DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 35 <-- 35 --> PDF |
™ 275 "" sa finim pješćanim papirom ili plovučcem (Bimsstein) poravnaju i Hglade tako, da se na njima čisto razpoznaju i najsitniji djelovi prirasta. Tako preparirani drveni kotur namaze m podjednako sa običnim štamparskim crnilom, raz;redje- Bim sa petrolejom^ i ostavi se tako 5-6 sati, dok se boja ne osuSi. Zatim se položi na kotur već ža to pripravljena artija, a preko ove i kotura prevlaci se sa elastičnim valjkom, te se tako dobije vjeran otisak. Ako hoćemo da dobijemo posve liepe otiske, onda ćemo se poslužiti sa praktičnom u tu svrhu već priređjenom prešom i jednom okruglom pločom od gumije u veličini drvenog kotura. Nađšumar Melichar iz Benešau-a javlja (Vereinsschrift fiir Forst-Jagdund Naturkunde, 157. Heft, str. 90.), da nije ni potrebito, daše odpile drveni koturi od stabla, nego da se može dobiti odmah otisak kod obaranja (sječnje), te kod piljenja istih u šumi prema potrebitoj dužini, a ovakovi otisci da su naravni i tako vjerni, da se bolje oeda ni pomisliti. Isti nadšumar poslao je svoja metodu njekoj šum. pokusnoj postaji, te i češkomu šumarskomu družtvu^ ali nije nikoga ovlastio, da njegovu metodu razglasi. Imao sam prilike ove otiske viditi prošle godine, baveći se za vrieme gospodarsko- šumarske izložbe u Pragu,.pa mogu punim pravom kazati, da su ovi otisci u glavnom posve slični onim Bohdanickjjevim, koje smo prije opisali. Obje metode niti su sasvim savršene, a niti praktične, jer kao što sam se osvjedočio na otiseih od četinjara, prikazano je tamnije obojeno jesensko drvo posve bielo, dočim je svietlije obojeno proljetno drvo posve crno, te se po tom dobivaju upravo negativne slike. Ovo dolazi od tuđ, što kod i^glađjenja odrezka tvrdje jesensko drvo daje veći odpor, nego mekše, djelomice rutavo proljetno drvo. S toga djeluje blanjanje više na jesensko drvo, te će po dovršenom blanjanju niže stajati, nego proljetna drvo. Ako se drvo crno obojadiše, onda će đodirat valjak samo visokije stojeće proljetno drvo. 0 metodž Bohđanickjjeva i Melicharova možemo reći, da su u mnogih slučajih zaista dobre, ali niti su usavršene, niti su otisci posve prema naravi vjerni. Ovdje ću još opisati metodu, s kojom se mogu dobiti otisci odrezka njekog stabla ako i tegotno, ali ipak podpuno prema naravi vjerni i to ovako: Posve dobro izgladjen odrezak stabla položi se 6—10 minuta po vrsti drveta u koncentriranu sumpornu kiselinu ili 1—1^,^ sata n raztopljenu kromovu kiselinu, zatim se oprezno opere i stavi na zračno mjesto, da se dobro osuši. Kiseline djeluju, kao što je poznato, jače na mekše proljetno drvo, nego na tvrdje jesensko drvo, Uslied toga, pošto je drvo dobro osušeno, pretvori se u prah prilično velika naslaga proljetnog drva, koje možemo odstraniti s običnom četkom. Pošto smo ga očetkali, to leži proljetno drvo mnogo niže, nego jesensko. Odrezak, koji je prije djelovanja kiseline kao ogledalo gladak bio, izgleda sada prilično grub i sad je sposoban za otiskivanje. Po tom se šatre sa valjkom od gume na kamenoj ili kovnoj ploči mala količina crne ili mrke štam |