DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 11     <-- 11 -->        PDF

-, ^ 251 ~


Grođine 1786. oe samo da je u Hrvatskoj i Slavoniji izmjera zemVjiUh z^poCela,
nego se je i sliedeće godine 1787, izmjerivanje zemljišta i na bivšuvojnu
krajnu protegnula,´ pošto nadošli naseljenici izabraše sebi oaselište po
svojoj volji i okrčiše toliko šume, koliko jim je zemlje trebalo. Čim su se viže^
naselbine umnožavale, tim je sve manje, šume bivalo. U tu svrhu bio je iste
godine uz kantonsku upravu- uveden i, šumski red, po kojemu su šume odlučene
bile od obradjenib zemljištš> i obćinskih pa§njaka, te zaokružene i omedjašene.


Da se pako uzmogne h bivših krajiških- šuma po´ načelu umnoga gospodarenja,
te prema prostoru i obilju uzrasta odgovarajući dobitak izvaditi i prema
tomu šume sjeći i pomlađjivati,, trebalo je prije svega saznati njihov prostor i
godišnji prirast.


U tu svrhu odredio, je godine 1807. nadvojvoda Ljudevit kano bivši vrhovni
nadzornik vojničke krajine,, da se krajiške šume premjere,, opišu, razrede
i prociene, te se je „već godine 1808. počelo mjeriti u bivšoj Otočkoj i
Ogulinskoj pukovniji, pak u banskoj i slavonskoj krajini; ali godine 1809. porodivši
se francezki rat prekinuo je ovo poslovanje, a poslije mira razdvoji se
krajina, pošto je karlovački i banski generalat došao pod upravu francuzke vlade.
Mjerenje šuma moglo se je dakle godine 1810,´, nastaviti samo u slavonskoj
krajini. Koncem godine 1812. dovršeno je mjerenje šumž bivše varaždinske
pukovnije i vojničkih komunitet^ varaždinskoga i karlovačkoga.


Mjerenje šumš, bivše brodske i gradiške pukovnije ostalo je nedovršeno,
jer je opet buknuvsim ratom prekinuto bilo. Od godine 1816. učinjene su priprave,
da se nastavi mjerenje šuma, koje je.ipak tek godine 1820. nastavljeno podjedno
sa mapiranjem cjelokupne monarkije, ali je istom u najnovije vrieme dovršeno.


Po´popisu od godine 1816.—1817. zatim kod mjerenja od godine 1810.—
1812. zapremale su šume u bivšoj vojnoj krajni sliedeću površinu:


u ličkoj pukovniji 136.599 rali
u otočkoj pukovniji 195.581 „
u ogulinskoj pukovniji 205.300 „ . . ^
u slunjskoj pukovniji 54.772 „ \
u I. banskoj pukovniji 67.679 „
u I I banskoj pukovniji 74.068 „
u križevačkoj pukovniji 97.071 „
u gjurgjevačkoj pukovniji 125.366 ,,
".;. u gradiškoj pukovnniji 117.771 „, ,
u brodskoj pukovniji ,315.723 „
u karlovačkom komunitetu 774 ,„


, u petrovaradinskom koraunitteu 543 ^
´ u petrinskom komunitetu 1.949 „
dakle u bivšoj hrv, i slav. krajini ukupno 1,444.187 rali


Vrsti drveća, koja su se u ovih šumah nalazile^ mogle su se dovoljnom
sigurnošću naznačiti. Za šume od svake krajiške pukovnije bijaše četinjavo i
listnato drveće u o/^ naznačeno.