DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 258 —
ustanovljena je kao popriecna iz postojećih srednjih eiena tečajem 20-godišnjega
razdoblja od godine 1855. do 1874. (Skrižaljka IL).


Ovako pokupljeni podatci imali sii se u obra;^cu tiskanice pobilježiti i to:
po vrstr i ra^vrstbioi drva, n. pr. za hrastovinu, za lies, cjepanice, oblikovina,
kiće i panjevina, bukovina i t, đ.


10. Imala se je ustanoviti kakvoća i vriednost nuzgrednih šumskih koristi,
kano paša, žir, kora i šiška.
Ovi nuzgredni užitci ustanovljeni su obzirom na njihovu kakvoću i važnost
kao i obzirom na način njihova unovčenja. Popriečna sriednja vriednost nuzgrednih
užitaka ustanovljena je po rali i godini-


Vriednost paše ustanovljena je prema dohodkn, kojega je šumište davalo
u 25-godišnjeffi razdobju od godine 1850. do 1874., a vriednost žira isto onako
kao i za pašu.


Za ustanovljenje vriednosti kore imalo seje izpitati, da li posjednik
šume prodaje kora na hvate ili na met. centu po ugovoru ili skupa sa drvom
ili posebice. Dohodak na kori mogao se je pronaći ili iz računi ili se je mogao
proračunati po prodajnoj množini i jediničnoj cieni.


Za ustanovljenje uroda šiške, koji tek u poduljih razđbbjih biva, vriedili
su oni podatci, koji sa se našli u računih valjano upravljanih državnih ili privatnih
šuma. Vriednost šiške ustanovljena je prema godišnjem popriecnom prihoda
u razdobju od 25 godina.


Podatci, koji su o nuzgrednih šumskih užitcih sabrani, imali su se u
obrazcu pobilježiti, te popriečnina iz tih podataka po rali i godini izračunati.


U. Valjalo je izpitati odnošaje šumskog uzgajanja, načine pomladjivanja,
te ustanoviti .troškove uzgoja i njegovanja šume. Ovdje se je moralo točno
opisati, da li su šume po vrsti uzgoja i vrsti drveća naravnim ili umjetnim načinom
pošamljene, u kojoj mjeri i kakovim uspjehom, te koji se je način pomlađjivanja
rabio naime, da li sjetva ili sadjenje drveća i t. d. Nadalje imalo
se je iztaći, da li će se sječine pošumljivati poslie medjutimnog poljsko gospodarstvenog
uživanja tla ili ne, kakova se nadnica plaća pojedinomu mužkarcu,
ženi ili dietetu kod šumskog posla u proljeću i u Jeseni. Za popriečoe vriednosti
po vremenu imala se je ustanoviti ona srednja vriednost nadnice, koja se je
plaćala za vrierae od 6 godina i to od god. 1867. do 1872. (zak. čl VIL
§ 18. od god. 1875.). Osim toga imali su se izkaKati i popriečni uzgojni troškovi
za ral i godinu po vrsti uzgoja i drveća.
12. U smislu zak. čL 7. § IG. od g. 1875. imali su se od vriednosti prihoda
na dan i nuzgrednib užitaka osim troškova, koji su nastali kod njegovanja
i uzgajanja šume još i oni izdatci odbiti, koji su potrebiti za plaćanj e šumarskoga
osoblja. Ovakovo osoblje sačinjavali sa svi činovnici i sluge,
koji se ^ za upravu i čuvanje šuma stalno rabe. Ovamo nije spadalo osoblje
upravljajućih viših ureda, koje se ne bavi neposrednom upravom, nego koje mu
je samo veći nadzor povjeren, kano u. pr, osoblje ravnateljstva, nadzorničtva i t d.