DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Br. 7, u ZAGREBU, 1 srpnja 1892. God. XVi 0 gojenju gomoljike ili |e!en-gljive. Piše M. J. DndaH., - Našim je šumarom dovoljno poznata gomoljika (Triiffel), ta najtečnija gljiva, koja osobito u hrastovih šiimah Savoye (južna Franceska) uspieva, te se u trgovini skupo plaća. U vidivši pronicavi franceski gospodari, daše iz gomoljike, koja je nuzgređni proizvod šume, liep dohodak dobiva, nastojaše umjetno gojiti tii važnu gljivu i doista poslie 10-godišnjih pokušaja podje im posve za rukom "tu kulturu usavršiti na korist njihovog šumarstva. Kad samo promislimo, da je Franceska god. 1873- producirala IV^ milijuna gomoljika u vriednosti od 16 milijuna franaka, onda će nam. biti posve jasno, od kolike bi vriednosti i po našu domovinu bilOj kad bi se jednani udomila i kod nas ta kultui´a. Što se tiče uvieta, pod kojimi najbolje gomoljika uspieva, treba znati, da u Franceskoj dan danas obuhvaća ta kultura srednje i južne krajeve republike, a središte gojenja jest srez Vaueluse. — Gomoljika uspieva .u svih krajevih srednje Europe, te njezina geografična razprostranjenost biva ista sa onom vinove loze. S toga neima dvojbe, da se može u naših šumah Hrvatske i Slavonije gojiti, a sva je prilika, da će ta gljiva kod nas isto tako liepo uspie-^ vati kao u južnoj Franceskoj, pošto su klimatičke okolnosti skoro identične.— Buduć je ciena gomoljiki najmanje po´građovih naše monarkije 7—8 for. po kilogramu, jasno je, da svi posjednici šuma lateći se ove kulture mogu znatno povećati dohođke iz svojih dobara, bez đa ulože veliko svotu u tu svrhu, kako ćemo eto doznati« Usljed izkustva, stečena u Franceskoj, prvi uvjet da uspjeva umjetno gojenje gomoljike jest taj, đa ta kultura mora svakako biti spojena sa nasadom nove šume. Što se vrsti nove šume tiče, rekao bi, da vrst stabala nije mjerodavna, nego glavno je to, da neprave stabla toliko sjene na zemljište, da ovo bude dosta vlažno i topio, 20 ´ |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 290 — Ipak gomoljika najbolje uspieva u šumah iirastovih i bukovih, au takodjer i gtlje rastu crnogorice i lješnjaci. Obzirom pak na tlo treba da isto bude propustu o, duboko, vapnenast o-ilovasto, na podnožju briega ili u poaikvah (dolovi), te može biti i nešto šljunkom pomiešano. Kad siao prikladno tlo i položaj našli, onda treba prije svega zemljište plugom preorati 20—30 ceatimetra duboko i to prvi put n pramaljeće, drugi pat u vnjim. pa oađa n listopadu ili sleSnjn sijati gomoljike, — Za Base krajeve biti će svakako umjestnije sijanje mjeseca listopada . Da doznamo, jesu li gomolji za sijanje sposobni, dosta je, da ih bacimo n vodu, pa da one, koje potonn, za nasad biraino, Gomolji se sade ili siju u redove^ oda- Ijene 30—35 centimetara, a pojedini gomolji u razmaku od 20—35 centimetara, te duboka i>—8 centimetara; ako se je pako bojati miševa , onda ih treba još dubije posaditi, a zatim se sve zemljom zagrne Što se sadjenja nove šume tiče, treba žirke sijati u redove, koji stoje u r:i;^maku od S—6 metara, a u pojedine redove da stabla budu ođaljena 1—3 metra. Pano je probitačnije, ako se iz razsadnika mladi hrastići ili bukvići po gore spomeniitoia načinu sade- Prostor dakle izmedju redova i pojedinih stabala obuhva(Ja kultur u g 0 m 01 j i k e- Svakako biti će nmjestno, da se tlo za cieli nasad dovoljno pognoji i to i-abeći 10.000 kg. stajskog djubra na hektar; ovo ćemo djubre prvim oranjem II zemlju pođorati. Kod drugog oranja pak trebamo posipati na hektar tla 300 kg. V a p n i k o V a s u p e r f o s f a t a, 350 kg, s a d r e i 200 kg. p e p e 1 i k e (Potasche), sve to prije pomiešano sa 4 strukom količinom suhe zemlje- Mladu šumu treba jedino plieviti, a tlo rahlo uzdržavati. Na taj način poslie 6—10 godina možemo računati na prvi urod gomoljike. Pošto dakle prostor od 3—6 metara, koji nam izmedju redova stabala i izimeđju stabala ostaje, nebi nosio kroz 6—10 godina nikakve koristi, to će briga svakoga racionalnog gospodara biti, da taj prostor izrabi sgodnom težatbom. Da se to bez uštrba gomoljika uzmogne izvesti, odmah upozorujemo naše šumare, da sade gomoljike svakako 7—8 centimetra duboko. U Franeeskoj na toni prostoru siju j e č a m, r a ž ili 1 j e k a r i c u. Pošto ječam i raž izsisaju ne samo pepelike i fosforne kiseline, nego u još većoj mjeri i dušika iz tla, to da se kroz to 6 godina tlo odviše neizLroši na štetu mlade šume i gomoljike, treba da izaberemo sgođnu težatbenu o b h o đ n j u (rotaciju). Takova zgodna obhođnja bila bi po našem sudu obzirom na naše klimatične okolnosti četvero- ili šestgodišnja i to: Prv e godin e t. j , polovicom listopada najkašnje morali bi sijati ozimou raž- Drug e godin e pognojiti jeseni svaki hektar prostora sa: 100 kilogr, amonijeva sulfata, 150 kg. superfosfata, 100 kg. pepelike i 200 kg. sadre, te sve do u raoa proljeća mirovati. Ožujka mjeseca sijati slovačk i ili C h e valier-iefiam t j . ječam za pivovare. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 291 — T r e d e g 0 d i n e poslie Žetve je&ma prirediti tlo, te početkom listopada sijati raž i djetelinu. Četvrt e godin e pognojiti jeseni djetelinu sa 150 kg. superfosfata, 100 kg. pepelike i 100 kg. sadre na hektar, a u pramalječe sadriti djotelište sa 200 kg. sadre i posipati 100 kg. amonijeva klorida t j . salraijaka na hektar. Pete i šeste godine ostala bi još uviek djetelina. Tom četvero odnosno šestgodišnjom obhodnjom bi mi sa ono 10.000 kg. stajskog gnoja i kemijskih gnojiva, za koji bi cieli trošak iznosio 102 for. t, j , 26 for= na godinu i hektar, dobili prve godine najmanje 28 hl raži, druge godine 30 hl ječma, treće godine barem 25 hl raži, četvrte godine 58—60- mt. centi suha djeteiinog siena, a isto toliko pete i šeste godine, sve po hektar. Na taj način kad bi marljivo obradjivali te prazne prostorije, neima dvojbe, da bi se oložeiii trud obilato izplatio. Usljed pokuSaja, izvedenih u Franceskoj, dodjoše do uvjerenja, da slabo gnojenje tla, gdje smo posadili gomoljike, sa amonijevim kloridom t j . salmijakom (Salmiak) izvanredno pomaže brzom razvijanju tih gljiva tako, da uz pomoć tog gnojiva već se četvrte godine dobiva urod od 60 kg. gomoljika po hektaru. Akoprem nekažu Francezi koliko salmijaka rabe na. hektar, to poznavajuć dobro svojstva tog gnjojiva možemo preporučiti, da se uzrae onda, kada se nije rabilo kemijskih gnojiva, polak naše četverogodišnje obhodnje druge godine u listopadu 100 kg. salmijaka na svaki hektar, gdje se je rabilo kemijsko gnojivo, onda samo 20 kg, salmijaka na hektar, nu tog treba u proljeće sa 4strakom kolikoćom zemlje posipati. Treće godine opet, držale se gornje obhodnje ili ne, treba uzeti barem 60 kg. salmijaka na hektar i posipavati ga na poznat način (t. j . uviek sa 4strukom količinom zemlje pomiešano) u proljeće n. p. polovicom mjeseca ožujka do 15. travnja Četvrte godine trebati će takodjer 50—60 kg salmijaka po hektar, kojeg ćemo opet u proljeće kao treće godine tlu dati. Da ovog salmijak a uzmognemo uspješno samo za gomoljike rabiti, treba dobro promatrati druge i treće godine kako ječa m i ra ž uspievaju. Pri tom promatranju ćemo bez dvojbe nabasati na njeke okruglaste plohe zemljišta, gdje će ječam i raž slabo uspievati, a te plohe nam sigurno pokazuju, da se tu gomoljike dobro razvijaju; s toga pri gnojenju sa salmijakom ćemo ga na takove prostore najviše posipavati. Trošak, kojeg ćemo uložiti na salmijak, iznašati će držeći se naše obhodnje kakovih 30 for. ukupno na hektar, što nečini više, nego 10 for. na godinu, a medjatim smo sigurni, da ćemo četvrte godine đobit[ barem 60 kg. gomoljika na hektar, te će tako taj urod predstavljati po 7 frt. za 1 kg. svotu od 420 frt. po hektar iii po našem računu cielokupni trošak za gnojenje i rM kroz sve četiri godine. Na tai način mi smo kroz tri do četiri godine iz naše mlade šume uživali dohodak od raži, ječma i djeteline bez ikakvog troška, te počamši od pete možemo računati na čist dohodak gomoljika . Dakle već pere -odin.´ |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 4 <-- 4 --> PDF |
--. 292 - možemo rai-niiad na urod od kakovih lOO kjj;. j^omo]jika na hektar t j . na uo´hon:ik od ´7^>0 frt. iia godina. Da pak uzmogriemo povisiti rodovitost tih gljiva i uzdržati je na istoj visini kroz 15—20 godina, biti će nuždao svake godine pognojiti gomoljiko sa 2i)—25 kg, salmijnka na hektar, a svake treće godine sa 150 kg. superfosfata, loO kg. pepelike (Potasclie) i 300 kg, sadre sve sa hektar. Salmijak ćemo rabiti \i praiiialječe, đočiia ostala gnojiva u jeseni. To ćemo g!iojenJ3 obavljati kroz prvih 1.6 godina t= j . sve dotle, dokle r.ara se J^nma bude prilicp,o ojačala; kašnje toga iietrebanio, jer će crnica (humus), koja je nastala, pružati gljivam dosta hrane; nu ´da crnica uzmogne si- i;urnije djelovati, mi čemo sve zeodjište, gdje gomoljike narasta, svake treće godine sa 500 kg. živog vapna na hektar vapniti. Jedn,n pnt tako nasadjene gomoljike trajati će nam dotle, dok šumu ne po;?ie<´emo^ a možemo sjegurnošću raSunati, da će od 10 godina unapred srednji urod dati barem 180 kg. po hektar gomoljika, koje ćemo unovčiti po najmanje f; ivi, na kilogram, sto iznosi brutto dohodak od lOBO frt. Da pak polučimo taj prirod, moramo svakako isamu racionalno njegovati, naime tlo svake godine barem jedan put pomno kopati, da neoziedimo gomoljike, a da sve suho lišće f.i zemlju j^akopamo ; to ćemo izvesti, ako vriome dopusta, prosincem, inaće ožujkom, kad je nestalo sniega. Gdje su zime oštre, tu ćemo zakapanje sahog lišća obaviti proljer´em najka^nje do polovine travnja. S druge strane moramo se pohvin- utl, da sav korov iz tla odstranimo,. pošto ovo isto tako hraniva počela k /ernlje oduzimlje kao i gomoljika, jer gdje dva jaganjca sisaja ovcu, brzo nesrane mlieka. S toga ćemo zubačom dva do tri puta na godinu izfiupati sve korenje i zemljom ga zagrnuti, da iz njega crnica (humus) postane. Uzprkos ti)^ godi:^:njeg trojaka, koji stavimo da sa komičnim gnojenjem iznosi poćamši od pete godine kakovih 120 frt na godinu i hektar, dobivamo prvih 6 godina i*.isti dohodak od 560 frt., a kaSnje od 800 frt. najmanje na godinu po hektaru. Ovi brojevi odviSe jasno dokazuju, da će umjetno gojenje gomoljike iicpi iohoihk donieti posjednikom šamii. Kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji bilo privatniri, bilo obćinc i državni erar svake godine dižu novih nasada mlade same, s toga mi svim našim šumarom najtoplije preporučamo, da se odmah p će i kod nas na prikladnih mjestih takodjer liepo uspievati, što se tiće razprodavanja glj i ve-gomoljike^ buduć dosada jedina Franceska obskrbljuje cieii Hviet tom gljivom, jasno je, da ma i kako narasla naša produkcija, naći će uviek kupaca, pa ako i bude pala joj clena od 8 M. na G ili 5 frL po kjlogramr;, svakako će se uloženi trud liepo izplatiti. Ako samo promis´luno, da šumski posjed kr. državnog erara u Hrvatskoj i Slavoniji zaprema 544.251 jat. sume, medju kojima imade 108.095 hrastovrii, a 357 904 bukovih \ inih bjologonca, Oi´:evidno je, da so na t/akovoin ogn;ms?om kompleksu svako godJue iimo^o jutara novih šuma sadi |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 293 — da će se sigurno prikladnog zemljišta za gojeiije gomoljik e naći. Jos večš humski poi:Jje(i od kx. državnog erara in^adu krajiške mumie obćine naime ukupno 75-1.1)92 jut., s i-,oga .se i kod tih obćioiA svake godine novi nc^sudi i/;vadjaju, te smo posve uvjereni, da bi Aojenje gomoljik e skoro u fsvih lili obdiia iHioglo uspievati, navlastito pak oudje, gdje se vmogradi u biiziai šuMia obradjujiL Kako rckosjiio, najviše siguroo.sti za dobar iiyp.jeh goiuoijik e unadeiuo ondje, gdje vinova ioza podpuuo dozrieva, a avukako prednost imadj mlada iirastove i bukove šuine, a zatim eruogorice i Iježujacl. Gdje jur obstošo 4 do 5 godišiije mlade šume hrastove [ bukove, bib bi vriediio, da :>e |?oktišii uu prostoru izinedju stabala po gori opisaaorn načiim prirediti tlo I saditi go- in olj iku i to na malo, jer je velika vjerojatnost, da bi tu ta gljiva mogla uspievati, a kad bi to uspjelo, bilo bi od velike važnosti za mlade šume. Nu obziroia na blago podnebje trebalo bi svakako, da se u one pouikve krasa u našem Primorju i Dalnsaciji, gdje ima dosta dubokog tla, ka(t šio suiv to sami vidiii nazad mnogo gotlina na planini Biokova nad Makarskom (Dalmacija), gdje rastu bukve, kao takodjer i kod novih nasada crnogorice u tih krajevib, da se pokuša gojenjem gomoijike , jer bi se sa takovoai kulturom u velike potuoglo pošuiuljiva^ju krasa, buduć bi doteklo iicpih svota a tu s\rbii. Pošto se nama čini, da pitanje o umjetnom gojenju gomoijik e iijora veoma zanimati sve šuniare i posjednike šuma, to smo se obratili na njeke prijatelje u južnoj Franceskoj, da mim kažu, uz koju dotm se može i kod koga nabaviti gomolj e te gljive za nasad, pa čim dobijemo odgovor, javit ćemo to sve u „Sun\arskom listu". Medjutim stavljamo ua dušu svim šumarom gojenje gomoijike , a u budućemu broju i do potrebe osvrnuti ćemo se još na koju [)otaukosl; te smo — u koliko nam slabe sile dopuštaju — osobito glede kemijskih gnojiva pripravni svakomu dati najtočnija razjasnenja. Važnost šuma sa zdravstvenog (hygijen8kog) gledišta. Piše Milau. 01)radovsi>LicainrK Mnogo se je već pisalo i govorilo o važnosti šume Sii zdravstvenog gledišta, odnosno o njezinu djelovanju na zdravstveno stanje čovječje, aii još postoje u ovom pitanju razni nazori, dapače i neistinitosti. Današnji dau, gdie se ^eć toliko stara i radi na poboljšanju zdravstvenog stanja čovječjeg, zaista je dužnost znanosti, da na temelju eksaktnih iztraživanja čim više radi o tom, da se ovo vrlo važno pitanje razjasni. U posliednje vneme razbistrio je ponjošto ovo pitanje ^čuveni bvgijeijičar prof. Dr. Eberniaje r temeJjitimi i istinitimi tvrdnjami i dokazi. |