DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 17 <-- 17 --> PDF |
_ ^57 — 7, Imao se je pronaći prihod šiim^ na drvu.po kolikoći, po uzgoju i po vrsti drveća, kao i po kakvoći drva na stoj bini. Prema "tomu imala se je ustanoviti stojbiuBka" vrstuoća, t. j . imala se Je u kubiSnih metrih izkazati ona kolikoća drva, koja se popriečno prema mjestuim odnošajem odgovarajućoj ,obhođnji kod običajnog gospodarenja unovčiti može, bez da se prekorači medja trajnoga prihoda (zak. cl. VII/§ 16,—f, 1875.), te koje su raznovrstne visoke sitne šume i t. d.^ koje se nalaze u kotaru i koje bi po rali i godini trajni prihod dati mogle. Poslie ustanovljenja kolikoće popriečnoga prihoda na drvu imalo se je iztražiti, da li se može prihod na drvu pogledom na mjestne odaošaje stalno, te posve ili pako samo djelomice unovčiti. Unovčenje protezalo se je ne samo na ono drvo, koje će se prodati, nego i na onOj kojim će se potreboće šum. posjednika imati namiritij a osim toga i na. ono drvo, koje se troši u tvornicah i^ t. d, kao takodjer na drvo, koje vlastnik šume daje bezplatno ili uz uzvratu kao patron ili napokon i na ono drvo, što ga dobivaju suovlaštenici, koji pravo na drvarenje imadu. Buđuć se vriednost pronadjene privrede na drvu samo tada pravo proračunati može, ako su poznate vrsti i razvrstbine, iz kojih prihod na drvu sastoji, ,s´ toga se je imalo razmjerje razvrstbina prihoda u drvu izkazati. U tu svrhu treba, razlikovati: a) kalanovinu, koja sastoji iz komada drva preko 15 cm. debelih i koja se prema vrsti drva po svojoj raznolikosti može unovčiti posve ili djelomično kao lies (gradja) ili kao cjepanice, b) Oblikovinu t. j . takovi komadi drva, koji su 5—15 cm. debeli; c) Kl će t j. . grane i grančice izpođ 5 centimetara, te napokon d) panjevinu, t j . prizemni i podzemni dio stabala, koji poslie podsječenoga debla preostaje u tlu kao panj i žile. Ovdje je valjalo ustanoviti, koja se drva po svih razvrstbina i u kojem razmjerja u pojedinih priedjelih kotara rabe i unovčuju, a koja se nemogu unovčiti. Poslie ustanovljenja popriečnoga prihoda na drvu i onoga diela drva, koji se prema mjestnim odnošajem unovčiti može, imali su se pronaći takodjer još i oni gubitci, koji su kod izrađjivanja i prevažanja drva nastali. Kod izračunavanja i ustanovljivanja srednjega prihoda na drvu, koji je, imala se je rabiti skrižaljka pod I. 8, Imali su se izpitati oni odnošaji za promet i obćila, koji omogućuju unovčenje drva. Ovdje se je imalo potuuko opisati, kakovi su naime odnošaji za prodaju i trgovinu drva, a osim toga valjalo je izkazati, da li žiteljstvo kotara samo, potroši cieli prihod na drvu istoga kotara ili samo stanoviti, dio i koji; nadalje, da li postoje u kotara takova poduzeća, tvornice, taonica i pilane, koja drva troše, te da li ima u kotaru potoka i rieka, koja za prevažanje drva služe i t. d. ´ "9. Valjalo ja ustanoviti, ciene drv^. Kod procjene uzimala se je u račun , ciena na panju t. j . ona vriednost, koju ima drvo na panju u šumi, a ta cieua IS |