DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 43     <-- 43 -->        PDF

"" 283 -™


Čista zakladna glavnica koncem godine 1891. bila je dakle
u gotovini od = . . . 155 for, 61 nov5,
u vi´iednogtmh papirih od 12.971 „ 10 „


Ukupno . . 13.126 for, 71 novS.


Živica od foekve (Salis- viminaJis). Osim gloga dade se najbolje npotiehlti za
živicu bekva (E:orbweide), jer netreba bog zna kakove njege, a vrlo je jeffcina,- te
daje koristi. Upotrebljuje se takodjer i drugo grmlje za živice kao: lješnjak^ kalina,
i t. d. ali ove vrsti gađaju mnogo posla gospodaru, jer jim izbojci doskora veću površinu
zemlje zapremaju, te se onda izsjeći i i,akapati moraju, Uo je dakako s priličnim
troskom skopčano. Vrba i glog neiirbijaja iabojke, nQgo imaju samo deblo, iz kojega
mnoge grančice izrastu, koje se za sgusnu(5e živice upotrebiti mogu. Osim toga daju
vrbove živice godimice na hiljade šiba, koje ^e za pletenje košara i sličnih predmeta
upotrebiti mogu, dakle daju nam dvostruku korist.


Sadjenje živice obavlja se na slledeći naSin: Izkopa se ^/z metra široki, a Vs
metra duboki jarak (graba) okolo zem]ji§t´a., koje ograditi želimo i zabiju drveni stupovi
(promjer 6—10 cm.) u isti 1 do 1´5 mtr. jedan od drugoga daleko. Na te stup5i<5e
pribije se jedna ili dvie letve. Obično je dovoljna samo jedna letva, jer riedko 6e tko
Uzgajati od 1°5 mtr, visoku živicu. Sad se uzmu jake vrbove §ibike i posade 8 em.
poraadaleko u jarak, a vrbovi jim se odrežu tako, da presižu letvu, na koju su privezani,
Hodemo li imati više šiba za pletenje košara, onda se vrbove šibtke posade
okomito u zemlju, a želimo li imati gušću živicu, onda moramo jih unakrst posaditi
pod kutom od 45** u smjeru grabe. Dalnje postupanje je vrlo jednostavno. U jesen
prikradaju se (podkrešu) mladice i odstrane suhe šibice, a možebitne luknje iapletu se
i posao je gotov.


Ako želimo u skoro imati jaku živica, onda moramo uzeti za pjeskovito tlo
kaspijsk u vrbu , a za vlažno tlo Salis dasyclado3~purpurea. Za nježniju živicu uzme
se prašijika (Salix pentandra). Ako na živicu nasrtSe marva, onda se uzima vrba crljenica
(S, purpurea), jer njezine gorke grančice marva ne6e da grize.


Kritika o Bedo-ovom proojenbenom načinu prema komorskom pro-
Ojenbenom načinu. Poslieđnji broj „Šumarskog lista" pruža nam priliku upoznati se
sa naputkom o sastavku gospodarstvenih osnova, koji valja za Ugarsku.


Kao osebujnost toga naputka nalazimo tamo poseban način preračunavanja godišnjeg
etata, naime Bedo-ov obličak:
GZ -4- NZ GV 4- NV
GE = ~ -t ^ .
2 u
koji bi mogli smatrati kao izpi^avak komorskog procjenbenog načina.


Činjenica, da se u prvom načinu uz normalan prirast takodjer i faktičan prirast
u obzir uzimaj npuduje nas, da je tim postupkom po strukovnih teoreticih kardinalnom
manom komorskog procjenbenog načina nazvana manjkavost izpravljena.


Da je sa teoretičkog gledišta zbilja tomu tako, o tom neima dvojbe, nu obzirom
na praktičnu uporabivost jednog i drugog načina prinukan sam izjaviti, da komorskom
procjenbenom načinu unatoč njegovoj mani veču prednost dajem, nego procjenbenom
načinu Bedo-ovom.


Praktični taksatori, koji se služe komorskim procjenbenim načinom, nesmatraju
ga mjerodavnim faktorom, nego ga rabe lih kao pomocino sredstvo, da lagljc ustanove
faktičan etat. Ustanovljenjem definitivnog občenitog sječnog reda nadje se tekar faktični
etat.


Sliedeči primjer neka nam to razjasni: Predpostavimo 100-godisnJ!! obbodnju, razdielenu
u pet 20-godižnjih perioda i rectmo^ da smo komorskim procjenbenim načinom ustanovili
godišnji etat sa lOOO m^, Uo odgovara predvidiioj zalihi pojedine periode od 20„000 m´*^
to ćemo polučiti skoro uviek njeku razliku u zadnjoj (petoj) periodi.