Takove štipalice (Stocktriebsetzungsscheere) vrlo su prikladne, a bolje su
ođ kosora, sjekiri i pila, i ostalih noževa za ođrezivanje, koji se obzirom na
zemljištne okolnosti i debljinu drveta nebi upotriebiti mogli.


Popriecno stoji obrezivanje sa škarami na površini od 1 rali 4 do 5 for,,
bez škara .pako 10 do 14 for.


Od debljine i množine grmlja, zatim ođ položaja tla i od okolnosti, da li
je isto krupnim ili sitnim vapnencem obloženo, te napokon ođ toga, da li je
odnosno drvlje tvrdo ili mehko, odvisi ciena obrezivanja. — Još se primjećuje,
da ´ se timi škarami neozljeđjuje ni najmanje panj, a žilje se ne raztrga na
plitkomu tlu, docim se to drugim oruđjem uz najbolja opreznost svagda
postići neda.


Ovako na panju u proljeću obrezano grmlje izbije već u prvoj godini kod
nekojih vrsti drvlja 40 do 80 cm. velike mladice (živice) n. pr. kod hrastića
(Quercus pubescens), jasenića (Fi´axiniis ornus), crnog graba (Carpinus orientalis),
bielog primorskog graba (Carpinus dainensis), maklena (Acer monspensulanum),
i t. d.


Milina je sada pogledati na takovu bujmi vegetacija^ te joj se´čovjek
mora upravo diviti obzirom na veoma nepovoljno i plitko kraško tlo^ ali žalibože
već u drugoj godini zaostaje prirast u ^/isini znatno za onim prve godine,
ter bude svake godine sve. to manji i neznatan, te jedva dokuči od 6 đo 10 cmtr.




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 24     <-- 24 -->        PDF

-~ 2U —
IzBiinka od toga jesu drage, gdje se dosta duboko tlo nalazi, zatim
onakov položaj, sa kojeiiiii je naslaga Tapneiica vegetaciji povoljna.


Kiedko se događja, da bura te mladice skrši, ali se zato iste, dok neotvrdnu,
po skakavcima, hodećim i skoktećim (Artlioptera saltatoria i Arthoptera gressoria)
veoma oStećojii. ;


Bilo je naime godina, osobito "n suhom proljeću; u kojima su se skakavci
na milijarde Ea krasu pojavljivali, -. -´
Skakavac nije samo Macam, nego oa je takodjer i eetinjafam škodljiv;
OB bo oglodje i bori<3e i to tako, da mladje biljke propasti moraju.


Za kulturne radnje´ najpovoljniji je kras bivše ličke pukovnije, a´ to
s razloga, jer je ovdje naslaga vapnenca većim dielom okomita, pak i s toga,
što se ovdje nalazi i grmlja, panjeva i žilja, dočim je kras bivše ogulinske
pukovnije za tu svrhu najnepriklađniji, jer se počamši od mora do 1200 stopa
nad istim ne nadje na površini od kojih stotinu rali niti jednog grmečka. Ovi
su predjeli posve slični istarskom krasu.


Sve veće čistine u branjevinah ili branjevine, koje su posve gole, zasade
se biljkami, samo ako je tlo sposobno za kulturnu radnju.
Sadnja biljkš. započne u mjesecu listopadu i traje do mjeseca svibnja.
, Visina položaja odlučuje vrieme za radnju.
Kod velike bure ili studeni, koja navađno u mjesecu prosincu ili siečnju
kad kada po tri ili četiri tjedna, vlada, obustavi se svaki kulturni posao.


U branjevinah, u kojih se sadnja biljki izvađja, zasadi se svaku godinu
površina od 30 do 80 rali, jerbo u ovakovih branjevinah imade često na stotine
rali goljetaka.


Nepogodno vrieme, težačke sile, biljke, popravci starih kultura i novčana
sredstva nedopuštaju, da se radnje u većem obsegu obavljaju.
Nepresadjene konifere sade se od 2 đo 27^ godine stare, a listače od
2, 3 i od 4 godina. — Presadjene konifere zasađjuju se od 3 do 4 godine.


Od konifera sadi se većim dielom crni bor (Pinus austriaca); na visokih
zaklonitih brdinah sadi se jelić, ariž i Pinus pumilio (Legfohre), a kraj mora
ponešto za pokus Pinus halepensis.


Grni bor uspjeva najbolje od svih biljki i to od 400 do 2500 stopa nad
morem.


U visinah pako, gdje navadno mnogo sniega zapadne, ili gdje se inje
(Eauchreif) pokazuje, sposobniji je ariž ili jelić.
Od listaea sadi se pokraj mora i to u malenom broju Ficus, carica uljika,
Imigdalis comunis, Ailantbus, Acer monspensulanum i crni grab (Oarpinus
orientalis). — U viših položajih. Acer pseuđoplatanus i Fraxinus excelsior.


Sjetve se samo sa crnikom (Qaercos ilex) i to na malo izvadjaju," a to
s toga, što često od mraza i od bure postradaju.
\ Biljke se zasađjuju ondje, gdje to tlo´dopusća, 0 pravilnom-zasadjivanju
nemože Mti ovdje ni govora.




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 217 —


Daljina zasadjenih biljka jedne od drage, više ili manje kameBito tlo,
način sadnje i n kojoj se dubljioi sadi, uplivišu na-trošak sadnje,,a taj trožak
čini poprieSno kod običnih sadnja po rali 15 do 25 for.


Na viših brdih ili m njihovih visočinah, na kojih se dosta meko te nalazi i
gdje Beima povećeg kamenja, preduzimlje se sadnja i u grabah.


Ovdje se izkopaju prama buri (sjever iztok) u daljiai od IV,^ do iV^ m.,
30 do 35 cm. "duboke, 20 do 25 cm= široke grabe, u koje se biljke na V^ do
1 m. daljine sade.


U straBah se ovakove grabe horizontalno sa stranom izkapaju i to s toga,
da voda iste nerazdere i zemlju neodplavi.


U onakovih položajih, koji su na udarcu buri, izvede se za svakom petom,
šestom grabom suhozid od 60 do 100 cm. visine, da budu tim biljke zaštićene.
Ti se zidovi prave iz onog istog kamena, koji se kod kopanja graba iz


vadi, ter se na taj način podjedno i tlo oSisti*
Biljke se u grabah tako duboko zasađjujn, da budu iste najmanje još
10 do 15 cm. iznad njihovog vrha zaklonjene.
Tako posađjene biljke nemože bura ozleđiti, one su osim toga u hladu,
te imade ovdje tlo vazda veće vlage, nego na drugih mjestih.


Tim načinom izvedene kulture stoje po jutru 60 do 80 for.


Pokraj graba zasijane su takodjer i prikladne trave i raznovrstne djeteline
pokusa radi, a to s´toga, da se biljke od sunčane žege i od suše sačuvaju.


Na onakovih mjestih, gdje je tlo odviše kamenito, izvadja se samo sadnja
u jamah, koje se izkopaju 20 do 80 cm, duboko, i nanese se u iste prije sadnje
po dva do tri kopanja zemlje.


U ovakovoj se jami posade tri do četiri borića jedan od drugog 10 do
15 cm. udaljen. — Biljke, koje stoje u tih jamah takodjer u hladu, obkole sa
krupnim kamenjem tako, da na okolo svake biljke ostane samo prazni prostor
u promjeru od 10 do 12 cm. ´.


Za takovu jednu jamu plati se 4 do 5 novč. a za nanašanje zemlje, zasadjivanje
biljkah i za obkolivanje kamenjem IV^ do l´/s novč. — Sadnje sa
više biljki skupa (Biischelpflanzung) od 3 do 5 komada zajedno, obavljaju se
često imenito u nižih položajih.


U načelu mora se svaka biljka na krasu duboko u zemlju usađjivati, i to
za kakovih 4 do 8 cm. dublje, nego li je u razsadnjaka stajala, jer inače neće
ista napredovati.


Ako u strmih stranah kad kad voda tako daboko u?ađjene´ biljke
zemljom i ^aplavi, to neškodi istim ništa, samo ako barem na 1 cm, pup vi^ška
iz tla viri.


Kod kulturnih radnja nadzire dotičoe radnike jedan kr. lugar i to ooaj, kojemu
je dotižna branjevina, gdje se radij na čuvanie opredieljena; a osim toga inšpicira
upravitelj nadzorničtva češće svako mjesto radnje i izdaje - naputke.


´ Do mjeseca lipnja, u kišovitoj godini do srpnja,, ugine jedva 5 do S^o
posadjenih biljka




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 26     <-- 26 -->        PDF

^ 218 ~™ , „



Tekar koncem mjeseca srpnja može´ se Yidjeti, .da ii je sadnja biljka


uspjela.


Neće se ništa pogriešiti, ako se uztvrdi, da na površinah poćam od
mora do 1500 stopa visine nad istim ugine bez razlike položaja i tla kakovih
50% ^^ posadjenih biljkU što od suše, što pako od hrastove ličinke iii od
skakavaca; kod izvanrednih abnormalnih ođnošaja biva taj postotak mogoveći,
kako je to n. pr. godine 1890. iz izknstva poznato, jer se je iza neprekidne
suše, koja je pima četiri mjeseca potrajala, održalo od biljka, koje su u pro-,
lieću posadjene bile n nizkom položaju, jedva oko 207o.


U visinah od 2000 stopa, pak dalje prema vrhu, iznaša postotak uginulih
biljka oko 40^05 a to se može razjasniti tiiB, što u tih visinah velik snieg u
zimi zapada, a uslied toga drži zemlja dulje vlagu. Osim toga puše ondje
vjetar noć na noć, te se uslied toga radja"obilna jutarnja rosa, koja donekle
nadoknađjuje nestašicu kiše.


Ka krasu već kakovih četiri do 5 godina stojeća biljka pođnaša bež ikakove
štete najveću sušu i žegu.


Ali drugojačije je to samo u kotlinah kraj mora, koje su od vjetra zaštićene,
— U ovakovih mjestih vlada u mjesecu srpnju i kolovozu nesnosljiva
žega, ter tu bude toplota do 40 i više stupnjeva po B^eaumuru, koja upMvana
biljku tako, da joj vrščić tako rekuć sprži.


Ovako spržena biljka ipak tjera opet ponovno drugi vrh, a kod konifera
nadomješta vrh prva, do oštećenog vrha stojeća zelena grana, ali ipak to
ništa nepruđi, jer biljka napokon ^akržljavi i ugine^ ter se tako izgubi dvo-i
četirigodišnji prirast.


U grabah (jamah) posadjene biljke pođnašaju lakše sušu i ne nastrađa
ovdje više od 20 do 25^/o, prem ni toga nebi bilo toliko, da nebi hruštova
ličinka oštećivala mlade biljke, koja rado u grabah prebiva.


0 kraškom pojasu od prihke do 1200 stopa nad morem pada riedko
kada rosa, jer od mora puše vazda i bez jačih vjetrova i bure mali vjetrić,
kojega Primorci „bava" nazivlju, a toplota u tom pojasu nije u ljeti po noći
manja od 18 do 22 stupnja R.


Za uzgojivanje biljka imade nadzorničtvo dva razsadnjaka i to jednog u
Sv. Mihovilu pod Vratnikom, 1879 stopa, a drugog u branjevini^ u Senjskoj
draži sa 1260 stopa nad morem. — Oba razsadnjaka su u Senjskoj dragi, a
udaljen je jedan od drugoga 3´/a kilometra.


´ Osim Senjske drage, koja se stere od Senja do Vratnika, ne imade nigdje u
cielom Primorju žive vode, a baš s toga razloga morala su se oba-razsadnjaka
u Senjskoj dragi načiniti, jer ovdje nikad, ni kod najveće suše nemanjka vode.


Površina razsadnjaka u Sv. Mihovilu iznaša´2 rali 13200 ^^´^^h ^ <^^^
u Senjskoj dragi 1 ral 940D hvati.


Oba su razsadnjaka strma, a sbog toga morali su se terasirati i to većim
dielom u živom kamenu, što je ogroman trošak zadalo. U sv. mihovilski raz»
sadnjak moralo se je osim toga na tisuće dvoprežnih vozova zemlje navesti, a




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 27     <-- 27 -->        PDF

™ 219 ~~


osim toga dovaža se godimice u oba ražsađiijaka oko 120 đvopreženih vozova
zemlje´ i´ oko 40 vozova vegetabilicne zemlje, da biljke ondje bolje Bapreduju;
´ Iz tih se razBadnjaka izvadi svake godine oko 1,800.000 do 2,000.000


koaifera i 4 do 500.000 komada listača.
. Sjetve obavljaju se n razsadiijaeih većinom u žliebovih (Riefensaaten)/a
gdje kad obavlja se i sjetva na omaške (Vollsaaten),


Sve biljke, koje se iz razsadnjaka izvade, proberu se prije sadnje u branjevinah,
a slabe biljke presadjnju se opet u razsadnjaciii, Do sad se je na
godino 2, do 300.000 komada slabih biljka presadjivalo, koje su kod sjetva u
žliebovih potištene bile^


Prošle godine u jesen! 1890. proširen je prostor razsadnjaka u Senjskoj
dragi.u tu svrhu, da se u buduće svake godine 800.000 do 1,000.000 komada
biljku i to sve crnog bora presadi.


Za zemaljsko ugar. nadzorniStvo za svilarstvo u Szegszardu odgaja se
takodjer 100-000 komada stabalca bielih dudova u ovih razsađnjacih.


Sve biljke, koje nađzorničtvo uzgaja, posade se u kraških branjevinah; DU
u slučaju, da koja vrst biljki preteže i da se neće dalje držati^ podieli se ista
po želji bezplatno dotičnim kr. kotarskim oblastim, obc^inam, gradskim poglavarstvom,
raznim korporacijam i t. đ.


Radnje u tih razsađnjacih obavlja jedan kr. nađlugar, a za čuvanje branjevina
imade nađzorničtvo 16 lugara, dakle ukupno 17 organa.
Srez jednoga lugara zaprema oko 70O do 1200 rali, a jedan lugar ima
obično po dvie i do tri branjevine, da ih čuva.


U slučajuj da se iz nova koja branjevina obzidje, postavi se za istu takodjer
posebni lugar i to onda, ako je ta branjevina najmanje oko 500 rali
velika i ako nebi radi njezinog udaljenog položaja shodno bilo, da se ista pridruži
kojem drugom lugarskom srezu„


Svi troškovi od onog vremena, od kad je nađzorničtvo za pošumljenje
krasa ustrojeno, i to troškovi za pošumljivanje kao i za osoblje podmirili su se
iz krajiške investicionalne zaklade..


Osim Senjske drage, gdje se u duljim od jedno 3^/2 do 4 k. m. diorit i
porfir zelenca nalazi, ima n svih drugih pređjelih Primorja vapnenca najnepovoljnije
tvorbe na dosta- velikih prostorih, koji za sada za pošumljenje prikladni
nisu, te će se morati sa pošumljenjem tako dugo počekat´i, dok se na
tih površinah nebude kakove zemlje pojavilo, a to tako brzo neće biti, kako ćemo
0 tom malo niže ćuti.


Medju ovakove, za pošamljenje neprikladne´ plohe, spadaju sva ona zemljišta,
na kojima nije vidjeti zemlje „crljenice^= Na takovih zemljištah neraste
ni najkukavnije grmlje, niti trava, jer"je vegetacija ovdje posve izumrla.


Svi takovi predjeli spadaju kređnoj i tvorbi eocenovog vapnenca, i buduć
da su kako vapnenac, "tako 1 kreda ovakove tvorbe tako rekuć neraztrošivi,
nemogu se takova zemljišta za ovu periodu u svrhu kakvog pošuiiiljivaoja ni
u obzir uzeti.




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 220 —´"´"-. ´
U neposrednoj morskoj blizini do kakovih 800 stopa nad-morem, zatim
na Trijikastih gorskih grebenih i ajihovili- visočinah prevladjuje mjestimice ta
tvorba vapnenca.


Po aproksimativnoj procjeni imade takovih ploha na cielom primorskom
krasu 20—21.000 jutara.


U viših položajih od 800 do 1000 stopa nad morem nalazi se pCrljenice"
dosta, a osim toga naslagana je često na istoj šipkasta prašinasta humozna
zemlja 20 do 50 cm. visoko, ™ Vapnenac je više manje izprepucan i kod toga
sa naslagami glinice i okra izpremješaii; takova za kulturu povoljna zemljišta
spadaju k trijadskoj tvorbi.


Obzirom na okolnost, da kraško pučanstvo većinom od stočarstva živi,
bila bi velika pogrieška, ako bi se svakolika, za šamogojstvo sposobna ploha
kraškog zemljišta, na kojem se takodjer najbolji pašnjaci nalaze, u kraške branjevine
pretvorile.


Posve bi dakle opravdano bilo, da se od tih, za kulturu sposobnih ploha
u površini od 35,000 rali u buduće polovica dakle samo 17.600 rali zagaji.


Ali prije, nego što će se glede takovog zagajivanja kraških ploha ipak
potrebito odlučiti, morao bi se svakako u tu svrhu posebni zakon stvoriti i to
onako, kako ga je stvorila legislativa za Kranjsku i Istru.


Trgovina sa drvi u Srbiji


´ Piše M. Dj, PaiSić, kralj. srp= držav. šumar o ostavci.


Pored ostalih proizvoda ix trgovini našoj veoma je važan promet sa liesom
kako od hrastovih, tako i od četinjastih (čamovih) šum4, koje su na glasu sa
svojih velikih površina raznovrstnog, mnogobrojnog, mladog i starog drveća.
Već sama priroda obdarila je balkansko poluostrvo šumskim bogatstvom, a naročito
kraljevinu Srbijo, u kojoj leži čuvena Šumadija, Iz ovih je gora sinula
srpstvu zora oslobodjenjem od turskog zuluma, U ono vrieme bijahu Sr^
binu šume štićenice od neprijateljskoga zuluma, a sada pak kao i ostalim kulturnim
naprednim narodom služe mu šume aa trgovinu.


Može se reći, da je kod nas u novije doba vrlo razvijena trgovina sa
raznovrstnim liesom kako za naše domaće trgovinske potrebe, tako i za izvoz
na strani.


Što kod nas trgovina nije u tolikoj mjeri razvijena, kao kod drugih naprednih
naroda sa hesom, ima dovoljno uzroka, da nas je to .pobudilo, da o
tom pišemo.
. Kod nas se najviše, izrađjuju drva za razuovrstne građjevinske naprave i
to ponajpače u glavnijih šumskih predjelih kao:´u Tari, Šarganu, Jelovoj gori,
Torniku, Martenici, Mučoji i drugdje, a u okruga: Užičkom, Soču, Jastrepcu,