DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 252 — Akopreui se je moglo sa dovoljnom sigurnošću ustanoviti razmjerje šumskog narasta po obćenitoj razredbi na đvie erapiricke glavne vrsti, to je tim teže bilo pronaći godišnji prirast bez specijalnih procjena. Još teže je bilo pronaći vrieđnost krajiških šuma po šumskom prihođis, jer su posve nedostatni podatci 0 šumskih užitcih krajiških kuća i jer su prihodi iz šuma u gotovini iznašali jedva 0^2 od onoga, što bi krajišnici zaista uživati morali. Uslied toga ne predstavlja prihod u gotovini sam za sebe ni iz daleka onoga faktora, po kojeniu bi se mogle pronaći vrieđnost bivših krajiških šuma. Odmah izprva kod mjerenja šuma uvidilo se je, da one šumske pristojbe, koje su godine 1787- ustanovljene bile, ne odgovaraju trgovačkim ođnošajem, s toga bude nova tarifa za šumske proizvode izrađjena i po ratnom vie(iu 19, siečnja 1811. izdana, U toj fcarifi bje izđjelano gradjevno i obrtno drvo razvrstano 0 pet razređah, a tako isto i gorivo drvo posebice. Tom razredbom bijaše ustanovljena pristojba za gradivo i tokarsko drvo od stabala iznad 16 palaca (40 cm.) promjera za svaku kubičnu stopu i to: za I razred sa 12, za IL razred sa 8, za III. razred sa 6, za IV. razred sa 4 i za V, razred sa 2 novčića u srebru. Za gorivo po hvatu sa 6 stopž. visine, 6 stopfi širine i 3 stope duljine ustanovljena bje pristojba za drvo L razreda sa 2 forinta, IL razreda sa 1 for. 30 ne., IH. razreda sa 1 for,, IV. razreda sa 40 n5, i V. razreda sa 30 nč. u srebru- Pristojba za sitno drvo za obrt i gospodarstvo ustanovljena bje tako, da se je ista plaćala za obična selska kok, dotično za jedan voz, za komad ili za snop. Isto tako ustanovljena bje stalna pristojba i za gulenje kore, struganje smole, za šumsku žirovinu i za pašu stoke i za pčele. Za provincijaliste bile su pristojbe za žirovinu i pašu dva put veće, nego za krajišnike. U patentu od 23. prosinca 1817., kojim je Nj, Veličanstvo car Franjo IL zasnovalo nakanu o izvedenju stalnoga sustava zemljarine, određjuje se u § 4 i 7., da se pređuzme ekonomična izmjera i prociena svakoga pojedinoga zemljišta u tu svrhu, da se prema tomu može odmjeriti porez po cistom dohodku zemljištnoga posjeda. Za naše krajeve bude godine 1819—1820. naredjen neki „obći zemljarinski provisorij/^ S ovim se je prije svega htjelo ustanoviti na temelju jur obavljene izmjere i mapiranja s jedne, a procjene zemljištne vriednosti težatbenih vrsti i to kako za pojedine ohćine, tako i za pojedina porezovna područja. Ovako sabrani operati služili su za podlogu katastralnoj procjeni kod nas. Patentom od 4. ožujka 1850, odredjeno je, da se uvede stalan katastar u svrhu, da se uzmogne jednako razporezati porez na đohodke zemljarine i na zgrade u^krunovinah Ugarskoj, Erdelju, Hrvatskoj i Slavoniji, a dok se taj katastar izvede, neka se pređuzme redoviti zemljarinski provisorij. Tako bude zeraljarinski katastar u Hrvatskoj i Slavoniji iste godine uveden, te -je zemljarinski provisorij na temelju jur spomenutih starijih izmjera, procjenba i drugih |